Slučaj građanina Dodika

Za Vreme iz Banjaluke

Milorad Dodik više nije predsjednik Republike Srpske i, kako reče u Narodnoj skupštini Republike Srpske, “živi životom koji nikom ne bi poželio”.

Ipak, nastavio je sa starim običajem da vrijeđa i ponižava neistomišljenike, naziva ih budalama i stranim agentima, krezubima, te donosi odluke za koje nije nadležan i čini nova krivična djela. Jedno od njih je lažno predstavljanje, a drugi imenovanje novog mandatara nakon što mu je Centralna izborna komisija BiH (CIK) oduzela predsjednički mandat. U osvetničkom pohodu smijenio je savjetnika Ćamila Durakovića, potpredsjednika Republike Srpske. Njemu je sada oduzet auto i ukinuto korišćenje stana u kojem je boravio u vrijeme mandata.

Jedan dio presude Suda Bosne i Hercegovine Dodik je prihvatio, platio zatvorsku kaznu, a izvršenje drugog moguće je u ovom trenutku, kako se priča u Banjaluci, samo ako ga “hirurškim putem odstrane sa funkcije”. Sud prihvata po potrebi, ali ga uglavnom osporava. Baš kao i državu BiH. Stoga je odlučio da u ime građana Republike Srpske na referendumu poništi sudsku presudu u dijelu u kojem se njemu zabranjuje političko djelovanje u narednih šest godina. Narodnoj skupštini je poslao nalog da pripremi tekst o samopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske. Na tom”sudbonosnom referendumu” građani bi trebalo da pored poništavanja presude Suda BiH odbace i odluke Visokog predstavnika i Centralne izborne komisije.

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević naglašava kako nije u nadležnosti Narodne skupštine niti građana da raspravljaju i odlučuju o presudama sudova, niti o odlukama CIK BiH. Ustav BiH ne sadrži odredbu koja dopušta ili zabranjuje referendum, ali niti jedan niži nivo vlasti ne može raspisati referendum samo na dijelu teritorije koji se tiče nadležnosti i odluka na nivou BiH.

U usvojenom referendumskom pitanju postoje tri zahtjeva prema građanima Republike Srpske. Treba da se izjasne “da li prihvataju odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika Republike Srpske, te i odluku CIK o oduzimanju mandata predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”.

Stav vladajućih političara u RS prema Visokom predstavniku Kristijanu Šmitu od početka njegovog mandata izrazito je negativan: smatraju ga turistom, kolonijalnim upravnikom, čovjekom koji je došao da “završi ono što Nijemcima nije pošlo za rukom u Drugom svjetskom ratu”. U jeku po nekima “najveće političke i ustavne krize u BiH” nakon Dejtona, zanimljivo je kako je Šmit za predsjednika Srbije od “velikog prijatelja srpskog naroda” postao “gaulajter”.

DODIK, SUDBINA I KOMENTARI

Dodik i njegovi advokati smatraju da Visoki predstavnik deluje antiustavno. Tako se sudbina poigrala sa Dodikom – desio mu se isti scenario po kojem je tadašnji visoki predstavnik Karlos Vestendorp 1999. godine smijenio Nikolu Poplašena sa predsjedničke funkcije. Tada je Milorad Dodik smatrao da je “to pravo iznad Ustava”.

Naime, Dodik je bio entitetski premijer kada je na izborima za predsjednika RS izabran jedan od osnivača Srpske radikalne stranke (SRS) Nikola Poplašen. Nakon što Dragan Kalinić iz Srpske demokratske stranke nije uspio napraviti većinu za sastavljanje vlade, Poplašen je uz saglasnost predsjednika Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića odlučio da mandatar za sastavljanje vlade bude Dodikov stranački kolega Brano Milijuš.

Međutim, Milijuš nije imao podršku ostatka SNSD, zbog čega je i isključen iz ove stranke. Tadašnji visoki predstavnik Karlos Vestendorp zaprijetio je Poplašenu da će ga smijeniti ako bude pokušao smijeniti Dodika s premijerske funkcije. A pošto je Poplašen to ipak pokušao učiniti, Visoki predstavnik ga je smijenio pod optužbom za rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Poplašen je Vestendorpa optužio za antiustavno djelovanje, dok je Dodik reagovao sljedećim riječima: “Pravo je visokog predstavnika da posegne za tom odlukom, koje je dobio po Dejtonskom sporazumu, u kojem je sadržana klauzula da je on iznad Ustava Bosne i Hercegovine i ustava entiteta. Nije Vestendorp diskvalifikovao Poplašena, već se Poplašen sam diskvalifikovao u proteklih pet mjeseci, vršeći funkciju na samo njemu svojstven način. On je ugrožavao demokratski razvoj RS, i u tom pogledu joj je nanio mnogo štete. Dobro je što je otišao.”

DODIK KAO STIKER

Protesta građana protiv presude Miloradu Dodiku nema. Godinama je ovdašnja vlast te građane pretvarala u dobre poslušnike koji ne treba da misle sopstvenom glavom, već se noraju klanjati vođi koji je Republiku Srpsku izjednačio sa sobom. Pričom o ugroženosti srpskog naroda zbijani su nacionalni redovi i javnost držala pod anestezijom.

foto: vlada rs

Upravo takav odnos prema “umrtvljenim” građanima vratio se aktuelnoj vlasti kao bumerang – kada je vruć krompir prebačen u njihove ruke, oni su ostali nijemi. Najžešći zagovornici ili protivnici Milorada Dodika “ratuju” na društvenim mrežama i tu se podrška završava. Izuzetak su oni koji, kao novi mandatar Savo Minić, nemaju drugu opciju već da sa “šefom” idu do kraja.

Tako predsjednik banjalučkog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata i poslanik u Narodnoj skupštini RS Vlado Đajić smatra da bi “svi, naročito opozicija, i narod trebali da se poklone Miloradu Dodiku i zamole ga da ne ide, da ostane, jer “takvu hrabrost i borbu koju je on vodio i znanje nećemo naći”.

Uz poruku “Tvoje znanje je naša budućnost”, Dodik se našao kao obavezan stiker na besplatnim školskim udžbenicima. U tu svrhu, a da bi se spriječilo stavljanje u komercijalne svrhe, neophodno je svaki udžbenik koji se besplatno dodjeljuje učenicima obilježiti stikerom na kojem je naglašeno ko i na koji način je obezbijedio finansiranje i dodjelu udžbenika”.

“Dodikov nervni slom u Narodnoj skupštini i protjerivanje iz Arene definitivna su potvrda da opozicija ima odgovornost da što prije skloni ovu vlast”, smatra Igor Crnadak, šef Kluba zastupnika opozicione Partije demokratskog progresa u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Za Crnatka je “razulareno skupštinsko ponašanje Milorada Dodika, koji ne može da prihvati činjenicu da više nije predsjednik Republike Srpske”, definitivna potvrda da opozicija nema pravo na kalkulisanje i da sada mora pokazati odgovornost i hrabrost.

“Odluke koje je Dodik nametnuo Narodnoj skupštini opasne su po Republiku Srpsku, mogu da ugroze mir i bezbjednost, produbljuju našu izolaciju i prisiljavaju hiljade građana na činjenje ozbiljnih krivičnih djela, koja nemaju nikakve veze sa Šmitom, poput nasilnog sprečavanja održavanja izbora”, kaže Igor Crnadak. “Prošle sedmice vidjeli smo i da je narod Srbije pokazao šta misli o Dodiku, kada ga je 20000 ljudi u Areni bukvalno istjeralo napolje zvižducima i povicima. Šta nam još treba da se jasno uvjerimo da su prijevremeni izbori šansa za Republiku Srpsku, šansa da započne svoje spašavanje, svoj bijeg iz ogromne nesreće koja nas je zadesila u poslednjih 20 godina pod vladavinom Dodika i SNSD”.

Sve manje je građana koji “nasjedaju” na šarene referendumske laže i obećanja o životu iz holivudskih filmova, visokim platama, fondovima koji će svakom djetetu u RS donijeti desetine hiljada maraka, investicijama u milijardama, jer život koji živi većina građana BiH najmanje je život dostojan čovjeka.

Dodik je prilikom nezakonitog i neustavnog imenovanja novog mandatara – za šta javno tvrdi da je imao ustavno ovlašćenje – održao i ekspoze umjesto novog tobožnjeg premijera:

“SNSD i vladajuća koalicija su u prethodnom periodu ponudili vladu nacionalnog jedinstva. Opozicione političke partije to nisu željele, ali mi smo dali obećanje javnosti i zato je došlo do ostavke Vlade. Vlada će biti koncentraciona. U narednoj godini ćemo obezbijediti investicije koje ne smiju biti manje od četiri milijarde maraka, ići ćemo ka tome da prosječna plata bude 1000 evra. Planiramo da završimo narednu godinu sa 20 milijardi domaćeg proizvoda”, rekao je Dodik, uz riječi da traži od premijera da, od početka iduće godine, minimalna plata za one sa srednjom stručnom spremom bude 1100 KM, a za one, sa visokim obrazovanjem 1400.

“ Želim da razvijemo program ‘Start’, pomoću kojeg bi srednjoškolci po završetku školovanja odmah imali posao, ukoliko ne žele za studije”, najavio je Dodik. “Isto vrijedi i za studente. Razvićemo i program ‘Aktivna žena’. Formiraće se i Fond dječije štednje. To znači da se za svako novorođeno dijete odmah po rođenju obezbijedi 1000 KM do 18 godine i taj novac će dobiti samo ako ostane u Srpskoj. A ako ne, novac će morati da vrati”.

TRAMPE, SRBINE, POMAGAJ

foto: zoran žestić / tanjug

Dodik zastupa tezu prema kojoj mu Centralna izborna komisija ne može oduzeti mandat, jer mu je povjerenje dao narod. Certifikat je dobio od te komisije, a zakletvu položio pred njenim članovima. Podsjećanja radi, u to vrijeme, nakon parlamentarnih izbora 2022. godine, obavljeno je kontrolno brojanje, a izvještaj o rezultatima izbora za predsjednika entiteta Centralna izborna komisija nikada nije objavila u javnosti.

Tada je Dodik prijetio otcjepljenjem ukoliko ga ne proglase predsjednikom, dok je član CIK Željko Bakalar javno rekao kako izvještaj nije mogao ni biti urađen jer je 60 odsto materijala u tim vrećama za predsjednika RS bilo kontaminirano – listići ili štampani u štamparijama koje nisu bile ovlašćene za to ili su pripadali nekom drugom nivou vlasti. Dakle, ustanovljena je politička korupcija visokog stepena.

Sada Dodik smatra da mu je presuda “podmetnuta” kako bi ga “spriječili da razgovara sa Trampom”, te od novog mandatara, kojeg je neustavno predložio, zahtijeva nastavak “još rigoroznije politike Republike Srpske u stavu da BiH nije naša zemlja”. Dok od nove administracije SAD vlasti u RS očekuju da budi “partneri, pored Rusije, Kine, Mađarske i drugih prijateljskih zemalja”, najavljuju radikalan raskid evropskog puta.

“Evropa je jedna lažljiva priča”, rekao je Dodik. “Ona će u narednih godinu krahirati. Nemaju ekonomiju, kada ste čuli da pričaju o ljudskim pravima. Od evropskih integracija nema ništa. To je propalo.” Priznao je da je i sam radio na evropskim pitanjima i vjerovao u tu priču:

“Zašto je Dodik kriv? Zato što ima svoj stav. I ja sam radio na evropskom putu. Ali sada nije tako. Okolnosti govore da je Evropska unija lažljiva. Pogledajte prevaru koju nam stalno šalju. Stranca nam pošalju da ovdje uvodi neka pravila”.

Možda o Dodikovoj borbi za poštovanje ljudskih prava najbolje svjedoči i to što je u vrijeme njegovog predsjedničkog mandata kleveta postala krivično djelo, a godinama je nastojao predstavnike civilnog društva etiketirati kao strane agente i aktiviste LGBTQ populacije svesti u okvire tradicionalnih vrijednosti.

Iako svim silama nastoji da se približi Trampu, naljutio se i na njegovu administraciju jer je imao obećanja i podršku ljudi iz Amerike. “Govorili su mi da sačekamo još malo, ovo sve je bilo pogrešno 30 godina, Amerika ima obavezu promijeniti svoj odnos”, rekao je Dodik.

Unatoč obećanjima, u godišnjem izvještaju o ljudskim pravima State Department je zaključio da su verbalni i pravni napadi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika potkopali ustavni poredak BiH, a podijeljena i zapaljiva retorika čelnika RS doprinijela je rastu političkih i etničkih tenzija širom zemlje.

“Vlasti u entitetu Republika Srpska, s većinskim srpskim stanovništvom, koji – zajedno sa Federacijom, s većinskim bošnjačko-hrvatskim stanovništvom, i Brčko distriktom – čini Bosnu i Hercegovinu, poduzimale su kontinuirane aktivnosti koje su značajno potkopale državne institucije, povećale međuetničke tenzije i ograničile slobodu izražavanja”, stoji u izvještaju.

“Imate ljude u State Departmentu koji ne prate Trampovu politiku”, replicirao je Dodik u Jutarnjem programu RTRS. “Onda dođe izaslanstvo State Departmenta u Sarajevo u jednom konfuznom trenutku i predstavnik stare administracije kaže ‘samo vi radite svoj posao, a SAD će priznati presudu’ – vezano za moj slučaj. Nije prošlo nekoliko dana i oni u Sarajevu su to učinili.”

Još je poručio Trampovoj administraciji da “raščiste stvari među sobom pa da mu se onda jave”. On poruke iz Amerike još uvijek iščitava kao ostatke duboke države i Bajdenove administracije”.

NOMINACIJA ZA PODRŠKU

Za to vrijeme Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, nominovala je Trampa za Nobelovu nagradu za mir. Dakle – žena koja je na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država i uprkos tome što je procedura za nominaciju više nego jasna: “Prijedloge za nagradu mogu podnijeti kvalifikovani pojedinci, poput članova nacionalnih parlamenata i međunarodnih sudova, te prethodni dobitnici nagrade”.

Inicijativa Cvijanović nije prošla ni na dnevnom redu Predsjedništva BiH, što je Dodiku bilo dovoljno da “muslimansko Sarajevo” optuži da “mrzi Trampa”.

I dok Dodik ne prihvata da je izgubio predsjedničku fotelju, za šta najveće zasluge treba pripisati upravo sebi, Centralna izborna komisija priprema sve za prijevremene izbore. Republika Srpska stoji na raskršću između političkog avanturizma i institucionalnog jačanja kroz poštivanje pravosudnih odluka. Na jednoj strani je učešće na neustavnom referendumu i prihvatnje rušenja svih principa vladavine prava, a na drugoj raskid sa decenijskim sistemom koji počiva na korupciji i klijentelizmu.

Ako Dodik ne uspije ući u istoriju time što je Republiku Srpsku izveo iz “smrtonosnog zagrljaja BiH”, svakako će ostati na izblijedjelim stikerima prašnjavih školskih udžbenika kao podsjetnik na jednu suludu politiku.