Doskorašnja dopisnica „Figaroa” Milica Čubrilo Filipović govori za „Vreme” o prestanku rada za francuski list zbog kritičkog izveštavanja o stanju u Srbiji. Vlasnik „Figaroa” proizvodi Rafale koje Srbija kupuje od Francuske na osnovu dogovora između Vučića i Makrona
Milica Čubrilo Filipović, dugogodišnja dopisnicafrancuskog „Figaroa” iz Beograda, više to nije, potvrđuje ona za „Vreme”.
Saznala je to, kaže, slučajno, prilikom privatne posete Parizu i redakciji. Tada joj je zamenik direktora saopštio da saradnju neće moći da nastave.
Pitao ju je, kaže Čubrilo Filipović, kakvi su bili njeni odnosi sa nekadašnjim francuskim ambasadorom u Beogradu Frederikom Mondolinijem.
Mondolini, koji je trenutno politički direktor Francuskog ministarstva spoljnih poslova, ukazao je kompaniji „Dassault”, proizvođaču oružja i Rafala i vlasniku „Figaroa”, prema tvrdnjama njenog dotadašnjeg direktora, da u Beogradu imaju dopisnicu koja je „politički aktivna”, da je bila ministarka i ambasadorka i da je zbog toga saradnja nedopustiva.
Čubrilo Filipović kaže da mu je ukazala da je njena biografija bila poznata redakciji otkako se vratila u nju 2018. godine.
Ona je sa „Figaroom“ sarađivala od 2000. do 2003. godine. Nakon toga bila je ambasadorka, te ministarka, a političku karijeru završila je 2014. godine. Četiri godine kasnije, vratila se u „Figaro“ i od tada do kraja prošle godine nije bilo nikakvih problema.
Politička cenzura
„Oni su sve znali. Nikada to nije bio problem i sve je bilo u redu, dok očigledno nije postalo previše problematično da se piše kritički. Ne pišem ja ništa više, niti manje kritički nego drugi strani mediji. Bilo je nekoliko članaka prošle godine oko studenata gde smo se ‘zakačili’, gde su mi zamerili da sam bila previše empatična. Na primer, kada su studenti išli biciklom u Strazbur. Izmenili su mi članak i napisali da su to bili aktivisti koji su išli u Strazbur, izbacili su mi sve u vezi sa studentskim pokretom.”
Zamenik direktora redakcije sa kojim se sastala početkom januara ove godine nije joj rekao da njen angažman prestaje, već da sačeka nekoliko meseci.
„Obrazloženje je bilo da je njima problem jer ja pokrivam čitav region, da nemaju nikog drugog. Sve to mi je usmeno saopšteno 6. januara. Istog dana napisala sam mejl mom prvom šefu, šefu rubrike Svet. Napisala sam mu šta mi je rečeno i da sam zgranuta. Odgovorio mi je da mu je veoma žao, da im je to došlo iz vedra neba od akcionara i vlasnika i da mi želi sve najbolje, čime vrlo jasno potvrđuje da je to kraj”, priča Čubrilo Filipović.
Ipak, kada je jedan njen kolega kontaktirao redakciju u vezi sa njenim otkazom, rečeno mu je da ništa od toga nije tačno, da se saradnja ne prekida, već da će Čubrilo Filipović nastaviti da pokriva „velike događaje”. Što, ispostaviće se, nije istina.
Od početka ove godine i posete Parizu nije napisala niti jedan tekst za „Figaro“, a uskoro bi trebalo da se sastane sa ljudima koji se bave ljudskim resursima u redakciji, kako bi razgovarali o daljim koracima.
Vučić, Makron i Rafali
Odnosi Srbije i Francuske intenzivirani su poslednjih godina.
U duhu tog prijateljstva, Srbija od Francuske kupuje borbene avione Rafal, koje proizvodi firma koja je vlasnik „Figaroa“.
Čubrilo Filipović kaže da ona nikada nije pisala o Rafalima, ali dodaje da je u razgovoru s kolegama iz drugih redakcija doznala da su se stvari o pisanju o odnosima Srbije i Francuske i kritičkom stavu o srpskoj politici u francuskim medijima dosta promenili otkako je „prijateljstvo“ dve zemlje poboljšano, tj. otkako je režim Aleksandra Vučića širom otvorio vrata za francuske firme.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Srbiji je održana akcija "Buka protiv zvučniog topa". Na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima građani su pravili buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti
Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica
Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana
Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!