
Otpuštanja
Zašto je 270 ljudi dobilo otkaze u Vranju?
Danska fabrika „Kentaur“ u Vranju zatvara pogon, a bez posla ostaje oko 270 zaposlenih. Razlog - povećanje minimalne cene rada

Ograničenje trgovinskih marži, koje je u Srbiji patentirao Aleksandar Vučić, nije na snazi ni puna dva meseca, a država razmatra da ih po četvrti put ublaži, saznaje „Vreme". Sve u svemu, doživele su fijasko
Država razmatra da iz Uredbe o maržama isključi i zamrznute proizvode, kažu izvori „Vremena“. Iako je Uredba trebalo da traje šest meseci, iz nje su prvo izuzeti sveže meso i riba, voće i povrće, kafa, kakao, a zatim i jaja, što znači da cene ovih namirnica nisu bile ograničene ni 60 dana, a kam li 180, koliko je država obećala.
Sada se u ministarstvima razmatra da se ovim proizvodima doda i zamrznuti asortiman, pa bi i cene ove robe mogle slobodno da se formiraju – četiri meseca pre isteka državne mere.
Posebno su na državne mere loše reagovali stručnjaci iz Međunarodnog monetarnog fonda koji bi u četvrtak, 30. oktobra, trebalo da potvrde aranžman sa Srbijom.
„MMF-u se nikako ne dopada bilo kakvo uplitanje državnih organa u slobodno tržište“, kaže izvor „Vremena“. „Malo je reći da su šokirani što država Srbija reguliše tržište jednim vidom administrativnih zabrana.“
„Vučićeve marže“, kako se popularno naziva populistička mera predsednika Srbije koja je stupila na snagu u septembru, i kojom je bila ograničena cena 23 grupa proizvoda, odnosno oko 3.000 proizvoda, deo su uvertire za predizbornu kampanju SNS-a. „Gađaju“ najsiromašnije, a Vučić je meru nazvao ‘čudesnom’ jer će navodno doprineti boljem životu miliona naših građana“.
Ipak, ekonomisti MMF-a ove mere svakako nisu tako doživeli, jer se trude da u Srbiji unaprede proces otvaranja tržišta, a ove uredbe pokazuju dirigovanu ekonomiju u kojoj ga država reguliše.
Da su razgovarali o maržama, potvrdio je i sam Aleksandar Vučić, koji je rekao da je na sastanku posebna pažnja bila posvećena merama za ograničavanje trgovinskih marži, novim zakonskim rešenjima u oblasti tržišne regulative i zaštite potrošača, kao i planovima za dalju liberalizaciju tržišta.
„Razgovori svakako nisu bili laki. Za nas je važno da oni u četvrtak potvrde aranžman, a 19. decembra njihov glavni bord mora to da potvrdi u Vašingtonu. Za nas je mnogo važno, zbog kreditnog rejtinga i zbog svega drugog“, rekao je Vučić.
Novi izveštaj o prometu u trgovinama za septembar, koji Republički zavod za statistiku treba da objavi do kraja ovog oktobra, pokazaće da li je se povećala kupovna moć građana Srbije nakon što je država ograničila visinu trgovinskih marži. Tako će se najbolje videti i efekti ove Uredbe, odnosno da li su potrošači zaista mogli da pazare namirnice jeftinije, kao i da li je porastao promet u prodavnicama.
„Vreme“ je već pisalo da je zbog ovih državnih mera došlo do masovnog zatvaranja prodavnica, a izvori redakcije govore da su trgovci sada primorani da primat daju robnim markama ili onome što se zove „private label“. To su marke koje sami trgovci proizvode i za koje imaju najmanje troškove proizvodnje, marketinga i ostalih nameta.
Tako su posebno pogođeni proizvođači hrane i druge robe koji nemaju sopstvene prodavnice, jer oni sada značajno teže mogu da plasiraju svoju robu na rafovima. Kako su ukinute i brojne akcije u radnjama, to im dodatno otežava poslovanje, zbog čega su se, govore izvori redakcije, posebno bunili u ministarstvima.
„Situacija je takva da država skida sa liste ograničenja jednu po jednu robu kako dobija pritužbe od različitih interesenata. Pitanje je ko je jači i čiji će uticaj prevagnuti. “, kaže izvor „Vremena“. „Umesto sistemski, država na ovaj način iz dana u dan donosi nekakve ekonomske odluke.“
Uredba kojom se ograničavaju trgovinske marže po treći put je izmenjena 27. oktobra. Ovoga puta, iz dela Uredbe kojim se ograničavaju cene dobavljača, izuzeta su jaja. To zapravo znači da cene po kojima dobavljači prodaju jaja trgovinskim lancima neće biti zamrznute.
Prvi put, Uredba je izmenjena krajem avgusta, samo dan nakon usvajanja – i pre nego što je stupila na snagu. Tada su definisani i ograničeni iznosi za logistički rabat i naknadu za otpis robe. Do izmena je došlo jer su trgovinski lanci, prema rečima predstavnika vlasti, odmah pokušali da zaobiđu nova pravila.
Druga izmena doneta je sredinom septembra, kada je Vlada izuzela nabavne cene pojedinih namirnica od zamrzavanja. Tada je uvedena i nova obaveza za trgovce, da Ministarstvu trgovine redovno dostavljaju cenovnike u digitalnom formatu, radi lakšeg nadzora primene mera.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Danska fabrika „Kentaur“ u Vranju zatvara pogon, a bez posla ostaje oko 270 zaposlenih. Razlog - povećanje minimalne cene rada
Od početka 2026. godine Srbija uvodi porez na ugljen-dioksid s ciljem smanjenja uticaja klimatskih promena

Još jedan strani investitor odlazi iz zemlje. Danska fabrika „Kentaur“ u Vranju zatvara pogon, a bez posla ostaje oko 270 zaposlenih, potvrđeno je „Vremenu“

U Srbiji više od milion zaposlenih prima zaradu manju od medijalne, koja u avgustu 2025. iznosi 83.535 dinara. Regionalne i sektorske razlike pokazuju da mnogi građani žive sa platama koje su daleko ispod proseka.
Srpske firme koje prave struju i druge velike zagađivače od 1. januara će plaćati državi dodatni porez. Ipak, nadležni još nisu doneli sve potrebne zakone kojim bi to omogućili, a ne predviđa se ni kontrola novca koji će država prikupiti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve