Vlast Aleksandra Vučića više od decenije bila je klasičan primer spin-diktature: održavala se medijskom propagandom i kontrolom narativa, ali i sporadičnim zastrašivanjem nepodobnih, sve uz privid demokratskih institucija. Sada ulazi u golu represiju i privida više nema
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
“Niko od nas ne može da bude ni dovoljno stručan, niti treba da procenjuje svaku deonicu puta, svaku kupovinu aviona, svaki državni projekat, kao što je Ekspo, kao što je nacionalni stadion. Država je ta koja treba da dokazuje da nam je to potrebno, bez obzira na to šta mi mislili. Ali toga nema”
Srbija dočekuje Nacionalni dan donora sa 1.800 ljudi na listi za transplantaciju koji iščekuju “najvažniji poziv u životu” – poziv u kojem će im lekari saopštiti da je potencijalno pronađen organ za njih. Dok se svest ljudi o doniranju organa u Srbiji osetno promenila u poslednjoj deceniji, zakonska regulativa je još na čekanju
Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice
Američki savezni sud oborio je ključne carinske odluke predsednika Donalda Trampa, ocenivši da je prekoračio svoja ovlašćenja, dok je administracija u isto vreme raskinula ugovor vredan više od 760 miliona dolara sa farmaceutskom kompanijom „Moderna“
Izgradnja auto-puteva u Srbiji poslednjih godina glavni je adut aktuelne vlasti. Dok se ovi projekti promovišu kao dokaz napretka, postavlja se pitanje – po kojoj ceni? Stručnjaci, naime, ističu da su cene ovih projekata daleko veće nego u inostranstvu, i to u državama regiona
Priča devojke Suade Husejnović-Kikanović iz Tuzle, koja je čekajući transplantaciju više od 20 godina, izvršila samoubistvo, vratila je celu Bosnu na staro pitanje - zašto sistem ostavlja bolesnike na cedilu
Reditelj, scenarista, kompozitor i prevodilac Arsenije Jovanović preminuo je u sredu u 92. godini u Beogradu. Ovo je poslednji intervju koji je dao za „Vreme“
Osobe sa autizmom nakon srednje škole sistem maltene zaboravlja. Zato, Mikica Petronijević, otac mladića sa autizmom, u Aranđelovcu pravi centar kako bi im oplemenio život, a roditeljima obezbedio predah
U biti svih srpskih problema je da zločini prolaze bez kazne, a kazne se izriču bez zločina. Smrt 16 ljudi u Novom Sadu prelila je bačvu nalivenu slučajevima bezakonja
Sve više ljudi radi na daljinu i često im odgovara da posao obave iz kafića. Ali, tamo to ponekad gledaju popreko jer neće da im neko sedi pola dana uz dve kafe. Aleksandar Abu Samra pokušava da reši taj problem
Nemački Savet za štampu suočen je sa povećanim brojem žalbi na sadržaj u štampanim medijima. Kako to izgleda u poređenju sa raspištoljenim srpskim tabloidima
Neizvesnot, krize, besparica, osećanje nemoći, brzina života, stres, otuđenje od ljudskog kontakta u eri društvenih mreža, bujica kontradiktornih informacija... Mnogim ljudima je teško da se sami izbore sa svim ovim izazovima pa se za pomoć sve češće obraćaju psihoterapeutu. Da li je u srpskom društvu konačno sazrela svet o značaju mentalne higijene
Preko direktora bliskih vlasti, državnog parasindikata i poziva iz resornog ministarstva, po sredi je nova taktika vlasti protiv prosvete u štrajku - nastavnici koji žele da rade mogu da drže nastavu od kuće
Mrtvi, osakaćeni, prebijeni, sluđeni… Tako završavaju građani koji se iz različitih razloga nađu pod rukom i pendrekom srpske policije. Poslednji slučaj, za koji malo ko veruje da se stvarno tako odigrao, najbizarniji je: čovek se obesio u marici, dok su mu ruke bile vezane
Od 9. marta 1991. i prvih masovnih demonstracija u novijoj istoriji Srbije do 1. marta 2025. i masovnog protesta u Nišu - koji su sve događaji obeležili ovaj bremeniti mesec u godinama između
Narodna banka Srbija objavila je da su u srpskim marketima viđenje određene pojave koje prate inflaciju, a podrazumevaju neuobičajeno kretanje cena na tržištu
“Kada kreirate obrazovni sistem po meri, potrebama i ciljevima militarizacije, onda je to vrsta specijalnog rata koji sprovodite protiv budućnosti društva. Mi imamo ozbiljne studije koje pokazuju da nam je već decenijama školstvo u funkciji ratničkog modela socijalizacije (…) Rigidan i autoritaran način funkcionisanja škola samo pogoduje rađanju vršnjačkog nasilja, koje je uveliko odgovor na taj i takav način funkcionisanja škole. Pre bi se moglo i moralo govoriti o poremećaju u ponašanju institucija, nego o poremećaju u ponašanju učenika”
Nema sumnje da će predsednik Srbije Aleksandar Vučić odneti blistavu pobedu protiv vojvođanskog separatizma – zato što ne postoji. Sa studentskim protestima stvari stoje drugačije
Na meti „velike akcije suzbijanja korupcije“ od jutros je više desetina objekata u Beogradu, Feketiću i Mladenovcu. Uhapšeno je više lica, među njima i „kontroverzni vojvođanski biznismen“ Vladimir Vrbaški
Iako je skup u Jagodini bio pokušaj SNS-a da odgovori na organsko nezadovoljstvo koje mesecima bukti širom zemlje, slika predsednika Srbije kako vijori barjakom dok njegove pristalice odlaze izgledala je više kao poraz. Na koji način je režim do sada uspevao da izađe iz kriznih situacija? I kako ti mehanizmi deluju u ovim nedeljama
Spajanje Silicijumske doline i autoritarne američke države suočava nas s koncentracijom moći kakvu svet nije video. Uz nju ide i bahatost koju je Ilon Mask demonstrirao “pozdravom” svetu na inauguraciji američkog predsednika
Prevod
Nemirna noć
Malo je ko u sredu uveče mogao da potone u san mirne glave, ne strahujući da će neko koga poznaje biti uhapšen ili premlaćen. Ako je neko i zaspao pre eskalacije situacije u glavnom gradu Srbije, prva stvar koju je u četvrtak ujutro video na društvenim mrežama jesu snimci do sada najozbiljnije policijske represije nad pobunjenim studentima i građanima.
Prema rečima očevidaca, policija je tukla, vezivala i privodila studente ispred Pravnog fakulteta u Beogradu. Pošto su se studenti povukli u prostorije fakulteta, žandarmi su ih jurili, lupali pendrecima po vratima i pokušavali da nasilno upadnu u zgradu.
Brutalnih policijskih akcija bilo je i u drugim delovima Beograda, kao i u Nišu, Novom Sadu i Novom Pazaru. Prema rečima MUP-a, ukupno je 79 osoba „dovedeno do službenih prostorija“, a 1297 je legitimisano. Od pomenutih 79 privedenih, njih 72 je privedeno zbog prekršaja, dok se za sedam sumnja da su izvršili krivična dela.
Uzgred, na „Informeru“ uveliko likuju zbog kazni koje će ljudi dobiti za prekršaje, ali i potencijalnih problema sa vizama za one ljude kojima su na vrat natovrena krivična dela.
[caption id="attachment_4919771" align="alignnone" width="989"] Potiskivanje građana: Jurnjava po ulicama[/caption]
Brutalne intervencije policije
Četvoro studenata koji su privedeni posle akcije Policije ispred Pravnog fakulteta prevezeni su na VMA, rekao je u četvrtak ujutro profesor Medicinskog fakulteta Oliver Stojković za FoNet. I njegova supruga, profesorka Biološkog fakulteta i članica Predsedništva Demokratske stranke Biljana Stojković privedena, je iste večeri.
Policijska brigada je intervenisala i ispred Policijske stanice Vračar, gde su se građani okupili kako bi sačekali puštanje nekoliko ranije privedenih ljudi, od kojih su većina bili maloletnici. Pripadnici Žandarmerije potiskivali su okupljene građane, udarali ih palicama, pa ih čak – prema svedočenjima očevidaca – jurili.
I na uglu Ustaničke i Vojislava Ilića je nekoliko desetina policajaca, pod punom opremom za razbijanje demonstracija, jurilo okupljene građane.
U Novom Sadu je jedna devojka, prema svedočenjima, doživela epi napad nakon privođenja. Novosadski studenti u blokadi Medicinskog fakulteta saopštili su da policija nije omogućila ekipi Prve pomoći, a da su inspektori stajali sa strane, ćaskali i smejali se prizoru. MUP je, sa druge strane, naveo da su pripadnici Žandarmerije u Novom Sadu, „pružili svu neophodnu pomoć mlađoj ženskoj osobi kojoj je pozlilo na licu mesta“.
Prethodni primeri nasilja
Mesecima se u Srbiji priča o neproglašenom vanrednom stanju. Jutro posle policijskog nasilja nad građanima mnogi su otišli korak dalje, te govore o scenama kakve se viđaju u “građanskom ratu”.
Trinaestogodišnja vladavina Srpske napredne stranke i predsednika Srbije Aleksandra Vučića do sada se zasnivala, pre svega, na mekoj moći i kontroli narativa – propagandi, uticaju na kolektivnu svest građana, jednokratnim ekonomskim podsticajima i slično. Tvrda moć, poput jasne demonstracije sile, uglavnom se izbegavala. Povremeno bi na nekim demonstracijama pripadnici Žandarmerije ili Interventne jedinice policije nekoga odgurnuli, potisnuli štitovima ili slično. Otvoreno prebijanje demonstranata bila je slika koja se zaista retko viđala.
Zapravo, poslednji put je policija bila brutalna u ovoj meri pre gotovo tačno pet godina za vreme pandemije Kovida-19. Početkom jula 2020. godine građani su izašli na ulice kako bi protestovali protiv višednevnog policijskog časa, koji je vlast pokušala da nametne iako je prethodno nedeljama trubila kako je epidemija koronavirusa pobeđena. No, izgleda da je epidemija tada bila pobeđena isto kao što je pet godina kasnije pobeđena takozvana „obojena revolucija“ – samo u izjavama naprednjačkih funkcionera. Samo što su bili prošli parlamentarni izbori sa još jednom ubedljivom pobedom SNS-a – zbog bojkota, parlament je tada u potpunosti ostao bez opozicije – vlast je pokušala ponovo da zatvori ljude u njihove domove.
Pošto se građanima Srbije nije baš dopala ovakva igrarija vlasti, masovno su izašli na ulice. Režim je odgovorio ozbiljnom represijom: jedinice policije slile su se u glavni grad iz svih delova Srbije, na građane su bacani suzavci, a izvedena je i konjica. Strašne slike otišle su iz Beograda u svet – policija koja tuče pendrecima i palicama, gazi i šutira ljude koji bespomoćno leže na zemlji.
[gallery ids="4919775,4919773,4919772,4919774"]
Krug nasilja
Međutim, ovakva represija imala je suprotno dejstvo: umesto da zastraši građane, izvela je još više ljudi na ulice. Na kraju, vlast je podvila rep i priznala poraz, a najavljeni policijski čas nije uveden.
Možda je baš to bio razlog zbog kojeg je režim uglavnom izbegavao davanje „odrešenih ruku“ policiji. Do sada, kada god je vlast bila nasilna prema građanima, oni su samo odgovarali još jačim buntom.
Ovaj tekst nastaje u četvrtak, 3. jula, jutro nakon policijskog nasilja širom Beograda i drugih većih gradova Srbije. Ako bismo se usudili da prognoziramo, u četvrtak uveče će na ulicama biti još više ljudi. Policija će, moguće je, biti blaža – ne kako bi „stala na stranu naroda“ kako se to često priča, već kao vid kriznog PR menadžmenta i pokušaja da zamaže oči besnim i izubijanim građanima. Ako se to desi, biće reč samo o kratkotrajnom primirju.
Sa druge strane, kada se jednom uđe u krug nasilja, teško je iz njega izaći. Aleksandar Vučić je u više navrata obećavao da „država više neće da toleriše iživljavanje blokadera-terorista nad pristojnim građanima”. Ako bi sada popustio, rizikuje da mu opadne autoritet u sopstvenim redovima.
Kolika je podrška SNS-u
Treba uzeti u obzir i sledeću činjenicu: na parlamentarnim izborima 2023. godine Srpska napredna stranka osvojila je nešto ispod 50 odsto glasova. Iako naprednjaci vole da taj rezultat predstave kao apsolutnu pobedu, realnost je nešto drugačija. Sa izlaznošću od 58 odsto, matematika kaže da je nešto preko 1.800.000 ljudi glasalo za SNS 2023. godine. U zemlji koja broji oko 6,6 miliona stanovnika, to je daleko od apsolutne većine.
Istovremeno, ova brojka služi i kao kočnica u svesti nalogodavaca, jer jasno pokazuje da većina građana Srbije, uprkos besomučnoj propagandi, ne podržava politiku vladajuće partije. Makar je ne podržava dovoljno da bi je zaokružila na biračkom listiću.
A svima je jasno da podrška SNS-u strmoglavo pada. Represija nad građanima samo će taj pad ubrzati.
[caption id="attachment_4919776" align="alignnone" width="879"] Slavlje naprednjaka posle izbora u junu 2024. godine: Osvojen Beograd[/caption]
Ovo prestaje da bude spin-diktatura
To, međutim, ne znači da represije i osvete neće biti. Hapšenja će se nastaviti u sve većem broju. Kako stvar bude odmicala, scene na ulicama Srbije biće, verovatno, sve gore i gore. Sve do apsolutnog kraha režima koji sebe uverava da je i dalje 2013. godina. U tim snovima, Vučić je na vrhuncu popularnosti zbog svoje „borbe protiv korupcije“ – svi znamo kako se to na kraju završilo – i neminovnog ekonomskog uzdizanja nakon što su polako prestajale da se osećaju posledice Svetske ekonomske krize i razaranja privrede i organizovane državne pljačke devedestih godina.
Ali naprednjaci se iz tog sna polako bude. U prirodi je svakog režima jedan zajednički imenilac – on u nekom trenutku mora da se završi. Kako SNS polako shvata da niko nije imun od takve sudbine, pa čak kada bi imao stotinu Dragana J. Vučićevića u poslednjoj liniji odbrane, represija i nasilje će se samo pojačavati.
Jer ovo više nije bitka za vlast. Posle 13 godina vladavine bez bilo kakvih kočnica, mnogi najviši funkcioneri Srpske napredne stranke – ako ne i svi – sumnjivo su se preko noći obogatili u nebrojenim aferama. Kada bi apsolutna kontrola bila izgubljena, neko sutrašnje slobodno tužilaštvo podrobnije bi se pozabavilo njihovom imovinom i šarenolikim biografijama.
No, i represija ima rok trajanja. I svaki režim koji se oslanja na pendrek pre ili kasnije ostane bez ičeg drugog. Srbija je i ranije živela pod režimima koji su verovali da će večno trajati. Nijedan nije. Pitanje nije da li će se ovaj završiti – već kako, i po koju cenu.
',
title: 'Ogoljena državna represija: „Svi ćete vi na Urgentni“',
pubdate: '2025-07-03 11:49:28',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Aleksandar Vučić,Policijsko nasilje,Protesti u Srbiji,Srpska napredna stranka,Studenstki protesti",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Ogoljena državna represija: „Svi ćete vi na Urgentni“',
'pageContent': '
„Sreća vaša, policajci još nisu dobili potpuno odrešene ruke. A uskoro kad dobiju – a dobiće ako ovako nastavite – nećete da idete na trotoar nego pravo na urgentne centre i u zatvorske bolnice, kako i treba“, odzvanjalo iz studija televizije „Informer“ u ponedeljak, 30. juna.
Blokade saobraćajnica širom Srbije tek što su počele, a glavni i odgovorni urednik „Informera“ Dragan J. Vučićević uveliko je besneo u specijalnom programu bez početka i kraja. Ispostaviće se, međutim, da su prognoze glavnog medijskog režimskog kopljanika bile donekle tačne – dve večeri kasnije, obistinile su se u Beogradu.
УПРАВО ИСПРЕД ПРАВНОГ ФАКУЛТЕТА, ПОЛИЦИЈА СЕ ЗАЛЕЋЕ НА СТУДЕНТЕ И ЛУПА НА УЛАЗ ФАКУЛТЕТА❗️❗️❗️
Колеге су мирно седеле, полиција је стигла у возилима на раскрсницу и залетела се на студенте!!! pic.twitter.com/bi2WPMT5vG
Malo je ko u sredu uveče mogao da potone u san mirne glave, ne strahujući da će neko koga poznaje biti uhapšen ili premlaćen. Ako je neko i zaspao pre eskalacije situacije u glavnom gradu Srbije, prva stvar koju je u četvrtak ujutro video na društvenim mrežama jesu snimci do sada najozbiljnije policijske represije nad pobunjenim studentima i građanima.
Prema rečima očevidaca, policija je tukla, vezivala i privodila studente ispred Pravnog fakulteta u Beogradu. Pošto su se studenti povukli u prostorije fakulteta, žandarmi su ih jurili, lupali pendrecima po vratima i pokušavali da nasilno upadnu u zgradu.
Brutalnih policijskih akcija bilo je i u drugim delovima Beograda, kao i u Nišu, Novom Sadu i Novom Pazaru. Prema rečima MUP-a, ukupno je 79 osoba „dovedeno do službenih prostorija“, a 1297 je legitimisano. Od pomenutih 79 privedenih, njih 72 je privedeno zbog prekršaja, dok se za sedam sumnja da su izvršili krivična dela.
Uzgred, na „Informeru“ uveliko likuju zbog kazni koje će ljudi dobiti za prekršaje, ali i potencijalnih problema sa vizama za one ljude kojima su na vrat natovrena krivična dela.
[caption id="attachment_4919771" align="alignnone" width="989"] Potiskivanje građana: Jurnjava po ulicama[/caption]
Brutalne intervencije policije
Četvoro studenata koji su privedeni posle akcije Policije ispred Pravnog fakulteta prevezeni su na VMA, rekao je u četvrtak ujutro profesor Medicinskog fakulteta Oliver Stojković za FoNet. I njegova supruga, profesorka Biološkog fakulteta i članica Predsedništva Demokratske stranke Biljana Stojković privedena, je iste večeri.
Policijska brigada je intervenisala i ispred Policijske stanice Vračar, gde su se građani okupili kako bi sačekali puštanje nekoliko ranije privedenih ljudi, od kojih su većina bili maloletnici. Pripadnici Žandarmerije potiskivali su okupljene građane, udarali ih palicama, pa ih čak – prema svedočenjima očevidaca – jurili.
I na uglu Ustaničke i Vojislava Ilića je nekoliko desetina policajaca, pod punom opremom za razbijanje demonstracija, jurilo okupljene građane.
U Novom Sadu je jedna devojka, prema svedočenjima, doživela epi napad nakon privođenja. Novosadski studenti u blokadi Medicinskog fakulteta saopštili su da policija nije omogućila ekipi Prve pomoći, a da su inspektori stajali sa strane, ćaskali i smejali se prizoru. MUP je, sa druge strane, naveo da su pripadnici Žandarmerije u Novom Sadu, „pružili svu neophodnu pomoć mlađoj ženskoj osobi kojoj je pozlilo na licu mesta“.
Prethodni primeri nasilja
Mesecima se u Srbiji priča o neproglašenom vanrednom stanju. Jutro posle policijskog nasilja nad građanima mnogi su otišli korak dalje, te govore o scenama kakve se viđaju u “građanskom ratu”.
Trinaestogodišnja vladavina Srpske napredne stranke i predsednika Srbije Aleksandra Vučića do sada se zasnivala, pre svega, na mekoj moći i kontroli narativa – propagandi, uticaju na kolektivnu svest građana, jednokratnim ekonomskim podsticajima i slično. Tvrda moć, poput jasne demonstracije sile, uglavnom se izbegavala. Povremeno bi na nekim demonstracijama pripadnici Žandarmerije ili Interventne jedinice policije nekoga odgurnuli, potisnuli štitovima ili slično. Otvoreno prebijanje demonstranata bila je slika koja se zaista retko viđala.
Zapravo, poslednji put je policija bila brutalna u ovoj meri pre gotovo tačno pet godina za vreme pandemije Kovida-19. Početkom jula 2020. godine građani su izašli na ulice kako bi protestovali protiv višednevnog policijskog časa, koji je vlast pokušala da nametne iako je prethodno nedeljama trubila kako je epidemija koronavirusa pobeđena. No, izgleda da je epidemija tada bila pobeđena isto kao što je pet godina kasnije pobeđena takozvana „obojena revolucija“ – samo u izjavama naprednjačkih funkcionera. Samo što su bili prošli parlamentarni izbori sa još jednom ubedljivom pobedom SNS-a – zbog bojkota, parlament je tada u potpunosti ostao bez opozicije – vlast je pokušala ponovo da zatvori ljude u njihove domove.
Pošto se građanima Srbije nije baš dopala ovakva igrarija vlasti, masovno su izašli na ulice. Režim je odgovorio ozbiljnom represijom: jedinice policije slile su se u glavni grad iz svih delova Srbije, na građane su bacani suzavci, a izvedena je i konjica. Strašne slike otišle su iz Beograda u svet – policija koja tuče pendrecima i palicama, gazi i šutira ljude koji bespomoćno leže na zemlji.
[gallery ids="4919775,4919773,4919772,4919774"]
Krug nasilja
Međutim, ovakva represija imala je suprotno dejstvo: umesto da zastraši građane, izvela je još više ljudi na ulice. Na kraju, vlast je podvila rep i priznala poraz, a najavljeni policijski čas nije uveden.
Možda je baš to bio razlog zbog kojeg je režim uglavnom izbegavao davanje „odrešenih ruku“ policiji. Do sada, kada god je vlast bila nasilna prema građanima, oni su samo odgovarali još jačim buntom.
Ovaj tekst nastaje u četvrtak, 3. jula, jutro nakon policijskog nasilja širom Beograda i drugih većih gradova Srbije. Ako bismo se usudili da prognoziramo, u četvrtak uveče će na ulicama biti još više ljudi. Policija će, moguće je, biti blaža – ne kako bi „stala na stranu naroda“ kako se to često priča, već kao vid kriznog PR menadžmenta i pokušaja da zamaže oči besnim i izubijanim građanima. Ako se to desi, biće reč samo o kratkotrajnom primirju.
Sa druge strane, kada se jednom uđe u krug nasilja, teško je iz njega izaći. Aleksandar Vučić je u više navrata obećavao da „država više neće da toleriše iživljavanje blokadera-terorista nad pristojnim građanima”. Ako bi sada popustio, rizikuje da mu opadne autoritet u sopstvenim redovima.
Kolika je podrška SNS-u
Treba uzeti u obzir i sledeću činjenicu: na parlamentarnim izborima 2023. godine Srpska napredna stranka osvojila je nešto ispod 50 odsto glasova. Iako naprednjaci vole da taj rezultat predstave kao apsolutnu pobedu, realnost je nešto drugačija. Sa izlaznošću od 58 odsto, matematika kaže da je nešto preko 1.800.000 ljudi glasalo za SNS 2023. godine. U zemlji koja broji oko 6,6 miliona stanovnika, to je daleko od apsolutne većine.
Istovremeno, ova brojka služi i kao kočnica u svesti nalogodavaca, jer jasno pokazuje da većina građana Srbije, uprkos besomučnoj propagandi, ne podržava politiku vladajuće partije. Makar je ne podržava dovoljno da bi je zaokružila na biračkom listiću.
A svima je jasno da podrška SNS-u strmoglavo pada. Represija nad građanima samo će taj pad ubrzati.
[caption id="attachment_4919776" align="alignnone" width="879"] Slavlje naprednjaka posle izbora u junu 2024. godine: Osvojen Beograd[/caption]
Ovo prestaje da bude spin-diktatura
To, međutim, ne znači da represije i osvete neće biti. Hapšenja će se nastaviti u sve većem broju. Kako stvar bude odmicala, scene na ulicama Srbije biće, verovatno, sve gore i gore. Sve do apsolutnog kraha režima koji sebe uverava da je i dalje 2013. godina. U tim snovima, Vučić je na vrhuncu popularnosti zbog svoje „borbe protiv korupcije“ – svi znamo kako se to na kraju završilo – i neminovnog ekonomskog uzdizanja nakon što su polako prestajale da se osećaju posledice Svetske ekonomske krize i razaranja privrede i organizovane državne pljačke devedestih godina.
Ali naprednjaci se iz tog sna polako bude. U prirodi je svakog režima jedan zajednički imenilac – on u nekom trenutku mora da se završi. Kako SNS polako shvata da niko nije imun od takve sudbine, pa čak kada bi imao stotinu Dragana J. Vučićevića u poslednjoj liniji odbrane, represija i nasilje će se samo pojačavati.
Jer ovo više nije bitka za vlast. Posle 13 godina vladavine bez bilo kakvih kočnica, mnogi najviši funkcioneri Srpske napredne stranke – ako ne i svi – sumnjivo su se preko noći obogatili u nebrojenim aferama. Kada bi apsolutna kontrola bila izgubljena, neko sutrašnje slobodno tužilaštvo podrobnije bi se pozabavilo njihovom imovinom i šarenolikim biografijama.
No, i represija ima rok trajanja. I svaki režim koji se oslanja na pendrek pre ili kasnije ostane bez ičeg drugog. Srbija je i ranije živela pod režimima koji su verovali da će večno trajati. Nijedan nije. Pitanje nije da li će se ovaj završiti – već kako, i po koju cenu.