Hrvatska bi u narednim godinama trebalo da dobije novi superkompjuter, čija investicija iznosi 50 milijardi evra. Gde su danas Srbija i Hrvatska na mapi superračunara
Dok Srbija pušta u rad „jedan od najbržih superkompjutera“, čak 33.000 puta brži od običnog računara, Hrvatska najavljuje novo superkompjutersko čudo – projekta „Pantheon” vredan 50 milijardi evra, prenosi HRT.
Novi hrvatski superkompjuter predstavljen je prošle sedmice i reč je, kako prenose hrvatski mediji, o najsavremenijem centru, projektu „Pantheon” koji će se graditi u opštini Topusko u Sisačko-moslavačkoj županiji, piše Gradnja.rs.
Investicija obuhvata napredne sisteme napajanja, sopstvene izvore vode i rešenje za hlađenje sistema, kao i kompleksnu mrežu dalekovoda i saobraćajnica.
U izgradnju i opremanje ovog savremenog data centra biće uloženo više od 50 milijardi evra.
Ukupne snage jednog GW i s raspoloživošću rada iznad dosad najvišeg „Tier četiri“ standarda koji se primenjuje u EU, centar će sa strateškim partnerom, Grupom Končar, izgraditi vlastitu najsavremeniju trafostanicu i novih 280 kilometara dalekovoda. Strateški partner Greenvolt izgradiće fotonaponsku elektranu snage 500 MW isključivo za potrebe centra.
Projekt se u javnosti predstavlja kao Projekt se u javnosti predstavlja kao Projekt se u javnosti predstavlja kao „najveća investicija u istoriji Hrvatske i ovog dela Evrope“, te kao investicija vredna „kao 100 Peljeških mostova“, prenosi HRT.
Početak izgradnje planiran je u 2027, a početak rada predviđen je za početak 2029.
Gde su Srbija i Hrvatska u superkompjuterima sada
Foto: TanjugData centar u Kragujevcu trošiće struju kao ceo Požarevac
Hrvatska već ima superračunalo. U Zagrebu je 2023. pušten u rad sistem „Supek“, nazvan po akademiku Ivanu Supeku. Sa oko 1,25 petaflopsa računarske snage, hiljadama procesorskih jezgara i desetinama GPU-ova, „Supek“ je deo evropske istraživačke infrastrukture i služi univerzitetima i institutima, piše Netokracija.
Nije spektakularan u globalnim razmerama, ali je sasvim funkcionalan – što je u ovom delu sveta često važnija kategorija.
Sličnu logiku prati i Srbija, samo u nešto većem formatu.
Novi superkompjuter u državnom data centru u Kragujevac, nadogradnja sistema iz 2021. godine, dostiže oko pet petaflopsa, što ga čini 33.000 puta bržimim od klasičnog računara, prenosi RTS. To je približno četiri puta više od hrvatskog „Supeka“, uz snažniji fokus na veštačku inteligenciju i obradu velikih podataka.
Usput se najavljuje da će data centar narednih godina sa sadašnjih 14 megavata biti nadograđen do 40 MW.
Dok „Supek“ i kragujevački sistem predstavljaju evoluciju – postepeno jačanje kapaciteta u skladu sa potrebama i mogućnostima – „Pantheon“ je zamišljen kao skok u potpuno drugu ligu. Ne samo tehnološki, već i energetski i politički: data centar snage jednog gigavata, sa sopstvenom infrastrukturom, koji bi po nekim procenama trošio značajan deo ukupne električne energije zemlje, prenosi HRT.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici
Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala
Film Wyznanie Vaclava Marhoula je o staljinističkim progonima, i to nije bio razlog što ga je češki reditelj Vaclav Marhoul snimao u tajnosti. A šta jeste bio, saznalo se ovih dana, pred Filmski festival u Varšavi
Žene danas mogu i imaju pravo da budu i Marte i Marije. I konzervativne i progresivne istovremeno. I stručnjakinje, akademkinje, umetnice i supruge i majke. Ali – moraju li? Mogu li, jednostavno, da – izaberu? Setimo se Glorije Stajnem, ikone feminizma
Paskvale Frizenda je jedan od najpoštovanijih crtača italijanske škole stripa novije generacije. Nedavno je objavljen portfolio njegovih radova, što je uglavnom rezervisano za velikane
Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“
Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?
Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.