
In memoriam: Brižit Bardo (1934–2025)
Ikona apsolutne slobode
Devet decenija B. B. svetlokose seks-bombe francuskog filma pedesetih, pionirke bikinija, egzistencijalističke ikone „apsolutne slobode“ kojoj je dosadilo da se skida

Devet decenija B. B. svetlokose seks-bombe francuskog filma pedesetih, pionirke bikinija, egzistencijalističke ikone „apsolutne slobode“ kojoj je dosadilo da se skida

343 žene, simbolični broj u istoriji francuskog feminizma, podnele su krivičnu prijavu protiv Brižit Makron zbog izjava upućenih feminističkim aktivistkinjama koje su protestovale protiv glumca optuživanog za silovanje

Vučićev odlazak u Pariz imao je samo jedan cilj. A to je da se u delu javnosti koji mu još uvek veruje “zatrpaju” protesti, štrajkovi glađu, sankcije Nisu, lex specialis, moguća zima sa hladnim stanovima i praznim rezervoarima... Ili: “Vidi me, narode moj, ja sam sagovornik velikih evropskih državnika, mene svi primaju, drag sam gost Jelisejske palate, Zaharova mi ne može ništa... Srbija – to sam ja”

U mestima sa retkim lekarima, pacijenti u Francuskoj koriste „medicinske kontejnere“ za samopregled pod nadzorom lekara putem video-poziva, čime se pokušava ublažiti problem „medicinskih pustinja“

Od Jelisejske palate do zatvorske ćelije: Nikola Sarkozi, bivši predsednik Francuske, danas počinje da služi petogodišnju kaznu, osuđen za zaveru koja je potresla francusku politiku

U sedmominutnoj pljački nestalo je osam skupocenih eksponata. Kako je pljačka čuvenog muzeja izvedena

U najpoznatijem muzeju na svetu, Luvru, došlo je do pljačke, zbog čega je zatvoren, a policija sprovodi istragu

Bivši francuski predsednik Nikola Sarkozi počeće naredne nedelje u Parizu da izdržava petogodišnju zatvorsku kaznu zbog nezakonitog primanja sredstava od bivšeg libijskog lidera Moamera Gadafija

Pad Vlade u Francuskoj izgleda da više nije vest. Predsednik Makron “potrošio” je svog trećeg premijera od raspuštanja Parlamenta i vanrednih izbora leta 2024. (petog od 2022. i početka svog drugog mandata), čime se francuska politička i parlamentarna kriza nenadano dodatno produbila

Samo nekoliko sati nakon što je predstavio novu vladu, francuski premijer Sebastijan Lekorni podneo je ostavku predsedniku Emanuelu Makronu. Opozicija traži prevremene izbore, dok se zemlja suočava s budžetskom i političkom krizom.

Sud je proglasio nekadašnjeg predsednika Francuske krivim za kriminalno udruživanje u zaveri od 2005. do 2007. godine zbog finansiranja njegove kampanje sredstvima iz Libije, a u zamenu za diplomatske usluge

Tokom sukoba policije sa grupom maskiranih demonstranata u Lionu povređeni su novinar i policajac. Širom Francuske dešavaju se protesti zbog najavljenih vladinih mera štednje

Francuska je na nogama - u četvrtak na ulicama se očekuje 800.000 demonstranata i 80.000 policajaca

Dan protesta u Francuskoj pokazao je duboko nezadovoljstvo aktuelnom politikom – i izveo na ulice ogroman broj policajaca. Da li je ovo novi početak dugotrajnih demonstracija

Širom Francuske raspoređeno je 80.000 pripadnika snaga bezbednosti, od čega 6.000 u Parizu, u pokušaju vlasti da suzbije veliko nezadovoljstvo građana koje se prelilo na ulice
Za novog premijera Emanuel Makron imenovao je Sebastijana Lekornua

Francuski parlament izglasao je nepoverenje vladi premijera Fransoe Bajrua posle samo devet meseci od dolaska na funkciju, što će drugu najveću ekonomiju evrozone gurnuti u svojevrsnu političku krizu

Parlament Francuske izglasao je nepoverenje vladi premijera Fransoa Bajrua
Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije

Ovaj poklič kojim počinje refren Marseljeze – za mnoge, pa i same Francuze, jedne od najkrvoločnijih himni na svetu – možda najbolje odražava stanje duha francuskog političkog i vojnog rukovodstva od kada je rat u Ukrajini ukazao ne samo na izvesne manjkavosti francuskog odbrambenog modela, nego i na potencijalne pukotine u koheziji na nivou NATO i EU (nepredvidivi Tramp). I sve to usred radikalno izmenjenih neposrednih pretnji po mir na evropskom kontinentu (nepredvidivi Putin)

Na vanrednom zasedanju parlamenta usvojen je zakon kojim se odobrava kredit od 1,9 milijardi evra za kupovinu aviona Rafal. Opozicija protiv, ali amandmani nisu prošli

Novi zakon u Francuskoj donosi poreze, zabrane i strože ekološke kriterijume za ultra brzu modu i kompanije poput Sheina i Temua. Dok Evropa postavlja ograničenja, Srbija ostaje preplavljena jeftinom garderobom bez gotovo ikakvih pravila. Mogu li domaći zakonodavci slediti francuski primer

Od presude protiv Marin Le Pen i njenog Nacionalnog okupljanja, na koju su gotovo svi već pomalo zaboravili, Francusku potresaju sve mračnije afere prošarane mimovima Makronovih (u najmanju ruku) bizarnih dogodovština, a sve na fonu dubokog političkog tavorenja i laganog posrtanja pod teretom krize budžeta i javnog duga. Čak ni nedavna pobeda PSŽ u Ligi šampiona nije mogla da prođe bez “očekivano” tragičnih incidenata, što je samo još jedan od pokazatelja daleko šire društvene krize u koju je Francuska zapala

U nastojanju da obezbedi dodatna sredstva za pravosudni sistem, francuski ministar pravde Žerald Darmanen najavio je novu meru – zatvorenici će sami snositi deo troškova svog boravka iza rešetaka. Iako iznosi još nisu precizirani, ministar ističe da će doprinos biti simboličan, ali obavezan

Da bi ostao na vlasti, Bonaparta III je promenio državno uređenje, uklonio je sve političke neprijatelje, parlament je bio samo fasada režima, poslanike je potkupio velikim platama, skupština se nije pitala ni kod objave rata ili mira, a car je sebe često nazivao vrhovnim komandantom i u miru. Napoleon III bio je srećan, na velikim mitinzima proslavljao je novu pobedu i obnovu velike popularnosti

Liderki ekstremne desnice u Francuskoj Marin le Pen sud je zabranio da se kandiduje za javnu funkciju. Ima pravo na žalbu, ali to praktično znači da je izbačena iz predsedničke trke 2027. godine

Plantu, čuveni francuski karikaturista, poslao je putem portala „Vremena“ karikaturu studentima Srbije, kao izraz solidarnosti i podrške. U svetu je poznat kao karikaturista koji je spojio Arafata i Šimona Peresa