img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Krediti

Juriš na kredite: Zašto smo se za godinu dana zadužili 20 odsto više?

01. april 2026, 09:30 M. L. J.
Foto: Uprava carine / Ilustracija
Minus inače nije jeftina opcija
Copied

Dug stanovništva za kredite približio se na kraju februara 2026. cifri od 17 milijardi evra. Za godinu dana povećan je za petinu

Građani Srbije i privreda su samo u poslednja tri meseca prošle godine povećali zaduživanje za gotovo 100 milijardi dinara, što je najveći kvartalni prirast još od 2008. godine i svetske ekonomske krize.

Većem zaduživanju doprinelo je verovatno i što su banke u četvrtom kvartalu 2025. ublažile kreditne standarde za stanovništvo, odnosno za sve dinarske kredite kao i za devizno indeksirane stambene kredite, piše Biznis.rs. Takođe, smanjile su kamatne marže i ublažile zahteve koji se odnose na kolateral i za dinarske i za devizno indeksirane kredite. Jednom rečju, olakšale su zaduživanje.

Rast zaduživanja građana vođen je rastom gotovinskih i stambenih kredita, a doprinele su mu mere koje omogućavaju povoljnije uslove zaduživanja građana sa nižim mesečnim primanjima. Pored toga, rast stambenih kredita potpomognut je i odobravanjem kredita iz državnog programa stambenih kredita za mlade.

Jedan od impulsa ubrzanom zaduživanju svakako je došao i sa strane rasta realnih zarada koji je upravo bio najveći u poslednjem kvartalu prošle godine i iznosio je skoro 10 odsto (9,7 procenata).

Keš krediti najtraženiji

Prema podacima Udruženja banaka krajem februara, dug stanovništva je za godinu dana povećan najviše kod gotovinskih kredita i to za 22 odsto, sa 790 milijardi dinara na 965 milijardi dinara. Cena ovog zaduživanja je u istom mesecu blago povećana – za 0,1 p.p.

U teoriji, rast keš kredita može da ukaže na pad kupovne moći kada služe kao sredstvo da se dopune tekući troškovi ali i na potrošački optimizam kada se lakše poseže za potrošnjom jer se budući izgledi za zarade percipiraju kao povoljni.

Drugi najveći rast kada su u pitanju zajmovi stanovništvu beleži stambeno kreditiranje koje je od febraura prošle godine poraslo za 19 odsto, odnosno sa 700 milijardi dinara na 840 milijardi.

Interesantno je da povećano zaduživanje prati visoka disciplina u servisiranju dugova jer je učešće docnje kod stanovništva za godinu dana smanjeno sa 2,1 odsto na 1,2 procenata. Docnja predstavlja dospele nenaplaćene obaveze preko 60 dana.

NBS: Nema zabrinutosti zasada

U Narodnoj banci Srbije za Biznis.rs ocenjuju da u ovom momentu ne postoje razlozi za zabrinutost u vezi sa tempom zaduživanja stanovništva.

„Tom rastu doprineli su efekti našeg prethodnog ublažavanja monetarne politike, sistemsko uređenje nivoa kamatnih stopa izmenama Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, program stambenih kredita za mlade, kao i naša supervizorska očekivanja vezana za odobravanje  kredita (uključujući i kredite za refinansiranje) za građane sa nižim primanjima kako bi se očuvao njihov životni standard, što je rezultiralo stopom rasta kredita stanovništvu od 19,5 odsto u prošloj godini”, navode iz srpske centralne banke.

Prema njihovoj oceni, to zaduživanje nije bilo prekomerno i nije imalo negativne posledice ni na cenovnu, ni na finansijsku stabilnost.

„Građani uredno izvršavaju svoje obaveze po kreditima, o čemu svedoči smanjenje apsolutnog iznosa problematičnih kredita, kao i učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu koje se krajem 2025. godine spustilo na novu najnižu vrednost”, ističu.

U odgovoru NBS se navodi da je učešće kredita stanovništvu u BDP-u od 18,6 odsto krajem 2025. niže od prosečne vrednosti ovog pokazatelja za region centralne i jugoistočne Evrope. Inače, rast kredita stanovništvu u 2025. ubrzan je u skoro svim zemljama regiona, uz dvocifrene stope rasta.

„Kada govorimo o kreditima koji su odobreni u skladu sa supervizorskim očekivanjima NBS po povoljnijim uslovima, ističemo da se u skladu s našim očekivanjima, do sada veći deo tih kredita odnosio na kredite za refinansiranje, što je omogućilo da rata za ranije uzete kredite bude niža, dok se oko četvrtine tih kredita odnosilo na nove kredite koji direktno idu na tržište – u potrošnju ili za kupovinu nepokretnosti”, navode iz NBS.

Napominju da je bankarski sektor Srbije dobro kapitalizovan, visoko likvidan i profitabilan, a kvalitet aktive očuvan, kao i da NBS raspolaže instrumentima koje može da aktivira ukoliko proceni da kreditna aktivnost beleži prekomerni rast.

Kredit nije jeftin novac

Direktor BBS Capital Investment Group Vladimir Vasić nedavno je u razgovoru za Biznis.rs kazao da podaci o zaduženosti pokazuju da je kreditna aktivnost i dalje živa i da tražnja za finansiranjem nije stala uprkos višim kamatama nego pre nekoliko godina.

„Struktura u kojoj dominiraju gotovinski i stambeni krediti govori da građani i dalje traže i likvidnost i rešavanje stambenog pitanja, dok kod privrede postoji potreba za obrtnim sredstvima i investicijama, ali uz oprezniji pristup nego u periodu veoma jeftinog novca”, navodi on.

Kada je reč o uslovim zaduživanja, Vasić kaže da su za građane oni danas podnošljiviji nego na vrhuncu ciklusa rasta kamata, ali da nisu laki.

„NBS je stopu držala stabilnom, inflacija se smirila, ali su kamate i dalje dovoljno visoke da mesečna rata ostaje važan filter kreditne sposobnosti. Zato ne očekujem široko pooštravanje uslova preko noći, ali očekujem da banke ostanu stroge kod procene prihoda, zaduženosti i stabilnosti zaposlenja. Drugim rečima: kredit je dostupan, ali nije ‘jeftin novac’”, ocenjuje Vasić.

Izvor: Biznis.rs

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

NBS Zaduživanje Krediti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Kada dođe vreme za naplatu računa, građani mogu da ostvare određene popuste i na taj način olakšaju sebi troškove

Energetika

22.septembar 2026. M. L. J.

EPS pazari gotove projekte za OIE: Bez javnosti i bez javne nabavke

EPS želi da kupi projekate iz oblasti obnovljivih izvora energije. Ovo polje je do sada bila meka za biznismene bliske vlastima, pa način na koji to EPS radi zabrinjava, jer će mnogo šta biti tajnovito. Sve to plaćaju građani Srbije kroz račun za struju

Jednokratna pomoć

22.septembar 2026. I.M.

Počinje isplata 6.000 dinara: Ko danas dobija novac, a ko mora da sačeka do sutra

Isplata jednokratne pomoći od 6.000 dinara biće sprovedena tokom četiri dana, a trebalo bi da bude završena u petak. Ko novac dobija danas, ko od 23. septembra i ko nije morao da se prijavi?

Remote

21.septembar 2026. I.M.

Kraj ere rada od kuće? Sve više IT oglasa traži povratak u kancelariju

Posle dve godine u kojima je čak 40 odsto IT oglasa nudilo rad na daljinu, taj model je u 2026. godini pao na 26 odsto. Istovremeno je udeo oglasa koji zahtevaju rad iz kancelarije porastao na 42 odsto

Čovek toči gorivo na benzinskoj pumpi

Gradski prevoz

20.septembar 2026. M. L. J.

I „Knez Petrol“ će prevoziti Beograđane: „Igralište za tajkune“

Firma za promet naftnih derivata „Knez Petrol“ ulazi u posao obavljanja prevozničke usluge u Beogradu, saopštio je Centar za lokalnu samoupravu

Novac

Naši, ne Vučićevi novci

20.septembar 2026. Marija L. Janković

Prijava za 6.000 dinara: Ko dobija novac na svoj račun, a ko u Poštanskoj štedionici

Neki građani će novac Akcionarskog fonda dobiti na sopstveni račun u privatnoj banci, a neki u Poštanskoj štedionici. Postoji i rok do kada se novac može podići

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure