

Istorija nas uči
Pobegli od Istoka, stigli na Istok
Uticaj Rusije na politiku Srbije od Karađorđa do sad, ili: kako smo ginuli da bi Rusija ostvarila svoju interesnu zonu u Evropi i kako smo sami sebi minirali put ka Evropi




Prošao je najbolji teniser svih vremena uz dosta sreće u polufinale Australijan opena, a tamo ga čeka drugi teniser sveta i prvi favorit turnira, Janik Siner. Može li Đoković do najvećeg podviga još od Pariza 2024. godine
Srpski teniser Novak Đoković plasirao se u polufinale Australijan opena nakon što mu je Italijan Lorenco Muzeti predao meč zbog povrede, pri vođstvu od 2:0 u setovima.
Protivnik najboljeg tenisera svih vremena biće još jedan mladi Italijan, ali ovoga puta drugi reket sveta, Janik Siner, koji je u svom četvrtfinalu vrlo lako savladao Amerikanca Bena Šeltona sa 3:0 u setovima.
Đoković i Siner igrali su polufinale i prošle godine na tlu Australije. Tada je mladi Italijan bio bolji sa 3:1, a kasnije i osvojio trofej velikim preokretom u finalnom meču.
Sa druge strane kostura uloge favorita opravdali su Karlos Alkaraz, prvi teniser planete, i Aleksandar Zverev, pa će se u njihovom 13. međusobnom duelu odlučivati o finalu prvog grend slema sezone.
Dvojica tenisera sastala su se prethodne godine u četvrtfinalu Australijan opena kada je Zverev slavio sa 3:1, a kasnije izgubio meč u polufinalu.
Teniski zaljubljenici širom sveta priželjkuju još jedan teniski blokbaster između Sinera i Alkaraza u finalu grend slema. Dvojica tenisera su poslednjih sedam svojih mečeva odigrala u finalu nekog turnira, od čega su čak tri bila na grend slemu.
Ogromno rivalstvo, koje je već vidljivo, izrodilo je i novu reč na društvenim mrežama – „sinkatraz“, zajednicu prezimena trenutnih vladara svetskog tenisa. Bio bi to njihov prvi duel na Australijan openu ukoliko i na četvrtom uzastopnom grend slemu dođe do duela dvojice mladića.
Ipak, pitaju se nešto i ostali učesnici. Uspeo je Đoković da dođe do granice koja je prošle godine bila nemoguća misija za srpskog tenisera – polufinale grend slema, pa se ove godine aktivno radi, a i radiće se, na prelasku iste.


Na putu do finala stoji prvi favorit turnira i čovek koji je Novaka prošle godine izbacio sa tri od četiri velika takmičenja. Za razliku od prethodnih slučajeva, Đoković je sada, koliko-toliko, odmoran iako se ni Siner nije preterano znojio u svojim dosadašnjim duelima.
Iskustvo, ali i svežina, s obzirom na to da je Đoković bez osvojenog seta u prethodna dva meča ušao u polufinale, mogli bi da budu prednost Srbina u duelu za finale Australije. Sa druge strane, Siner je dobio poslednjih pet duela sa Novakom i nalazi se u formi koja ga krasi već dve godine, pa je realno reći da Novak, na „svom terenu“, juri pravo malo čudo.
Drugi deo žreba, donosi još jednu reprizu, ovoga puta iz četvrtfinala prošle godine. Alkaraz je ove godine uspeo da dođe do svog prvog polufinala u Australiji dok je Zverev sa druge strane to već uradio tri puta.
Mladi Španac kome nedostaje jedino trofej iz zemlje kengura posebno je motivisan ne bi li kompletirao sve grend slemove, ali kako bi se osvetio Zverevu za prošlogodišnji poraz.
Janika Sinera je u osmini finala Vimbldona, prošlog leta, nadigrao Grigor Dimitrov. Bugarin je dobio prva dva seta, treći je bio u fazi otvaranja, kada je bugarski igrač predao meč zbog povrede. Nekoliko dana kasnije, Italijan je osvojio titulu, iako nije bio favorit za nju.
Prvi deo ove priče danas je proživeo i Novak Đoković. U četvrfinalu Australijan opena nadigrao ga je Lorenco Muzeti. Jeste treći set počeo brejkom i tu je jedina razlika između njegove i Sinerove sudbine sa Vimbldona. Ali, pitanje je može li ostatak priče da bude ispričan na identičan način.
Desetostruki šampion došao je ove godine na svoj najuspešniji grend slem bez ijednog zvaničnog meča od atinskog finala početkom novembra. U međuvremenu se prijavio za turnir u Adelejdu, pa ga nešto kasnije otkazao. Objasnio je to „fizičkim problemom“.
Sigurno je da Đoković može, ali će morati mnogo da podigne igru za polufinale, pogotovo jer će baš Janik biti sledeći protivnik, na Noletu je da pokuša da iskoristi ovaj „poklon“ sudbine.


Uticaj Rusije na politiku Srbije od Karađorđa do sad, ili: kako smo ginuli da bi Rusija ostvarila svoju interesnu zonu u Evropi i kako smo sami sebi minirali put ka Evropi


Od 2001. do 2007. na Beogradskoj tvrđavi obnovljeno je oko 40 objekata i delova utvrđenja, što je oko 30 000m2 bedema, zidova kapija, mostova... Sad je drveni most ispred Kralj kapije zabetoniran, a deluje da su “Beli orlovi” glavno znamenje ovog kulturnog dobra od izuzetnog značaja


Cena karata za finale Svetskog prvenstva premnašuje 10.000 dolara.


Stigao je novi Džejms Bond, ali ne na velika platna, već na ekrane gedžeta video-igara. Da li je igra prepoznala kakav je Bond potreban današnjem svetu


Prenose utakmica Svetskog prvenstva možete pratiti na kanalima Radio televizije Srbije i televizije Arene Sport
Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice
Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve