img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Palestina

Ko sve priznaje državu Palestinu?

25. jul 2025, 09:51 N. M.
fotografije: ap
VAŠINGTON, NJUJORK: Protesti američkih palestinaca...
Copied

Francuska će priznati državu Palestinu u septembru na zasedanju Generalne skupštine UN, izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron. Ko je sve do sada priznao Palestinu i kakav je status Srbije

Emanuel Makron je na svom nalogu na mreži Iks objavio pismo koje je poslao predsedniku Palestinske uprave Mahmudu Abasu, kojim potvrđuje nameru Francuske da prizna državu Palestinu.

Francuska će tako postati prva zapadna sila koja priznaje državu Palestinu.

„Veran svojoj istorijskoj posvećenosti pravednom i trajnom miru na Bliskom istoku, odlučio sam da će Francuska priznati Državu Palestinu. Svečano ću objaviti ovo na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija sledećeg septembra. Hitna je danas potreba da se okonča rat u Gazi i da se pruži pomoć civilnom stanovništvu“, rekao je Makron.

Francuski predsednik je pružao podršku Izraelu nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. i često se javno zalaže protiv antisemitizma, ali je u poslednje vreme rastuće nezadovoljan izraelskom ratnom politikom u Gazi.

Ko je sve priznao državu Palestinu?

Francuska je najveća i najmoćnija evropska zemlja koja je priznala Palestinu. Sa Francuskom, palestinsku državnost sada priznaje ukupno 147 od 193 država članica UN-a, iako Izrael i Sjedinjene Države snažno odbijaju to priznanje.

Francuska je tako postala prva zemlja G7 (Francuska, Kanada, Nemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD) koja će priznati Palestinu.

Dana 4. juna 2024. godine, Slovenija je postala posljednja evropska zemlja koja je priznala palestinsku državu.

Nekoliko dana pre Slovenije, tačnije 22. maja iste godine, Norveška, Irska i Španija su redom objavile da priznaju Palestinu prema granicama pre 1967. sa istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom.

Meksiko je poslednja država koja je priznala državu Palestinu, a to su uradili 20. marta ove godine, a od početka 2024. godine državu Palestinu priznalo je 10 država sveta.

U prvoj godini proglašenja nezavisnosti 1988. godine, Palestinu je priznalo 80 zemalja, među kojima je i Srbija.

Odnosi Jugoslavije/Srbije i Palestine

U periodu udaljavanja od Izraela, Beograd se posle 1967. približio Palestini, članici Pokreta nesvrstanih zemalja, čiji je Jugoslavija bila jedan od osnivača.

Tito je snažno podržavao Jasera Arafata i Palestinsku oslobodilačku organizaciju. Jaser Arafat je bio jedan od zvanica koje su posetile Beograd posle Titove smrti 8. maja 1980.

Jugoslavija je priznala državu Palestinu 1988. godine i sa njom uspostavila pune diplomatske odnose 1989, čak i pre mnogih arapskih zemalja.

Tokom ratova 1990-ih, Palestina je je priznala Saveznu Republiku Jugoslaviju (tada Srbiju i Crnu Goru) i sve ostale bivše Jugoslavije republike.

Tomislav Nikolić, bivši predsednik Srbije, posetio je Palestinu na poziv predsednika Abu Mazena 2013. godine.

Palestinska država je oštro protiv nezavisnosti Kosova.

Iako se na sajtu Ministarstva spoljnih poslova navodi da se „savremeni odnosi zasnivaju na tradicionalnom prijateljstvu“, Srbija je bila uzdržana kada se u Generalnoj skupštini UN glasalo za rezoluciju kojom se zahteva da Izrael povuče trupe i okonča „nezakonito prisustvo“ u Pojasu Gaze i na okupiranoj Zapadnoj obali.

Tagovi:

Srbija Francuska Bliski istok Palestina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rat u Ukrajini

31.maj 2026. B. B.

Ukrajinski roboti-ubice seju strah među ruskim trupama

Od ruskih ratnih zarobljenika Ukrajinci su doznali da njihov neprijatelj naziva ove robote - „tiha smrt“. Svaki od kojih nosi veliku količinu eksploziva na šasiji sa četiri točka

Rumunija

30.maj 2026. Keno Fersek (DW)

Prodor ekstremne desnice na velika vrata

Rumunski ekstremni desničari beleže nagli rast u anketama

Ruski dron

Rat u Ukrajini

29.maj 2026. A.P

Rumunija: Srušio se ruski dron, podignuti lovci F-16

Ruski dron lansiran na Ukrajinu srušio se na stambenu zgradu u Rumuniji. Bukurešt traži od NATO-a hitnu isporuku savremenih antiraketnih sistema

Francuska, parlament

Francuska

29.maj 2026. A.M.

Konačno zvanično ukinut zakon o ropstvu iz 1685. godine

Francuski parlament doneo je jednoglasnu odluku kojom se van snage stavlja zakon iz 1685. o robovlasništvu, iako je ropstvo formalno ukinuto još 1848. godine

Americki nosac aviona

Rat u Iranu

29.maj 2026. A.M.

Novi sukobi nakon nepotvrđenog sporazuma o produžetku primirja

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran su postigli sporazum, koji američki predsednik Donald Tramp još nije odobrio, preneo je Aksios pozivajući se na neimenovane izvore. Oružani sukob se, međutim, nastavlja naizmeničnim napadima

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure