img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Palestina

Ko sve priznaje državu Palestinu?

25. jul 2025, 09:51 N. M.
fotografije: ap
VAŠINGTON, NJUJORK: Protesti američkih palestinaca...
Copied

Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije

Emanuel Makron je na svom nalogu na mreži Iks objavio pismo koje je poslao predsedniku Palestinske uprave Mahmudu Abasu, kojim potvrđuje nameru Francuske da prizna državu Palestinu.

Francuska će tako postati prva zapadna sila koja priznaje državu Palestinu.

„Veran svojoj istorijskoj posvećenosti pravednom i trajnom miru na Bliskom istoku, odlučio sam da će Francuska priznati Državu Palestinu. Svečano ću objaviti ovo na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija sledećeg septembra. Hitna je danas potreba da se okonča rat u Gazi i da se pruži pomoć civilnom stanovništvu“, rekao je Makron.

Francuski predsednik je pružao podršku Izraelu nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. i često se javno zalaže protiv antisemitizma, ali je u poslednje vreme rastuće nezadovoljan izraelskom ratnom politikom u Gazi.

Ko je sve priznao državu Palestinu?

Francuska je najveća i najmoćnija evropska zemlja koja je priznala Palestinu. Sa Francuskom, palestinsku državnost sada priznaje ukupno 147 od 193 država članica UN-a, iako Izrael i Sjedinjene Države snažno odbijaju to priznanje.

Francuska je tako postala prva zemlja G7 (Francuska, Kanada, Nemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD) koja će priznati Palestinu.

Dana 4. juna 2024. godine, Slovenija je postala posljednja evropska zemlja koja je priznala palestinsku državu.

Nekoliko dana pre Slovenije, tačnije 22. maja iste godine, Norveška, Irska i Španija su redom objavile da priznaju Palestinu prema granicama pre 1967. sa istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom.

Meksiko je poslednja država koja je priznala državu Palestinu, a to su uradili 20. marta ove godine, a od početka 2024. godine državu Palestinu priznalo je 10 država sveta.

U prvoj godini proglašenja nezavisnosti 1988. godine, Palestinu je priznalo 80 zemalja, među kojima je i Srbija.

Odnosi Jugoslavije/Srbije i Palestine

U periodu udaljavanja od Izraela, Beograd se posle 1967. približio Palestini, članici Pokreta nesvrstanih zemalja, čiji je Jugoslavija bila jedan od osnivača.

Tito je snažno podržavao Jasera Arafata i Palestinsku oslobodilačku organizaciju. Jaser Arafat je bio jedan od zvanica koje su posetile Beograd posle Titove smrti 8. maja 1980.

Jugoslavija je priznala državu Palestinu 1988. godine i sa njom uspostavila pune diplomatske odnose 1989, čak i pre mnogih arapskih zemalja.

Tokom ratova 1990-ih, Palestina je je priznala Saveznu Republiku Jugoslaviju (tada Srbiju i Crnu Goru) i sve ostale bivše Jugoslavije republike.

Tomislav Nikolić, bivši predsednik Srbije, posetio je Palestinu na poziv predsednika Abu Mazena 2013. godine.

Palestinska država je oštro protiv nezavisnosti Kosova.

Iako se na sajtu Ministarstva spoljnih poslova navodi da se „savremeni odnosi zasnivaju na tradicionalnom prijateljstvu“, Srbija je bila uzdržana kada se u Generalnoj skupštini UN glasalo za rezoluciju kojom se zahteva da Izrael povuče trupe i okonča „nezakonito prisustvo“ u Pojasu Gaze i na okupiranoj Zapadnoj obali.

Tagovi:

Bliski istok Palestina Srbija Francuska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure