Širom Francuske raspoređeno je 80.000 pripadnika snaga bezbednosti, od čega 6.000 u Parizu, u pokušaju vlasti da suzbije veliko nezadovoljstvo građana koje se prelilo na ulice
Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske saopštilo je da su tokom protesta širom te zemlje uhapšene 473 osobe, uključujući 203 u Parizu. Prema podacima Ministarstva, 13 pripadnika snaga bezbednosti je lakše povređeno.
Kako se navodi, najmanje 175.000 ljudi je učestvovalo u protestima, a širom zemlje održano je 550 skupova, prenosi Le Mond.
Ljudi su hapšeni je jer su ometali saobraćaj, palili kante za smeće i povremeno se sukobljavali sa policijom u pokušaju da „blokiraju sve“ zbog besa prema političkoj klasi i planiranom smanjenju socijalnih davanja.
Snage bezbednosti raspoređene su širom zemlje kako bi pokušale da što pre uklone sve blokade.
Mnogi demonstranti su iskali svoj bes protiv predsednika Francuske Emanuela Makrona, koji se suočava sa političkim previranjima nakon što se parlamentarna opozicija u ponedeljak ujedinila i srušila vladu Fransoa Bajrua, piše Rojters.
Kamenice za policiju, suzavac za demonstrante
U Parizu je policija ispalila suzavac na mlade demonstrante koji su blokirali ulaz u srednju školu, a vatrogasci su uklonili izgorele predmete sa barikade.
Policija je saopštila da je sprečila veliku grupu od oko hiljadu demonstranata da uđu na jednu železničku stanicu.
Ministar unutrašnjih poslova Bruno Retajo rekao je novinarima da su demonstranti zapalili autobus u gradu Renu i da su neki demonstranti napali policiju kamenicama, ali nije precizirao gde, piše AP.
Retajo je upozorio da bi u protestne skupove zakazane za kasnije u sredu mogli da se infiltriraju tvrdokorne, ultralevičarske grupe i da postanu nasilni.
Pokret „Blokiraj sve“ je širok izraz nezadovoljstva bez centralizovanog vođstva i sa ad hok organizacijom putem društvenih medija. Pojavio se na mreži u maju među desničarskim grupama, ali su ga od tada preuzeli levica i krajnja levica.
Foto: AP photo/Philippe MagoniProtest u Maresju
Nezadovoljstvo građana
Parlament je smenio premijera Fransoa Bajrua glasanjem o poverenju njegovim planovima da ukroti rastući dug zemlje. Makron je u utorak imenovao svog petog premijera za manje od dve godine, izabravši bliskog saveznika, Sebastijena Lekornua, što je razbesnelo levičarske političare.
Nastavnik Kristof Laland koji je učestvovao u protestima u Parizu rekao je da je protiv planiranih budžetskih smanjenja svrgnute vlade.
„Bajru je svrgnut i njegova politika mora biti eliminisana“, rekao je Laland i naglasio da je neophodno bolje finansiranje škola i bolnica.
Na drugom protestu u gradu, sindikalac Amar Laga je rekao: „Ovaj dan je poruka svim radnicima ove zemlje: da nema ostavke, borba se nastavlja, i poruka ovoj vladi je da nećemo odustati, i ako moramo da umremo, umrećemo stojeći.“
U Nantu su demonstranti blokirali autoput zapaljenim gumama i kantama za smeće. Policija je upotrebila suzavac da rastera ljude koji su pokušavali da zauzmu kružni tok.
U Monpeljeu policija se obračunala sa demonstrantima koji su postavili barikadu da blokiraju saobraćaj na kružnom toku. Policija je upotrebila suzavac da rastera demonstrante, od kojih su neki bacali razne predmete na njih. Neki demonstranti su nosili transparent na kojem je pisalo: „Makrone, podnesi ostavku“.
Foto: AP photo/Thibault CamusProtest u Parizu
Nadležni su prijavili smetnje u saobraćaju na autoputevima širom zemlje, uključujući Marsej, Monpelje, Nant i Lion.
Oko 50 ljudi sa kapuljačama pokušalo je da započne blokadu u Bordou, dok je u Tuluzu požar brzo ugašen, ali je i dalje poremećen železnički saobraćaj, rekao je novinarima ministar unutrašnjih poslova Retajo.
Masivna intervencija policije
Naveo je da je 80.000 pripadnika snaga bezbednosti raspoređeno širom zemlje, uključujući 6.000 u Parizu. Francuski mediji su izvestili da se očekuje da će 100.000 ljudi učestvovati u demonstracijama.
Pokret „Blokiraj sve“ odražava narodno nezadovoljstvo onim što demonstranti smatraju disfunkcionalnom vladajućom elitom koja propoveda bolnu štednju. Taj pokret se poredi sa protestima „Žutih prsluka“ iz 2018. godine, koji su organizovani zbog povećanja cena goriva, ali su se pretvorili u širi pokret protiv Makrona i njegovih planova za ekonomske reforme.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Rat protiv Irana je do sada najveći Trampov spoljnopolitički promašaj. Potcenio je snagu Islamske Republike. Narušio je savezništvo sa zemljama Zaliva, koje su kroz gorku lekciju utvrdile da Amerika ne može da im garantuje bezbednost. Pokvareni su odnosi sa Izraelom. Svet je zbog intervencije plaćao dramatično višu cenu nafte. Mnogi iranski zahtevi su iznenađujuć lako uvaženi, što potvrđuje da se Trampu žurilo da što pre izađe iz rata u koji uopšte i nije trebalo da uđe
Svega nekoliko sati nakon što su objavljeni rezultati istorijskog referenduma u Velikoj Britaniji, Najdžel Faraž je gostovao u jutarnjem programu ITV. Euforija među 52 odsto Britanaca koji su glasali da izađu iz EU bila je na vrhuncu. Onih 48 odsto koji su bili protiv uglavnom su bili očajni. A onda je Faraž pristalicama Bregzita servirao bombu za doručak. Znate onih 350 miliona funti nedeljno što smo Boris i ja obećavali da ćemo umesto u kasu EU preusmeriti u britanski zdravstveni sistem? E, od toga najverovatnije nema ništa
Izgledno je da će se i neki autsajderi dokopati drugog kruga – najbliži tome su reprezentativci Zelenortskih Ostrva, Konga i Irana. Uspeli su da odole najjačim reprezentacijama i zaslužili da svoju požrtvovanost i hrabrost krunišu plasmanom među 32 najbolje ekipe
Svaki peti građanin Nemačke ne može da priušti nedelju dana odmora, pokazuju podaci nemačkog Zavoda za statistiku. Rast cena putovanja dodatno opterećuje kućne budžete
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.