img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Stojedanaesti 25. maj

Tito i motociklisti

29. maj 2003, 20:30 Zoran Majdin
Copied

Posle zvaničnog dela posete, polaganja cveća, poziranja za fotoreportere i televizijske snimatelje, na platou ispred Kuće cveća, kod fontane, kao što red i običaj nalažu, posluženo je osveženje. U srdačnoj razmeni mišljenja, ogovaran je novi svetski poredak, imperijalizam, kapitalizam, hvaljena "stara dobra vremena"

U Memorijalnom centru „Josip Broz Tito“, za nešto više od dvadeset godina, koliko postoji, bilo je preko sedamnaest miliona posetilaca. U prvoj deceniji najviše; u drugoj posetioci su se mogli na prste nabrojati, a poslednjih nekoliko godina, uporedo sa stišavanjem nacionalističkih strasti, ali i pošto je Jugoslavija definitivno rastočena, zainteresovanost publike je u porastu.

„Poseta je primerena sadašnjem vremenu“, rekla je za „Vreme“ Svetlana Ognjanović iz službe protokola Muzeja istorije Jugoslavije, kako se Memorijalni centar danas zove, opisujući trenutnu situaciju. „Svakodnevno bude između 50 i 100 posetilaca, zavisno od toga kakvo je vreme: ako pada kiša, logično je, manje ih je nego kad je sunčano.“ Više je stranaca, kako kaže onih pravih, ne bivših jugoslovena kojih je, takođe, podosta, naročito iz Slovenije i Hrvatske. „Sada je mnogo veće interesovanje nego pre deset godina, ali neuporedivo manje nego pre dvadeset. Prošle godine je, primera radi, samo Kuću cveća, grob Josipa Broza Tita, posetilo 7400 ljudi. Ove godine očekujemo ih više, uzimajući u obzir sve veće otvaranje naše zemlje prema svetu.“

Najviše posetilaca dolazi o prigodnim datumima: jedan od njih je i Dan mladosti, 25. maj, koji je pre pola veka usvojen kao zvanični Titov rođendan i koji je decenijama proslavljan uz veliku pompu i zavetovanje da se sa puta bratstva i jedinstva nikada neće skrenuti. Već treću godinu zaredom, u Kući cveća, delegacija motociklističkog kluba „Orel“ iz Slovenije odaje počast „najvećem sinu svih naših naroda i narodnosti“.

„Svi smo mi sinovi socijalizma“, objasnio je svoje prisustvo Miro Zorić iz Ljubljane. Drugi put dolazi u Beograd ovim povodom i to smatra produžetkom tradicije nošenja štafete. Tito je, kaže, opet sve popularniji u Sloveniji. Zorić je nezadovoljan situacijom u svojoj državi, kaže nije baš onako kako bi trebalo da bude: „Dobro je steglo tamo, mislim ekonomski. Tamo se sve više i više radi za sve manje i manje para. Vama, odavde gledano, to možda drugačije izgleda, ali ta demokratija i zapad nisu tako lepi kako na prvi pogled izgleda. Sloboda je ipak ovde, na jugu. Ljudi su tamo to shvatili pa sve više beže ovamo.“

Drago Falnoga iz Žaleca, malog mesta u blizini Celja, prvi put dolazi u okviru motociklističke delegacije, ali drugi put u životu. Prvi put je bio pre 21 godinu, kao omladinac. Osvrće se oko sebe, priziva sećanja, vidi se da nostalgija radi sve u šesnaest. Zadivljen je, kaže, kako je sve ipak očuvano, dopada mu se. Ima lepe uspomene na godine jugoslovenstva. „Bilo nam je dobro i biće nam dobro, jer se trudimo da tako bude.“ Iskazuje optimizam: „Uskoro ćemo svi opet biti zajedno, u Evropi, i niko nas neće više razdvajati. Dobri ljudi su uvek zajedno, nije važno odakle je ko već da je svako kako treba. Za sve ima mesta.“ U knjigu utisaka je zapisao da želi svima mir. „Samo to i potpis. Više nije ni potrebno“, konstatovao je.

U knjizi utisaka, koja god strana da se otvori, naći će se bar jedan potpis nekoga iz Slovenije ispod nepomirljivog: „Biće opet Jugoslavije“, nostalgičnog: „Sa Tobom je bilo najlepše“ ili didaktičkog: „Tito, Ti si večita tema i inspiracija.“

Posle oficijelnog dela posete, polaganja cveća, poziranja za fotoreportere i televizijske snimatelje, na platou ispred Kuće cveća, kod fontane, kao što red i običaj nalažu posluženo je osveženje. U srdačnoj razmeni mišljenja, ogovaran je Novi svetski poredak, imperijalizam, kapitalizam, hvaljena „stara dobra vremena“…

Potom, kad je pivo bilo dokusureno, Slovenci su uzjahali „đogate“ i odjezdili dalje, za Oplenac, da i ujediniteljskoj dinastiji počast odaju kad su već ovde, srećni jer su svoj naum ostvarili, zadovoljni jer će njihov trud u očuvanju tradicije, zahvaljujući novinarima, imati šireg odjeka.

Zamalo, međutim, da ne bude tako: poučeni, naime, iskustvom od prošle godine, kad su banuli iznenada pa su, na molbu domaćina, poduže čekali na dolazak novinara, ne bi li ovdašnja javnost ipak bila upoznata sa njihovim hodočašćem, ovog puta je dogovoreno da novinari čekaju njih. Dođoše oni, tako, sa skoro tri sata zakašnjenja, već na izmaku novinarskog strpljenja.

„Kasnili smo u samom polasku, zbog viza“, objasnio je jedan od njih. „Ne, ne, nema nikakvih problema sa izdavanjem viza“, brzo je nastavio jer su se čule reske psovke na račun ove države i njene diplomatije.“ Viza se dobija istog dana kada se i zatraži. Problem je što vaš konzulat radi samo tri sata dnevno pa se mora izostati sa posla da bi se zahtev predao, a izostajanje sa posla, u Sloveniji danas, više nije onako jednostavno kao što je nekad bilo. Kapitalizam, brate.“

Nikola Pavlović, iz ovdašnjeg moto kluba „Arhangel“, koji ih je dočekao na ulazu u grad, potvrdio je da oko viza nikada problema nije bilo, isto kao što ni ovdašnji motoristi nisu imali problema kad su išli u Sloveniju. „Ambasade i jedne i druge zemlje su izuzetno predusretljive kad su u pitanju motoristi i ja, eto, koristim i ovu priliku da im na tome zahvalim.“

Razvlačenje i prikupljanje

Gradnja Kuće cveća započeta je kad je Josip Broz Tito dopao bolnice, u žurbi jer se rok za završetak radova nije mogao pouzdano znati. Radilo se u tajnosti da se ne bi javno prejudicirao ishod „poslednje Titove bitke“. Malo ko je, uostalom, tada i verovao da će Voljeni Predsednik ikada umreti. Otuda i čuveni, kasnije naveliko ismevani slogan „I posle Tita Tito“.

Za sada, Muzej istorije Jugoslavije čine Kuća cveća i Muzej 25. maj. Uskoro će, kažu, biti još sadržaja: u planu je da eksponati koji su trenutno u depou budu ponovo dostupni javnosti. „Nažalost, neki od njih nam nisu pristupačni, s obzirom na to da je 1996. godine tadašnji Memorijalni centar „Josip Broz Tito“ bio pregrađen zidom na dva dela. Rezidencijalne objekte, uključujući i Spomen zbirku, Bilijarnicu, Lovačku kuću i rezidencije u kojoj je Tito živeo od 1947. do poslednjeg odlaska u bolnicu, kao i druge pomoćne objekte, zaposeo je Slobodan Milošević, uključujući i eksponate koji su se tamo zatekli“, sa vidljivom rezignacijom ispričala je Svetlana Ognjanović. „To je kao kad bi se neko uselio u Narodni muzej ili Konak Kneginje Ljubice.“

Fond poklona koje je drug Tito dobijao i koji su u toj kući ostali ogroman je i sastoji se od arheološke, etno, likovne, numizmatičke zbirke kao i zbirke ordenja, uniformi, plaketa, ključeva gradova… Komisijsko preuzimanje, odnosno vraćanje eksponata muzeju je u toku. Još se, međutim, tačno ne zna da li i šta eventualno nedostaje. Zabrinjava saznanje da se Miloševićev sin Marko, malo po useljenju, naglo zainteresovao za slike Save Šumanovića. Nije sigurno da li su sve na broju.

Ono što se ranije moglo videti u Muzeju 25. maj, zbirka štafeta recimo, sada se nalazi u depoima muzeja. „Nadamo se da ćemo u najskorije vreme imati jednu stalnu postavku gde će moći da se vidi deo onoga što je drug Tito dobijao na poklon.“

Muzej je od osnivanja finansiran iz saveznog budžeta, sve dok je taj budžet postojao. Trenutno, do daljeg, troškove muzeja, održavanje i plate zaposlenih, pokriva republički budžet preko Ministarstva kulture. Ulaz u Kuću cveća je slobodan, kao što je uvek i bio. U toku je vraćanje rezidencijalnih objekata Muzeju istorije Jugoslavije, kome i pripadaju, ali zid još uvek, iz nekog razloga, odoleva.


Među Srbima i ostalima

Rođendan Josipa Broza Tita, obeleđen je širom bivše njegove Jugoslavije

Tako se u Kumrovcu, rodnom mestu druga Tita, okupilo više od šest hiljada poštovalaca iz čitave Hrvatske. Manifestacijom „U mladosti je radost, u radosti je mladost“ njih šest hiljada podsetilo se nekada bezbrižnih vremena, nošenih na idiličnim krilaticama. Slavlje su uveličali „pravi mali pioniri“ sa „titovkama“ na glavama i crvenim maramama oko vrata. „Mi smo Titovi, Tito je naš“, orilo se Kumrovcem, dok su preko razglasa puštani Titovi govori, partizanske i Balaševićeve pesme.

Ni Podgorica nije ostala bez svog Dana mladosti. Štafetom, koja na ovim prostorima nije viđena više od deset godina, građani bivšeg Titograda obeležili su 25. dan maja. Štafeta, koja je prešla put od brda Gorica do Doma vojske Srbije i Crne Gore, doduše, nije ponesena od strane zaštitnog joj znaka – pionira, već od najboljih plesača studija „Džet set“, ali učinila je da zaigraju srca mnogih. Po nošenju štafete, oni koji znaju „red i poredak“, znaju i da je sledeće na redu – slet. Umesto toga, plesači su na podgoričkom gradskom trgu organizovali spektakl koji je trajao do 22 časa.

U zajednici BiH akcenat je stavljen na maršalova postignuća u II svetskom ratu. SUBNOR Bosne i Hercegovine je, u skladu sa protokolom, čituljom u sarajevskom „Oslobođenju« objavio pomen svom nekadašnjem vođi. „Uz trajnu zahvalnost na našeg vrhovnog komandanta«, napisali su borci BiH, tik do Brozove ratne fotografije u partizanskoj uniformi.

Dan mladosti obeležen je i u Vrtištu kod Aleksinca, na imanju „Četvrta Jugoslavija“ vlasnika Miodraga Stojanovića, zastavnika u penziji. U ulozi „pionira“ bila je učenica sedmog razreda OŠ „Car Konstantin“ koja je pred 150 okupljenih građana predala štafetu „Miši komunisti“. Na improvizovanim bulevarima i ulicama Josipa Broza Tita, okićenim jugoslovenskim i crvenim zastavama sa srpom i čekićem, našla se i delegacija komunista BiH. Nekoliko desetina jugonostalgičara upisalo se u knjigu državljanstva „Četvrte Jugoslavije“.

U Skoplju, preciznije u dvorištu skopske gimnazije koja nosi maršalovo ime, zaključeno je da Makedonci ne bi imali državu da nije bilo Tita. U to ime otkriveno je spomen obeležje posvećeno nekadašnjem predsedniku SFRJ. Kao i bivša braća iz BiH, i Makedonci su u svojim novinama objavili čitulje sa slikom i rečima zahvalnosti.

M. Vidić, J. Lazić

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure