img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Krediti

Juriš na kredite: Zašto smo se za godinu dana zadužili 20 odsto više?

01. april 2026, 09:30 M. L. J.
Foto: Uprava carine / Ilustracija
Minus inače nije jeftina opcija
Copied

Dug stanovništva za kredite približio se na kraju februara 2026. cifri od 17 milijardi evra. Za godinu dana povećan je za petinu

Građani Srbije i privreda su samo u poslednja tri meseca prošle godine povećali zaduživanje za gotovo 100 milijardi dinara, što je najveći kvartalni prirast još od 2008. godine i svetske ekonomske krize.

Većem zaduživanju doprinelo je verovatno i što su banke u četvrtom kvartalu 2025. ublažile kreditne standarde za stanovništvo, odnosno za sve dinarske kredite kao i za devizno indeksirane stambene kredite, piše Biznis.rs. Takođe, smanjile su kamatne marže i ublažile zahteve koji se odnose na kolateral i za dinarske i za devizno indeksirane kredite. Jednom rečju, olakšale su zaduživanje.

Rast zaduživanja građana vođen je rastom gotovinskih i stambenih kredita, a doprinele su mu mere koje omogućavaju povoljnije uslove zaduživanja građana sa nižim mesečnim primanjima. Pored toga, rast stambenih kredita potpomognut je i odobravanjem kredita iz državnog programa stambenih kredita za mlade.

Jedan od impulsa ubrzanom zaduživanju svakako je došao i sa strane rasta realnih zarada koji je upravo bio najveći u poslednjem kvartalu prošle godine i iznosio je skoro 10 odsto (9,7 procenata).

Keš krediti najtraženiji

Prema podacima Udruženja banaka krajem februara, dug stanovništva je za godinu dana povećan najviše kod gotovinskih kredita i to za 22 odsto, sa 790 milijardi dinara na 965 milijardi dinara. Cena ovog zaduživanja je u istom mesecu blago povećana – za 0,1 p.p.

U teoriji, rast keš kredita može da ukaže na pad kupovne moći kada služe kao sredstvo da se dopune tekući troškovi ali i na potrošački optimizam kada se lakše poseže za potrošnjom jer se budući izgledi za zarade percipiraju kao povoljni.

Drugi najveći rast kada su u pitanju zajmovi stanovništvu beleži stambeno kreditiranje koje je od febraura prošle godine poraslo za 19 odsto, odnosno sa 700 milijardi dinara na 840 milijardi.

Interesantno je da povećano zaduživanje prati visoka disciplina u servisiranju dugova jer je učešće docnje kod stanovništva za godinu dana smanjeno sa 2,1 odsto na 1,2 procenata. Docnja predstavlja dospele nenaplaćene obaveze preko 60 dana.

NBS: Nema zabrinutosti zasada

U Narodnoj banci Srbije za Biznis.rs ocenjuju da u ovom momentu ne postoje razlozi za zabrinutost u vezi sa tempom zaduživanja stanovništva.

„Tom rastu doprineli su efekti našeg prethodnog ublažavanja monetarne politike, sistemsko uređenje nivoa kamatnih stopa izmenama Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, program stambenih kredita za mlade, kao i naša supervizorska očekivanja vezana za odobravanje  kredita (uključujući i kredite za refinansiranje) za građane sa nižim primanjima kako bi se očuvao njihov životni standard, što je rezultiralo stopom rasta kredita stanovništvu od 19,5 odsto u prošloj godini”, navode iz srpske centralne banke.

Prema njihovoj oceni, to zaduživanje nije bilo prekomerno i nije imalo negativne posledice ni na cenovnu, ni na finansijsku stabilnost.

„Građani uredno izvršavaju svoje obaveze po kreditima, o čemu svedoči smanjenje apsolutnog iznosa problematičnih kredita, kao i učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu koje se krajem 2025. godine spustilo na novu najnižu vrednost”, ističu.

U odgovoru NBS se navodi da je učešće kredita stanovništvu u BDP-u od 18,6 odsto krajem 2025. niže od prosečne vrednosti ovog pokazatelja za region centralne i jugoistočne Evrope. Inače, rast kredita stanovništvu u 2025. ubrzan je u skoro svim zemljama regiona, uz dvocifrene stope rasta.

„Kada govorimo o kreditima koji su odobreni u skladu sa supervizorskim očekivanjima NBS po povoljnijim uslovima, ističemo da se u skladu s našim očekivanjima, do sada veći deo tih kredita odnosio na kredite za refinansiranje, što je omogućilo da rata za ranije uzete kredite bude niža, dok se oko četvrtine tih kredita odnosilo na nove kredite koji direktno idu na tržište – u potrošnju ili za kupovinu nepokretnosti”, navode iz NBS.

Napominju da je bankarski sektor Srbije dobro kapitalizovan, visoko likvidan i profitabilan, a kvalitet aktive očuvan, kao i da NBS raspolaže instrumentima koje može da aktivira ukoliko proceni da kreditna aktivnost beleži prekomerni rast.

Kredit nije jeftin novac

Direktor BBS Capital Investment Group Vladimir Vasić nedavno je u razgovoru za Biznis.rs kazao da podaci o zaduženosti pokazuju da je kreditna aktivnost i dalje živa i da tražnja za finansiranjem nije stala uprkos višim kamatama nego pre nekoliko godina.

„Struktura u kojoj dominiraju gotovinski i stambeni krediti govori da građani i dalje traže i likvidnost i rešavanje stambenog pitanja, dok kod privrede postoji potreba za obrtnim sredstvima i investicijama, ali uz oprezniji pristup nego u periodu veoma jeftinog novca”, navodi on.

Kada je reč o uslovim zaduživanja, Vasić kaže da su za građane oni danas podnošljiviji nego na vrhuncu ciklusa rasta kamata, ali da nisu laki.

„NBS je stopu držala stabilnom, inflacija se smirila, ali su kamate i dalje dovoljno visoke da mesečna rata ostaje važan filter kreditne sposobnosti. Zato ne očekujem široko pooštravanje uslova preko noći, ali očekujem da banke ostanu stroge kod procene prihoda, zaduženosti i stabilnosti zaposlenja. Drugim rečima: kredit je dostupan, ali nije ‘jeftin novac’”, ocenjuje Vasić.

Izvor: Biznis.rs

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

NBS Zaduživanje Krediti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Građani podržavaju nezavisnost televizije N1

Mediji

31.avgust 2026. B. B.

Nova: Yettel nekim korisnicima izbacio N1 i Nova

Korisnici tvrde da su N1 i Nova su nestali sa njihove liste kanala bez prethodnog obaveštenja ili mogućnosti da izaberu da li žele takvu promenu

Skupština Srbije

Budžet

31.avgust 2026. B. B.

Budžet rebalansom povećan za 4,7 odsto

Prema novim projekcijama, srpska privreda bi tokom 2026. godine trebalo da zabeleži rast od 3,3 odsto bruto domaćeg proizvoda

Pančevački most

Pančevac

31.avgust 2026. M. L. J.

Koliko još može da izdrži Pančevački most

Konstrukcija Pančevačkog mosta je „u jako lošem stanju“, priznaju i provladini mediji. Koliko još Pančevac može ovako da izdrži bez obnove?

Državna davanja

31.avgust 2026. I.M.

Nova ekonomija: Zašto više javnog novca ide na ishranu zatvorenika nego socijalno ugroženih

Novi Sad će ove godine za program ishrane socijalno ugroženih građana izdvojiti 39 miliona dinara, dok je za nabavku hrane u Okružnom zatvoru opredeljeno 57 miliona. Razlika otvara pitanje zbog čega se ova dva sistema, namenjena potpuno različitim kategorijama ljudi, finansiraju na tako različite načine

Dvoje penzionera na klupi

Penzije

31.avgust 2026. M. L. J.

Čudna logika: Penzionere država „kiti“ darovima, a oni sve siromašniji

Aleksandar Vučić odrešio je kesu iz budžeta za penzionere. Kako je onda moguće da oni sve manje primaju u odnosu na plate i da su na rubu siromaštva?

Komentar

Komentar

Vučić u Novom Sadu: Povratak na mesto zločina

Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure