img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska – Studentska pobuna

Oslobađanje budućnosti

13. maj 2009, 12:10 Lino Veljak
NEKAD BEŠE BESPLATNO ŠKOLOVANJE: Protest studenata
Copied

"Znanje nije roba", "Ulažite u školstvo, ne u vojsku!", "Vi uzmite kredit!"

Već više od dvadeset dana traje studentska blokada nastave na većem broju fakulteta i visokih škola na gotovo svim univerzitetima u Hrvatskoj. Započelo je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, da bi se proširilo u Rijeku, Zadar, Split, Osijek, Pulu, Varaždin, Slavonski Brod… Stanje se mijenja iz dana u dan, ponegdje je blokada prekinuta, a ponegdje se (s promjenljivim uspjehom) nastava održava na tzv. alternativnim lokacijama.

Što to hrvatski studenti i studentice hoće?

Njihovi zahtjevi se formalno svode na dva: da ministar obrazovanja uredbom zajamči ukidanje školarina na svim razinama visokoškolskog obrazovanja (preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom) svim redovno upisanim studentima počevši od naredne akademske godine (dakle od jeseni 2009) na svim javnim visokoškolskim institucijama u Hrvatskoj, te da vlada pokrene proceduru za izmjenu zakona kojim bi se osiguralo potpuno financiranje javnog visokoškolskog obrazovanja na svim razinama. Matematički, to bi značilo dodatno izdvajanje od približno 400 milijuna kuna (nešto manje od 55 milijuna eura); toliko iznosi ukupan prihod od svih školarina na javnim univerzitetima. Predlažu se razni izvori tog financiranja kako se dodatno ne bi opteretio budžet: od smanjivanja ili čak i potpunog ukidanja troškova za sudjelovanje u vojnim operacijama NATO-a (i, generalno, vojnih troškova), preko smanjivanja izdataka za Crkvu, nadalje, onih ušteda koje bi se postigle revizijom izdataka za ratne invalide (na temelju koje bi se obustavile isplate lažnim invalidima), pa sve do eliminacije financiranja hrvatskih institucija u Bosni i naročito Hercegovini (gdje se odnedavna skriva osuđeni ratni zločinac Branimir Glavaš).

Da bi se razumjelo o čemu se radi, moraju se uzeti u obzir dominantne tendencije u financiranju visokog obrazovanja. A te su tendencije obilježene time što se u sve većoj mjeri troškovi obrazovanja prebacuju na studentska leđa (odnosno na leđa njihovih roditelja). Doktorske studije polaznici plaćaju u potpunosti (semestar košta najmanje 1000 eura, a nerijetko i dvostruko, pa i trostruko); iznimku čine samo asistenti, kojima troškove plaćaju njihove matične ustanove. A bilo je najavljeno da će od ove jeseni studenti morati – bez obzira na studijski uspjeh – u potpunosti plaćati i troškove diplomskih studija. Pored svega, Rektorski zbor (tijelo koje sačinjavaju svi rektori hrvatskih sveučilišta i veleučilišta) razradio je i mehanizam financiranja preddiplomskih studija kojim bi približno 20 odsto najuspješnijih studenata bilo oslobođeno plaćanja participacije, dok bi desetak posto najneuspješnijih redovitih studenata troškove studija plaćalo u potpunosti. A govori se i o privatizaciji javnih visokoškolskih ustanova…

Studentima lošijeg materijalnog stanja preporučuje se da uzmu komercijalne kredite (spominje se već i nekakav aranžman s Europskom bankom za obnovu i razvoj) koji bi bili nešto povoljniji od kredita za nabavku automobila, te da umjesto da piju kavu i pivo ili troše duhanske prerađevine – otplaćuju kredite. Konačan rezultat takvih tendencija može se sastojati isključivo u smanjivanju dostupnosti visokog obrazovanja potomcima širih slojeva stanovništva.

Proizašlo bi da se hrvatske studentice i studenti blokirajući nastavu bore za svoje parcijalne interese. No, parole koje su istaknute po pročeljima blokiranih (oslobođenih, kako to studentska inicijativa za besplatno studiranje voli imenovati) pokazuju da se tu radi o još nečemu. Parole „Znanje nije roba“, „Ulažite u školstvo, ne u vojsku!“, „Vi uzmite kredit!“ – a to su neki od najčešćih slogana – ne trebaju nikakav dodatni komentar. Ukratko, mladi – uz podršku najheterogenijih društvenih skupina (od sindikata, radnika raznih industrijskih pogona, dijela ratnih veterana i roditelja poginulih hrvatskih vojnika, preko brojnih organizacija civilnog društva, nastavnika i studenata Policijske akademije, pa do udruge navijača NK „Zagreb“), uz stotinjak tisuća potpisa građanske peticije podrške – odbacuju primjenu logike neoliberalizma u području obrazovanja. A time odbacuju i logiku svemoći tržišta u društvu kao cjelini. Uzme li se u obzir da se (bar dosad) striktno poštivao princip nenasilja, kao i da se bez iznimke poštuje stroga zabrana unošenja alkohola i opojnih druga na fakultete, pa čak i stroga zabrana pušenja u prostorijama oslobođenih fakulteta, pa ako se tomu doda da (bar dosad) nisu zamijećeni ni najmanji tragovi prisutnosti nacionalizma, rasizma ili seksizma u studentskom pokretu, moglo bi se zaključiti da je Hrvatska na putu oslobađanja od opterećujućih i blokirajućih momenata prošlosti.

Ili, kako bi to jedan optimist zaključio, blokirajući fakultete studenti deblokiraju perspektive budućnosti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.jul 2025. Nemanja Rujević

Leonard i drugovi otkupljuju ljude iz zatvora

U Nemačkoj je vožnja bez karte krivično delo pa hiljade ljudi završava na robiji jer nemaju da plate kaznu. Tu na scenu stupa Fond slobode

Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure