img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

»Smešno« đubre, ozbiljan posao

14. jul 2010, 15:50 Marija Vidić
Copied

Dok se većina Evropljana svađa da li je dovoljno reciklirati 65 ili baš mora 85 odsto otpada, u Srbiji reciklaže gotovo i nema, a o njoj se ni ne govori previše

Kada su nas tokom kratkog proputovanja kroz zemlje EU prijatelji ostavili same u ogromnom stanu u finom delu Praga, lako smo shvatili za šta služe svi oni čudni tasteri i prekidači, kako se ulazi u zgradu, a kako koriste kuhinjski uređaji. Jedini problem bila je mala plastična kuhinjska kanta za smeće sa jednom velikom i dve male pregrade. Da, znam šta je reciklaža. U jedan deo se stavlja jedno đubre, u drugi drugo, u treći – treće, ali koje? Znam da se recikliraju papir, staklo, plastika i metal, ali šta sa onim ostalim? Sreća pa je u kanti zaostalo nešto od smeća vlasnika stana, pa sam tako ustanovila da u najveću pregradu idu otpaci tipa kora od banana, a u jednoj manjoj je bila staklena pivska flaša.

Kanta je brzo napunjena, pa smo krenuli u potragu za kontejnerima i našli ih grupisane u zabačenom delu sporedne ulice. Ok, vidim kontejner za papir, vidim aluminijum, vidim staklo, podelim to što imam, ali ostade mi pregrada s korom od banane. Vidim i kameru iznad. Krenem s korom od banane i preostalim nerazdeljenim đubretom nazad u stan i usput primetim da na nekim banderama ima onih malih visećih kanti za đubre, istih kao ovde kod nas, i iz njih viri svakojako đubre. Dakle, to je to, nema mi druge. Znam da nešto ne štima, sigurno ne bi trebalo da bacam kućno smeće u minijaturne kante na banderi, ali nemam bolju ideju.

Par dana kasnije – ista priča. Staklo, plastika, papir, metal, to sam skupila, imam i ono nerazvrstano, uglavnom organsko smeće, i krećem do druge grupe kontejnera, ovog puta s druge strane zgrade. Ubacim metal, ubacim papir, ubacim staklo i onda vidim da sam u kontejner s providnim staklom ubacila flašu od piva. Nazad nema, ne mogu da je izvadim, i kroz rupu na poklopcu kontejnera gledam onu moju tamnu flašu među gomilom bezbojnih i obećavam sebi da ću se „civilizovati“. Onu četvrtu kategoriju đubreta podelila sam na manje delove da ih na povratku u stan lakše uguram u male kante na banderi. Ipak, primetim i jedan kontejner s natpisom „smešni“ otpad i konačno ukapiram – „směsny“ znači mešano.

Otprilike u isto vreme, kolega koji živi u Pančevu došao je ozaren u redakciju i pričao kako se desila fantastična stvar – ispred njegove zgrade postavili su reciklažne kontejnere – papir, staklo, plastika, sve po redu. Posle par dana ispričao je još „fantastičniju“ stvar – gledao je kako „đubretarski“ kamion dolazi u njegov kraj, prazni jedan po jedan reciklažni kontejner, a onda još i pomeša svo to smeće u – moram da dodam – „smešno“ đubre.

Stvar se ovde u međuvremenu jedva malo popravila. Pančevo je u toj priči bilo pilot-projekat, pa je bilo logično očekivati da će se rešiti i ta stvar s kamionima, i da će reciklažni kontejneri zameniti one stare u svim gradovima širom zemlje. Da nema ništa od reciklaže shvatili smo ubrzo – kada su po Beogradu grupe od po nekoliko starih groznih kontejnera počeli da zamenjuju onim jednim, finim, velikim, koji se otvara gaženjem na polugu.

Konačno, nedavno su u moj kraj uz gomilu starih stavili i tri reciklažna kontejnera. Nevolja je samo što su večito prazni. Da li ih prazne kamionom napravljenim baš za njih i da li se uopšte prazne, još nisam dokučila, ali neće biti ni mnogo važno sve dok nas ne nateraju da koristimo kantu za đubre s pregradama.

Ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić nedavno je rekao da godišnje „proizvedemo“ do 600.000 tona ambalaže i ambalažnog otpada koji završava na deponijama ili u prirodi. Ministar je najavio da će ove godine biti reciklirano pet odsto ukupnog ambalažnog otpada, što je obaveza za proizvođače i uvoznike iz Srbije, koja proističe iz novog Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Dok se većina Evropljana svađa da li je dovoljno reciklirati 65 ili baš mora 85 odsto otpada, u Srbiji reciklaže gotovo i nema, a o njoj se ni ne govori previše. U medijima su ovakve teme sporadične i „dosadne“ (Tona papira iz sekundarne sirovine uštedeće 26.000 litara vode i 20 odsto energije; plastika se raspada 100 godina; 40 odsto otpada koje proizvode domaćinstva završava na nekoj od 4400 divljih deponija; kada bi samo finansijski sektor u Srbiji reciklirao iskorišćeni papir, za godinu dana bismo sačuvali jednu Zvezdarsku šumu). Tek ponekad nas razonode informacije tipa „Reciklaža u Skupštini: Oliver Dulić predao je predsednici parlamenta Slavici Đukić-Dejanović u zgradi Skupštine kutiju za odlaganje papira“.

Zašto nam je potrebna reciklaža, valjda je jasno. Valjalo bi nam još kontejnera i kamiona, edukacija, edukacija, edukacija i veoma stroge kazne.

Članak je objavljen u okviru projekta „Vrline života u porodici evropskih naroda“ koji finansira Evropska Unija kroz Medijski fond u okviru evropskih integracija. Objavljivanje članka je omogućeno uz finansijsku podršku Evropske Unije.

Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Donald Tramp daje novi rok Rusiji za okončanje rata

Rat u Ukrajini

28.jul 2025. K. S.

Tramp daje novi rok Rusiji za napredak u pregovorima o okončanju rata

Predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je da će skratiti rok koji je dao Rusiji za napredak u okončanju rata u Ukrajini

Američki porezi

28.jul 2025. I.M.

Evropa kapitulirala pred Trampom: 15 odsto za EU – 0 odsto za SAD

Iako su EU i SAD postigle dogovor koji donosi velike američke investicije i trgovinske olakšice, evropski privrednici upozoravaju na negativne efekte carina od 15 odsto na izvoz, posebno u hemijskoj industriji

Gvinet Paltrou u kampanji Astronomera

Originalnost u kriznoj situaciji

28.jul 2025. M. M.

„Kiss kamera“ na koncertu srušila rukovodstvo Astronomera a Gvinet Paltrou „preuzela“ PR

Da sve može da donese popularnosti brendu svedoči Gvinet Paltrou, glumica i bivša supruga frontmena grupe Koldplej, Krisa Martina. Nju je nakon viralnog snimka preljube sa koncerta Astronomer angažovao u promociji kompanije

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure