

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Milanka Momčilović se porodila 19. februara 1999. godine u Kliničkom centru u Kragujevcu i rečeno joj je da je dete rođeno mrtvo. Takozvane parafinske kalupe (koji sadrže DNK bebe) uzeo je neko iz policije i izgubio im se svaki trag
U Srbiji nisu nestajale samo bebe, nego na čudan način i dokumentacija, što pokazuje slučaj iz Kliničkog centra u Kragujevcu, koji 2012. godine izdaje zvaničnu potvrdu da je spisak dokumenata nestao 2003. godine, a da “nema podatke” gde i ko je bio zadužen za njihovo čuvanje. Radi se o istorijama bolesti od 1990. godine nadalje, protokolima prijema porodilja od 1980, dečijim protokolima otpusta od 1973, istorijama bolesti majki i novorođene dece i još nekim stvarima.


Milanka Momčilović kaže da je na sličan način iz porodilišta u Kragujevcu 1977. godine nestao i njen brat, što su od nje krili do 2002, a za koga tvrdi da je uspela da ga locira u Novom Itebeju.
“Moja majka ode u porodilište, deda zove nekog doktora Stefanovića da joj se ‘nađe pri ruci’. Taj doktor zove dedu i kaže: ‘Dobio si unuka živog i zdravog, da častiš’. Predveče otac javlja da je dete rođeno mrtvo. Deda ode u porodilište, traži Stefanovića. Nastane lom, deda polupa vrata, odvedu ga u policiju. Onda je baba išla da vidi bebu, koja je bila uvijena u plavu krpu, i pitala otkud zna da je to ta beba”, priča Milanka. Deda je, dodaje ona, potom išao da istražuje, došao je do knjige centra za socijalni rad gde je utvrdio da je upisano više usvajanja beba na fiktivna imena. “Onda su mu ljudi iz Državne bezbednosti došli i poručili da se mane ćorava posla ili će se sa njim obračunati preko ćerke i unuke. I on je, uplašen za našu sudbinu, prestao da traži”, kaže ona.
Celu priču obnovili su 2014. godine kada je Milanka utvrdila da su tog dana u roku od sat mušku decu rodile tri žene, da je njen brat bio težine 2,95 kilograma i dužine 53 centimetra, dok na obdukcionom nalazu stoji da je mrtvorođeno dete imalo 3,25 kg i 53 centimetra.
“U knjizi protokola porođaja, broj ispod imena moje majke, stoji da je rođeno dete težine 3,25 kilograma. Uspela sam i da dođem u policiji do podataka o svoj deci rođenoj tog 2. decembra 1976. godine. Jedan od tih je dao DNK uzorak, nije se poklapao, za neke smo odmah znali da nisu”, priča Milanka. Na kraju nađemo S. S. iz Novog Itebeja, sa čijim bratom smo pričali, a on navodno nije bio tu. Stupila sam s njim u kontakt preko društvenih mreža, sedam sati smo pričali, on je sve vreme šmrkao drogu. U jednom trenutku mi je rekao: ‘Šta ću ti ja ovakav, vidiš kakav sam’, i poručio: ‘Ni sa mene mrtvoga nećete da dobijete DNK’. Bio je, inače, kao vojnik 63. padobranske brigade u borbama na granici sa Albanijom.”


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve