U ponedeljak (18. avgust) je Republika Srpska u jednom danu ostala bez predsednika i premijera. Prvo je premijer Radovan Višković podneo ostavku, a onda je stigla očekivana odluka Suda BiH – odbačena je žalba Milorada Dodika na raniju odluku Centralne izborne komisije da mu oduzme mandat.
Dodik tako zvanično više nije predsednik Republike Srpske mada niko ne sumnja da će u dogledno vreme i dalje vući sve konce. Mandat mu je oduzet na osnovu presude kojom mu se zabranjuje obavljanje funkcija na šest godina zbog nepoštovanja odluka Visokog predstavnika. Osuđen je na godinu dana zatvora, ali je to pretvorio u novčanu kaznu.
Izborna komisija BiH sada mora da raspiše nove izbore za predsednika entiteta u roku od 90 dana. Ali, iz Banjaluke najavljuju da će ti izbori biti sprečeni.
“Ako sada izgubimo, izgubili smo za sva vremena. Nemojte dozvoliti da nam cinični Muslimani uzmu našu slobodu”, rekao je Dodik. “Republika Srpska će u narednih, ne duže od 90 dana, održati svoj referendum o samostalnosti”, rekao je Dodik, ali nije eksplicitno pominjao otcepljenje od BiH.
“Dojče vele” beleži da će najave “biti pripisane listi od preko pedeset referenduma koji su najavljeni u poslednje dve decenije, a koji su završili samo na verbalnim pretnjama”. Osim onog o Danu RS koji je održan 2016. godine, a koji je Ustavni sud BiH poništio, a vlast rezultate proglasila anketom.
Jake reči na stranu, BiH se zbilja nalazi u najvećoj krizi od mirovnog sporazuma u Dejtonu. Uto se čeka i prava reakcija Beograda, gde je Vučić deklarativno stao uz Dodika, ali je pitanje dokle će biti tako.
Potpredsednik Stranke slobode i pravde Borko Stefanović izneo je neverovatan scenario – kaže, “ozbiljno se dogovara” da Vučić po isteku drugog predsedničkog mandata proba da opet bude premijer, a da se Dodik kandiduje za predsednika Srbije. Državljanstvo već ima.
Zdravstvo
Haj-tek bolovanje
U okviru pilot-projekta “elektronskog bolovanja”, koji se sprovodi u četiri doma zdravlja u Beogradu, do sada je elektronskim putem otvoreno između 6.000 i 7.000 bolovanja.
Nikola Radoman iz Ministarstva zdravlja je za RTS rekao da sada sistem treba da zaživi svuda u Srbiji, a da se sprema i portal za poslodavce. “U budućnosti, od izabranog lekara do poslodavca će ići direktno i potvrda o privremenoj sprečenosti za rad i doznaka”, kaže on. Poslodavac ne bi trebalo da ima uvid u dijagnozu.
U test-fazi pacijenti sami dobiju potvrdu pa je proslede poslodavcu. Svi građani se pozivaju da budu registrovani na portalu e-zdravlje. Država se u to uzda.
Jer, zvaničnici poput ministra zdravlja Zlatibora Lončara su ponovo nedavno otvorili temu “lažnih bolovanja”, neke vrste fantoma koji stalno kruži Srbijom. I to iako svi podaci govore da je Srbija na evropskom dnu po broju dana na bolovanju ili udelu radnika koji trenutno boluju.
In memoriam
Zoran Ivošević (1936–2025)
foto: bojan stekić…
Profesor Zoran Ivošević, dugogodišnji sudija Vrhovnog suda i osnivač i prvi predsednik Društva sudija, preminuo je u 89. godini u Beogradu.
Ivošević je rođen u Nišu, doktorirao je u Beogradu. Briljantnu pravničku karijeru obeležila su i dva nezakonita razrešenja sa mesta sudije u eri vladavine Slobodana Miloševića. Jer, Ivošević se uvek zalagao za nezavisnost sudske vlasti i nikad nije ćutao.
Kako je jednom rekao za “Vreme”, u tom trenutku je bio na spisku za odstrel Državne bezbednosti, bio je i meta prisluškivanja.
Dobitnik je više nagrada, među njima Plakete grada Beograda. Napisao je tridesetak knjiga i oko hiljadu stručnih radova. Bio je član Pokreta slobodnih građana i političkog saveta Demokratske stranke.
U poslednjem intervjuu za “Vreme”, tokom građanskih protesta 2019. godine, na pitanje da li će Srbija iznova sve morati da gradi kad ova vlast ode, rekao je: “Ako smo to uradili jednom, uradićemo i drugi put. Ako u to ne verujemo, zašto onda živimo? Mene ova borba, na neki način, osvežava”.
Politika i muzika
Ko to tamo ne peva
Dok čitalac drži ovaj broj “Vremena” u rukama, traje Zemun fest pod pokroviteljstvom opštine, grada i Ministarstva kulture. Ali – festival je osakaćen. Jer, onde je trebalo da nastupe Mile Kekin, Who See, Zoster i Osvajači, prodavale su se i karte, ali je sve u poslednjem trenu otkazano.
Ili, kako pišu organizatori, “odloženo”. Ne piše zašto, samo nešto o tome da je Zemun fest mesto susreta svih generacija pa su “vođeni brigom” za posetioce i zajednicu, odlučili da ne bude koncerata.
Samo bi se bezobraznici zapitali da nije možda na delu talas cenzure “nepodobnih” izvođača u naprednjačkoj Srbiji.
Početkom jula su zrenjaninski Dani piva, inače održani početkom avgusta, otkazali nastup bendu Goblini zbog njihove podrške studentima. Jer to je “porodična manifestacija zabavnog karaktera” pa joj ne trebaju izvođači sa “političkim konotacijama”. Mostarski bend Zoster se potom solidarisao sa Goblinima.
Još jadnije će izgledati čuvena Zaječarska gitarijada ako se uopšte i održi krajem meseca. Oni su prvo otkazali Goblinima, ali su se onda redom sami povlačili S.A.R.S, pa članovi grupe Whitesnake, Deca loših muzičara, NIT, Električni orgazam, Brkovi, Generacija 5 i Riblja čorba.
“U trenutku kada se oko nas sve više steže krug straha, kontrole i ćutanja, verujemo da muzika ne sme da bude paravan iza kog se krije represija”, saopštila je Generacija 5.
foto: fonet…
Sergej Trifunović
“Borba u poslednji čas”
Ispostavilo se da vlast ne poznaje svoj narod, izjavio je za “Vreme” glumac Sergej Trifunović. “Kao da nikad ni jednu narodnu junačku pesmu nije pročitala pa ne zna da ako ti nešto pritiskaš, pući će. Pogotovo u Srbiji. Jer takav nam je gen.”
No, bilo je potrebno vreme za to “pucanje”. Kako kaže poznati glumac i bivši predsednik Pokreta slobodnih građana, nadstrešnica se ne bi desila da se reagovalo na smrt ljudi iz helikoptera ili smrt Stanike Gligorijević na naplatnoj rampi.
“I ovo što sad rade ljudi po ulicama, to je vapaj posle mnogo bezobrazluka, mnogo žrtava”, kaže Trifunović. “Ova borba je došla u poslednji čas, u 12 i 15 je došla!”
Proteste po Srbiji vidi kao “borbu za demokratiju, jer nam demokratiju niko neće doneti, moramo da ovo krhko i slabo i očigledno neosvešćeno društvo podignemo. Biće teška borba, ali je neophodna”.
Zapadna štampa
Vučić steže, EU ćuti
U vihoru svetskih sukoba, ponora Gaze i susreta Trampa i Putina, dešavanja na srpskim ulicama ipak su uspela da budu druga vest u dnevniku nemačkog javnog servisa ARD.
U ponedeljak (18. avgust) je više prestižnih svetskih medija objavilo oštre komentare o ogoljenom nasilju koje režim Aleksandra Vučića sprovodi nad demonstrantima, kritikujući istovremeno Evropsku uniju što o tome ćuti.
Britanski “Fajnenšel tajms”, koji je ranije više puta intervjuisao Vučića, u uvodniku piše da je srpski predsednik dospeo pred dilemu u kojoj se pre ili kasnije nađu sve autokrate – da popušta ili da steže. I dalje bi, pišu, mogao da otvori prostor za opoziciju, nezavisne medije i istrage, ali “reforma nije način na koji autokrate funkcionišu: Vučić se ponaša po šablonu i sve jače steže obruč”.
Taj list, ali i francuski “Mond” ističu dobre veze režima u Beogradu sa evropskim prestonicama. U “Mondovom” uvodniku se ističe da Francusku interesuje prodaja borbenih aviona, a Nemačku litijum. Ali da nastavak pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj uniji pod Vučićevom vlašću više “nema smisla”.
Nemački javni servis ARD u komentaru navodi da je Vučić “pokazao svoje pravo lice”, da se u Srbiji uhapšeni šikaniraju ili im se preti i silovanjem, da batinaši vladajuće stranke, uz policijsku zaštitu, napadaju građane. “Evropa bi trebalo dobro da gleda”, upozorava se.
Neki u učestalosti komentara u zapadnim medijima vide poruku Vučiću, dok trabanti režima vide, razume se, “obojenu revoluciju”. Ali, stvari ne funkcionišu tako.
Biće da su silina i upornost protesta – takve je teško naći u Evropi u poslednjih dvadesetak godina – i brutalnost režima doveli Vučića u centar pažnje na način koji mu nije mio.
Ovoliku pozornost dobijao je ranije samo dvaput. Jednom kada je sa Hašimom Tačijem pustio probni balon o podeli Kosova, a i tada su reakcije bile pomešane. I drugi put, kad je Srbija pragmatično i brzo nabavila dovoljno vakcina protiv kovida – tada je Vučić požnjeo hvalospeve. Sada može da vidi isključivo razorne kritike.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Rumunska partija pozvala je sve pripadnike nacionalne manjine, kao i celokupnu javnost, da prepoznaju važnost ovog trenutka i da na predstojećim parlamentarnim izborima svoj glas daju listi „Studentska lista - Studenti pobeduju"
Kolona koja je krenula od Rektorata stigla je do sedišta Republičke izborne komisije. Ispred ulaza, studenti su uz trubače zaigrali kolo. Neuobičajena atmosfera za predavanje izborne liste: bez usiljenosti, klasičnih političkih govora i naučenih stranačkih koreografija. Više je ličilo na spontano slavlje nego na početak zvanične izborne procedure. Kutije su zatim podigli predstavnici studenata sa svih univerziteta u Srbiji. Pored njih se nalazila maketa beogradskog Pobednika, koji je takođe držao kutiju sa potpisima. Potpisi više nisu izgledali kao mrtvo slovo na papiru. Ljudi koji su ih nosili govorili su da pred sobom nose nadu čitave Srbije
Odluka studentskog pokreta da svoju ogromnu društvenu energiju prevede u izbornu politiku trenutno je najvažniji politički eksperiment u Srbiji, ako ne i šire
Naši političari nisu profesionalni, već hronični političari. Hajde da im u Skupštini ponudimo obrazovni program. Možda zvuči detinjasto, ali ako ljudi sa ove liste pokažu zbog čega su tu i budu vodili računa o tome šta govore, nisam siguran da rijaliti može da pobedi
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu
Treba da budemo budni i spremni da branimo izbornu volju, ali masovna izlaznost i ubedljiva pobeda Studentske liste to će uraditi na najbolji način. Studenti imaju rešenja, čak i kada javnost o njima nije obaveštena – priroda izborne kampanje zahteva da se sve ne otkriva. Imaju scenario A, B I C za izborni dan i vreme posle njega; planiraju i – pošto su pametniji, oni ne popuštaju, već se organizuju. Nemam nikakvih sumnji u pobedu Studentske liste na ovim izborima
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Građani su na raskršću između političkog avanturizma i institucionalnog jačanja kroz poštivanje pravosudnih odluka. Na jednoj strani je učešće na neustavnom referendumu i prihvatanje rušenja svih principa vladavine prava, a na drugoj raskid sa decenijskim sistemom koji počiva na korupciji i klijentelizmu