Hrvatska

12.februar 2026. Jaroslav Pecnik

Plenkovićev opasan (u)lov u mutnom

Nedavni uspeh hrvatskih rukometaša poslužio je vladajućem HDZ kao kulisa za politički obračun s neistomišljenicima, pre svega s gradonačelnikom Zagreba Tomislavom Tomaševićem. Na prvi pogled, premijer Andrej Plenković odneo je pobedu, ali drugi pogled pruža drugačiju sliku. Za sada je izvesno samo to da je gubitnik Plenkovićevih političkih manevara hrvatska demokratija

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

05.februar 2026. Bratislav Nikolić

Umetnost sudi sudijama

Ne mislim da će knjiga ikoga spriječiti da se drogira, ali se mogu nadati da će ljudi koji s tim svijetom nemaju veze bar malo osjetiti kako je pod našom kožom, vena izbodenih i povučenih duboko u naša narkomanska tijela olupine

Predsednik Srbije aleksandar Vučić i mađarski premijer Viktor Orba jedu burek u pekari u Subotici

Nemački mediji

22.januar 2026. Nemanja Rujević

Hrvati drhte od mađarskog preuzimanja NIS-a

Mađarski MOL će, po svemu sudeći, od ruskog Gazpromnjefta kupiti većinski udeo u NIS-u. U Hrvatskoj zbog toga strahuju za svoj naftovod i rafineriju, jedan je od komentara u nemačkoj štampi. Drugi je da Mađarska i Srbija prave enegergestke aranžmane mimo EU, po sopstvenim pravilima

Kultura sećanja

25.decembar 2025. Dragan Popović

Tvrđava, od stereotipa satkana

I sama kninska tvrđava zanimljiv je svedok vremena, ali i mesto sećanja. Jedinica kojoj je na početku pripadao filmski junak Luka, iako je imala centar za obuku u Golubiću, vrlo brzo je preuzela kninsku tvrđavu i tu je instalirala svoj štab. U tvrđavi je kapetan Dragan imao i improvizovani zatvor gde su njegovi ljudi u junu i julu 1991. držali zarobljene Hrvate, maltretirali ih i mučili. I sam kapetan Dragan učestvovao je u torturi, zbog čega je i osuđen pred sudom u Splitu. Izjave žrtava sa kninske tvrđave dostupne su javnosti i one su svakako deo istorije ove tvrđave

Hrvatska

11.decembar 2025. Jaroslav Pecnik

Građani protiv fašizma

Dakle, crnokošuljaši koji fantomkama skrivaju lica (zašto?) i viču “ZDS”, oni su domoljubi, a građani koji mirno, bez skrivanja, javno izražavaju svoje nezadovoljstvo i zabrinutost za budućnost svoje djece i društva u kojem žive, oni su “remetilački čimbenici” opasni za sigurnost i stabilnost države koju vode Plenković i HDZ

Hrvatski premijer Andrej Plenković je otvorio prostor za dvostruke konotacije Domovinskog rata i žrtve Vukovara.

Domovinski rat i hrvatski Srbi

26.novembar 2025. Jaroslav Pecnik

Vukovar kao izgovor

Kao što je Plenković, kako bi sastavio novu vladu, trulim kompromisom prihvatio koaliciju s Penavinim radikalnim nacionalistima iz DP (Domovinski pokret), otvorenim promotorima ustašluka, tako je i otvorio prostor za dvostruke konotacije Domovinskog rata i žrtve Vukovara, kojima se sve manje afirmira stvarna istina o Domovinskom ratu, a sve više služi da se svima koji kritički upozoravaju ili problematiziraju otvorena pitanja naše borbe za slobodu beskrupulozno “začepi gubica” i nalijepi etiketa izdajnika, neprijatelja hrvatskog naroda

Utakmica Hrvatska-Crna Gora

20.novembar 2025. M. L. J.

Istraga zbog uštaških pesama

Crnogorska policija započela je istragu o ustaškim pesmama hrvatskih navijača tokom fudbalske utakmice Crne Gore i Hrvatske

Deseta godina mandata hrvatskog premijera Andreja Plenkovića

12.novembar 2025. Jaroslav Pecnik

Kovači lažnog novca

Eskalacija ustašoidnih crnokošuljaša nije samo posljedica rata, nacionalističke indoktrinacije, revizionizma, političkih manipulacija, već izraz društvene zapuštenosti i socijalne besperspektivnosti o čemu Plenković uporno šuti ili opravdava nakaradnim “dvostrukim konotacijama”, u kojim je ustaški pozdrav “Za dom spremni” samo vršak ogromne nacionalističke, ustašoidne sante leda koja se valja ispod površine mora

Teorija

24.septembar 2025. Jaroslav Pecnik

Cena nepripadanja: kako i zašto odabrati stranu?

Upravo stoga što je bio, ili se znao nametnuti, kao odjek zajedničke ideologije (kako u “karađorđevićevskoj”, tako i u Titovoj Jugoslaviji), Andriću je bilo “dozvoljeno” odabrati kome i kako pripada. Jednostavno je bio osoba takva kova i stoga mu je kao “zajedničkom jugoslavenskom duhovnom blagu” uspje(va)lo biti “i njihov i naš”, što Desnici, također klasiku hrvatske i srpske, dakle jugoslavenske, ali nedvojbeno i svjetske književnosti, nije bilo dozvoljeno