img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

»Smešno« đubre, ozbiljan posao

14. јул 2010, 15:50 Marija Vidić
Copied

Dok se većina Evropljana svađa da li je dovoljno reciklirati 65 ili baš mora 85 odsto otpada, u Srbiji reciklaže gotovo i nema, a o njoj se ni ne govori previše

Kada su nas tokom kratkog proputovanja kroz zemlje EU prijatelji ostavili same u ogromnom stanu u finom delu Praga, lako smo shvatili za šta služe svi oni čudni tasteri i prekidači, kako se ulazi u zgradu, a kako koriste kuhinjski uređaji. Jedini problem bila je mala plastična kuhinjska kanta za smeće sa jednom velikom i dve male pregrade. Da, znam šta je reciklaža. U jedan deo se stavlja jedno đubre, u drugi drugo, u treći – treće, ali koje? Znam da se recikliraju papir, staklo, plastika i metal, ali šta sa onim ostalim? Sreća pa je u kanti zaostalo nešto od smeća vlasnika stana, pa sam tako ustanovila da u najveću pregradu idu otpaci tipa kora od banana, a u jednoj manjoj je bila staklena pivska flaša.

Kanta je brzo napunjena, pa smo krenuli u potragu za kontejnerima i našli ih grupisane u zabačenom delu sporedne ulice. Ok, vidim kontejner za papir, vidim aluminijum, vidim staklo, podelim to što imam, ali ostade mi pregrada s korom od banane. Vidim i kameru iznad. Krenem s korom od banane i preostalim nerazdeljenim đubretom nazad u stan i usput primetim da na nekim banderama ima onih malih visećih kanti za đubre, istih kao ovde kod nas, i iz njih viri svakojako đubre. Dakle, to je to, nema mi druge. Znam da nešto ne štima, sigurno ne bi trebalo da bacam kućno smeće u minijaturne kante na banderi, ali nemam bolju ideju.

Par dana kasnije – ista priča. Staklo, plastika, papir, metal, to sam skupila, imam i ono nerazvrstano, uglavnom organsko smeće, i krećem do druge grupe kontejnera, ovog puta s druge strane zgrade. Ubacim metal, ubacim papir, ubacim staklo i onda vidim da sam u kontejner s providnim staklom ubacila flašu od piva. Nazad nema, ne mogu da je izvadim, i kroz rupu na poklopcu kontejnera gledam onu moju tamnu flašu među gomilom bezbojnih i obećavam sebi da ću se „civilizovati“. Onu četvrtu kategoriju đubreta podelila sam na manje delove da ih na povratku u stan lakše uguram u male kante na banderi. Ipak, primetim i jedan kontejner s natpisom „smešni“ otpad i konačno ukapiram – „směsny“ znači mešano.

Otprilike u isto vreme, kolega koji živi u Pančevu došao je ozaren u redakciju i pričao kako se desila fantastična stvar – ispred njegove zgrade postavili su reciklažne kontejnere – papir, staklo, plastika, sve po redu. Posle par dana ispričao je još „fantastičniju“ stvar – gledao je kako „đubretarski“ kamion dolazi u njegov kraj, prazni jedan po jedan reciklažni kontejner, a onda još i pomeša svo to smeće u – moram da dodam – „smešno“ đubre.

Stvar se ovde u međuvremenu jedva malo popravila. Pančevo je u toj priči bilo pilot-projekat, pa je bilo logično očekivati da će se rešiti i ta stvar s kamionima, i da će reciklažni kontejneri zameniti one stare u svim gradovima širom zemlje. Da nema ništa od reciklaže shvatili smo ubrzo – kada su po Beogradu grupe od po nekoliko starih groznih kontejnera počeli da zamenjuju onim jednim, finim, velikim, koji se otvara gaženjem na polugu.

Konačno, nedavno su u moj kraj uz gomilu starih stavili i tri reciklažna kontejnera. Nevolja je samo što su večito prazni. Da li ih prazne kamionom napravljenim baš za njih i da li se uopšte prazne, još nisam dokučila, ali neće biti ni mnogo važno sve dok nas ne nateraju da koristimo kantu za đubre s pregradama.

Ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić nedavno je rekao da godišnje „proizvedemo“ do 600.000 tona ambalaže i ambalažnog otpada koji završava na deponijama ili u prirodi. Ministar je najavio da će ove godine biti reciklirano pet odsto ukupnog ambalažnog otpada, što je obaveza za proizvođače i uvoznike iz Srbije, koja proističe iz novog Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Dok se većina Evropljana svađa da li je dovoljno reciklirati 65 ili baš mora 85 odsto otpada, u Srbiji reciklaže gotovo i nema, a o njoj se ni ne govori previše. U medijima su ovakve teme sporadične i „dosadne“ (Tona papira iz sekundarne sirovine uštedeće 26.000 litara vode i 20 odsto energije; plastika se raspada 100 godina; 40 odsto otpada koje proizvode domaćinstva završava na nekoj od 4400 divljih deponija; kada bi samo finansijski sektor u Srbiji reciklirao iskorišćeni papir, za godinu dana bismo sačuvali jednu Zvezdarsku šumu). Tek ponekad nas razonode informacije tipa „Reciklaža u Skupštini: Oliver Dulić predao je predsednici parlamenta Slavici Đukić-Dejanović u zgradi Skupštine kutiju za odlaganje papira“.

Zašto nam je potrebna reciklaža, valjda je jasno. Valjalo bi nam još kontejnera i kamiona, edukacija, edukacija, edukacija i veoma stroge kazne.

Članak je objavljen u okviru projekta „Vrline života u porodici evropskih naroda“ koji finansira Evropska Unija kroz Medijski fond u okviru evropskih integracija. Objavljivanje članka je omogućeno uz finansijsku podršku Evropske Unije.

Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure