

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Mnogo je „ako“ u slučaju Generalštaba, ali bi taj slučaj mogao da prodre do samog dna režima i predsednika Vučića koji se opet igra boga pomilovanja, piše „Vreme“ u naslovnoj temi novog broja
Odustajanje Trampovog zeta Džareda Kušnera od gradnje stanova, hotela i kockarnice je, bar za sada, otklonilo opasnost od produženog kriminalnog delovanja aktuelne vlasti, barem na prostoru nekadašnjeg Generalštaba.
Istovremeno, Tužilaštvo za organizovani kriminal podnelo je optužni predlog protiv ministra kulture Nikole Selakovića i još troje, smatrajući da su zloupotrebili položaj i falsifikovali, kako bi skinuli zaštitu kulturnog dobra sa Generalštaba.
„Dan kada im je krenulo nizbrdo“, naslovljava „Vreme“ u novom broju koji je na kioscima od ovog četvrtka (18. decembar). Možete se pretplatiti uz veliki praznični popust.
Mnogo je tu „ako“, piše Radmilo Marković u naslovnom tekstu.
Ako se Selaković ili Vlada ne pozovu na imunitet, ako se nešto ne desi tužiocima i njihovim porodicama, ako vlast ne uspe da uguši tužilaštvo, ako policija bude postupala po nalozima tužilaštva, moguće je da će se predmet Generalštab probiti do samog „srca tame“, odakle je i potekao.
Predsednik države Aleksandar Vučić je već rekao da bi mu „kruna karijere“ bila da on lično odgovara za Generalštab, preteći i tužiocima i svima koji su „oterali“ investiciju Džareda Kušnera.
A Selakovića i druge, ako budu optuženi, predsednik će abolirati od gonjenja – za to je „nadležan“.
Iskusni advokat Slobodan Beljanski u intervjuu govori o takvim pomilovanjima kao o zloupotrebi.
„Predsednik, po svemu sudeći, nije svestan da oslobađanjem od krivičnog gonjenja posredno priznaje da ne veruje pravosuđu jer zna da je do sada na pravosuđe moglo da se utiče s vrha, ali da je odnedavno uspešnost takvog patronata neizvesna i da bi krivica pomilovanih u redovnom postupku bila dokazana.“
Na pitanje veruje li da tužilaštvo može da se izbori, Beljanski kaže da promenama zakona i „akrobacijama u personalnom razmeštanju“, vladajuća većina još uvek može da imobiliše tužilaštvo.
„Ali i tužilaštvo ima mogućnosti se okrene činjenicama i zakonu i savesno prione na svoj posao. Ponekad je korisno biti utopijski nastrojen.“
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve