Svet
Lula osvojio novi predsednički mandat u Brazilu, Bolsonaro odbija da prizna poraz
Predizbornu kampanju obeležile su i rasprave o političkoj prošlosti kandidata, pošto su se obojica tokom karijere suočavala sa optužbama za korupciju

Protest francuskis srednjoškolaca ušao je u treću nedelju. U Lensu je teško povređen petnaestogodišnjak. Vlasti navode da je od početka protesta uhapšeno više od 5.000 ljudi, većinom tinejdžera
Protesti francuskih srednjoškolaca zbog uslova obrazovanja proširili su se širom zemlje, a demonstracije su u pojedinim gradovima prerasle u sukobe sa policijom. U Lensu je 15-godišnji tinejdžer ostao bez ruke nakon što je, prema zvaničnoj verziji, podigao policijsku granatu.
Protesti su počeli sredinom septembra zbog nedostatka nastavnika, prenatrpanih učionica, lošeg stanja školskih zgrada i drugih problema u obrazovnom sistemu. U međuvremenu su se proširili na stotine škola širom Francuske.
U pojedinim gradovima demonstracije su praćene paljenjem kontejnera, oštećivanjem imovine i sukobima sa policijom, koja je koristila suzavac, palice i druga sredstva za razbijanje demonstracija. Prema podacima francuskih vlasti, više hiljada ljudi privedeno je od početka protesta, a veliki broj njih su maloletnici.
Najozbiljniji incident dogodio se u ponedeljak u Lensu, na severu zemlje. Prema lokalnim zvaničnicima i Rojtersu, 15-godišnji učenik ostao je bez šake i dela podlaktice nakon što je podigao policijsku granatu tokom sukoba demonstranata i policije. Okolnosti incidenta predmet su istrage.
Francuske vlasti insistiraju na tome da policija reaguje na nasilje i uništavanje imovine, dok sindikati i organizatori protesta optužuju bezbednosne snage za prekomernu upotrebu sile.
Protesti su u početku bili usmereni gotovo isključivo na stanje u školama. Učenici se žale na nedostatak nastavnika i osoblja, prevelik broj đaka u odeljenjima, dotrajale objekte i uslove u kojima pohađaju nastavu. Deo zahteva odnosi se i na duge školske dane i pritisak koji donosi sistem upisa na fakultete.
Kako su se demonstracije širile, u njih su se uključili i politički akteri. Vlada je optužila pripadnike krajnje levice da pokušavaju da iskoriste proteste i podstiču nasilje, što predstavnici tog političkog spektra odbacuju.
Učenici uglavnom odbijaju tvrdnje da je njihov pokret rezultat političke manipulacije.
Francuski ministar obrazovanja Eduar Žefre ranije je saopštio da je između 400 i 500 škola bilo potpuno ili delimično zatvoreno zbog protesta, dok je najmanje 24 škole bilo zapaljeno ili opljačkano.
Povređeno je i 78 zaposlenih u obrazovanju.
Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez odbacio je optužbe da policija sprovodi represiju nad mladima. Tvrdi da policija i žandarmerija intervenišu kako bi zaustavile nasilje i uništavanje imovine.
Organizatori protesta, međutim, najavili su nastavak demonstracija. Novi protesti zakazani su za utorak, 6. oktobar, a podršku su najavili i pojedini sindikati.
Francuska se suočava sa sve ozbiljnijom krizom u školskom sistemu u trenutku kada se protesti prepliću sa širim nezadovoljstvom zbog javne potrošnje i predloga budžeta. Ono što je počelo kao pobuna srednjoškolaca zbog problema u učionicama sada je preraslo u jedan od ozbiljnijih izazova za vladu premijera Sebastijena Lekornija i predsednika Emanuela Makrona.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!
Predizbornu kampanju obeležile su i rasprave o političkoj prošlosti kandidata, pošto su se obojica tokom karijere suočavala sa optužbama za korupciju
Predsednički izbori održavaju se danas u Bugarskoj. Do 15 časova glasalo je oko 15 odsto birača. Prema proceni anketara drugi krug je gotovo izvestan

Moskovski aerodromi su u oktobru gotovo svakodnevno obustavljali rad zbog ukrajinskih dronova, a stručnjaci upozoravaju da bi dalja eskalacija mogla ozbiljno da ugrozi civilni vazdušni saobraćaj u Rusiji

Stotine hiljada ljudi protestuju širom Evrope zbog visokih troškova života, stambene krize, penzija i stanja u obrazovanju. U Francuskoj, Italiji, Španiji i Albaniji sukobi s policijom
Izbor se svodi na aktuelnog predsednika, levičara Luiza Inasija Lulu da Silvu, i desničarskog senatora Flavija Bolsonara
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve