img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Google Sky

Gde je tu komšinica

29. avgust 2007, 17:37 Dr Saša Marković
Copied

Gugl je i pre znao sve, a od sada zna još više. Nakon što je sistematizovao celokupno "ovozemaljsko" znanje, a zatim objavio detaljne mape površine Marsa (http://mars.google.com) i Meseca (http://moon.google.com), Gugl je rešio da proguta i "ostatak" kosmosa

PREZENTACIJA: „Otvaranje“ Gugl skaja, i slike iz kosmosa

Dobro poznat i veoma popularan servis Google Earth, o kome je „Vreme“ već pisalo u novogodišnjem broju, sada ima i svoj logičan nastavak. Pored od ranije postojeće mogućnosti da okom satelita zavirite u svaki kutak naše planete, sada imate priliku da „otkrijete“ i čitav kosmos na način koji je lak, zabavan i vizuelno atraktivan. Ova ekstenzija dobila je ime Google Sky a da biste je koristili potrebno je da preuzmete najnoviju verziju programa Google Earth sa adrese: http://earth.google.com. Program se instalira na vaš kućni ili, još bolje, kancelarijski kompjuter, a da bi funkcionisao potrebna mu je stalna internet veza (zaboravite na dial–up, potreban je broadband, kabl ili ADSL).

Šetnja kosmosom je krajnje jednostavna: mišem dovlačite na ekran deo neba koji želite da pogledate, a točkićem ga „zumirate“ izvlačeći iz njega sve sitnije i sve udaljenije detalje… Tu su planete našeg sunčevog sistema, nebrojena sazvežđa, markantne zvezde ali i egzotičniji objekti kao što su nebule, galaksije, klasteri, supernove, neutronske zvezde, crne rupe, kvazari…

Jedan klik, jedan zub na točkiću miša i već ste prevalili milione svetlosnih godina. Iako će vam, naročito u početku, program izgledati kao kosmički brod koji vas s lakoćom nosi gde vam se prohte, mnogo je prikladnije ovaj servis uporediti s virtuelnim planetarijumom ili veoma moćnim teleskopom koji možete da okrećete i fokusirate takoreći bez ikakvih ograničenja.

Ispod haube, Google Sky je izuzetno složen mehanizam. Trodimenzionalna slika kosmosa koja, kako dublje ponirete u nju, neprekidno otkriva nove, sve sitnije i udaljenije objekte, sačinjena je filigranskom kompozicijom miliona postojećih fotografija, kao zajednički poduhvat Gugla i nekoliko velikih svetskih opservatorija i naučnih institucija. Tako je nastao nebeski mozaik zapanjujuće veličine sa preko 200 miliona galaktičkih i oko 100 miliona identifikovanih zvezdanih sistema. Naravno, da bi ovako bogata slika dobila svoje puno značenje potrudio se sam Gugl koji je sve značajnije objekte na nebu ilustrovao bogatim tekstovima prikupljenim iz relevantnih stručnih izvora.

Međutim, i pored iskazanog zanatskog umeća i vrhunske tehnologije u pozadini, teško da će Google Sky ikada dostići široku popularnost svog „zemaljskog“ ekvivalenta. Jer Google Earth na svojim satelitskim snimcima prikazuje ono što svako razume: kuće, gradove, puteve, planine, reke… Ima tu i malo voajerizma, potrebe da se zaviri u tuđu državu, ulicu ili dvorište, da se premeri komšijski plac, bazen ili vozni park. S druge strane, koliko ljudi zanima tačna lokacija Sirijusa, kretanje Jupitera po nebeskom svodu ili fenomen kosmičkog pozadinskog zračenja?

Iako laička publika najčešće smatra da je Gugl sinonim za kvalitet i da se o Guglovim servisima može pisati samo u superlativima, dosadašnje iskustvo pokazuje da Gugl može da promaši metu baš kao i svi ostali. Gugl je nesporni lider na polju obrade i pretraživanja ogromnih količina podataka, što mu kroz uzvezane prihode od marketinga donosi milijarde dolara. Gugl jeste vlasnik nekih od najpopularnijih lokacija na internetu (YouTube, na primer), ali još uvek pokušava da dostigne konkurenciju u nekim drugim popularnim internet-servisima.

Verovatno najviše kritika pokupio je GoogleTalk (program za brzu tekstualnu i govornu komunikaciju putem interneta) koji je u trenutku pojavljivanja u odnosu na konkurenciju izgledao kao kamena sekira u prodavnici motornih testera. Ni Gmail, Guglov besplatni e-mail servis nije imao lak početak, što zbog komplikovanog, poluzatvorenog procesa registracije, što zbog inoviranog koncepta korišćenja koji je možda genijalan i lep ali istovremeno zahteva strpljenje i privikavanje. Guglova liderska pozicija na polju pretrage slika takođe je diskutabilna (mnogi tvrde da LiveSearch daje bolje rezultate), a veliko je pitanje i hoće li Guglova Picasa pobediti Flickr, popularni Jahuov servis koji svakom foto-amateru nudi zarazno jednostavan ali efikasan alat za javnu prezentaciju i organizaciju digitalnih sličica.

Google Sky je, reklo bi se, negde na pola puta između banalnosti i remek-dela, ako takva tačka u gradaciji uspeha uopšte postoji. Oni koji su se nadali da će im Google Sky omogućiti da slobodno skakuću od zvezde do zvezde ili pogledaju kako izgleda Mlečni put iz neke kosmičke zabiti na kraju Andromede, ostaće prikraćeni. Google Sky je, ipak, „samo“ izuzetno dobar teleskop uz koji dobijate i brdo „prateće dokumentacije“, a ne svemirsko vozilo pozajmljeno iz video-igrica. Uz to, Google Sky je akademski hladan, precizan i nema tu dozu prisnosti i šarma koje možete naći u drugim servisima poteklim iz iste kuće.

Za astronome i sve one koji kosmos posmatraju s dozom smrtne ozbiljnosti, Google Sky je igračka koja, bar u stručnom smislu, ne nudi ništa novo. Profesionalci odavno imaju na raspolagajnu raznovrstan profesionalni softver za nebesku navigaciju koji ima manje šminke ali i više konkretnih podataka potrebnih za učeno osmatranje nebeskih tela. Čak i oni koji imaju manje prohteve biće pomalo razočarani time što program ne ume da nacrta izgled zvezdanog neba za određeni trenutak vremena i izabranu tačku zemljine kugle. Da stvar bude gora, prva verzija ovog virtuelnog planetarijuma obiluje greškama, netačno identifikovanim objektima ili loše referenciranim tekstovima što celom projektu daje ton neozbiljnosti i nedovršenosti. Srećom, profesionalnih astronoma nema previše tako da se njihove kritike gube u moru pozitivnih recenzija iza kojih uglavnom stoje prosvećeni laici. Možda će se softveru najviše obradovati mnogobrojna armija astronoma-amatera, onih koji su svoju opremu nabavili u supermarketu a kao opservatoriju koriste dvorište ili obližnju livadu. Oni će uz Google Sky lakše doći do inspiracije za neko naredno osmatranje a možda i do objašnjenja za ono što su upravo videli. Naravno, tu su i deca, školska i studentska populacija kojoj Guglov pristup najviše odgovara: jedna glomazna, ozbiljna i kompleksna materija prikazana je na način koji stimuliše radoznalost i olakšava učenje.

Za nas smrtnike koji blenemo u zvezde kao tele u šarena vrata, koji smatramo da su Severnjača i zvezda Danica dve najsjajnije zvezde na nebu i koji ni uz najbolju volju ne razlikujemo asteroid i kometu a kamoli planetarnu nebulu i galaktički klaster, Google Sky je blistava riznica znanja koja tek treba da bude otkrivena u pauzi između dva odlaska u kladionicu.

Na kraju, reklo bi se da Google Sky ima potencijal ali da još uvek ne može da računa na globalnu popularnost. Za uspeh na ovim našim prostorima biće mu dovoljne dve male korekcije. Pre svega, u programu treba naći mesto za horoskop sa svim njegovim kućama, kolibama, šupama i pomoćnim prostorijama jer astronomija bez astrologije ovde i onako ne vredi ništa. Zatim, treba nekako nadoknaditi manjak atraktivnih destinacija na nebeskoj mapi. Istina je da smo svi mi kupili prvi durbin ne bismo li videli famozne Saturnove prstenove i Jupiterovu crvenu mrlju ali smo veštinu uočavanja, izoštravanja i preciznog praćenja usavršili na komšinici preko puta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Prirodni resursi

24.jul 2025. Sara Štefen / DW

Ljudski život na veresiju: Resursi planete zemlje troše se brže nego što mogu da se obnove

Prekomerna potrošnja prirodnih resursa već decenijama prelazi kapacitete Zemlje da ih obnovi. Global Footprint Network upozorava da je Dan ekološkog duga za 2025. godinu pomeren na 24. jul, što znači da od danas koristimo više resursa nego što planeta može da proizvede tokom cele godine

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure