

Radnička prava
Biti radnik u Srbiji: Obrisi robovlasništva
Hiljade ljudi ostaje bez posla, a novi poslodavci nude još gore uslove. Kako je danas biti radnik u Srbiji




Dug stanovništva za kredite približio se na kraju februara 2026. cifri od 17 milijardi evra. Za godinu dana povećan je za petinu
Građani Srbije i privreda su samo u poslednja tri meseca prošle godine povećali zaduživanje za gotovo 100 milijardi dinara, što je najveći kvartalni prirast još od 2008. godine i svetske ekonomske krize.
Većem zaduživanju doprinelo je verovatno i što su banke u četvrtom kvartalu 2025. ublažile kreditne standarde za stanovništvo, odnosno za sve dinarske kredite kao i za devizno indeksirane stambene kredite, piše Biznis.rs. Takođe, smanjile su kamatne marže i ublažile zahteve koji se odnose na kolateral i za dinarske i za devizno indeksirane kredite. Jednom rečju, olakšale su zaduživanje.
Rast zaduživanja građana vođen je rastom gotovinskih i stambenih kredita, a doprinele su mu mere koje omogućavaju povoljnije uslove zaduživanja građana sa nižim mesečnim primanjima. Pored toga, rast stambenih kredita potpomognut je i odobravanjem kredita iz državnog programa stambenih kredita za mlade.
Jedan od impulsa ubrzanom zaduživanju svakako je došao i sa strane rasta realnih zarada koji je upravo bio najveći u poslednjem kvartalu prošle godine i iznosio je skoro 10 odsto (9,7 procenata).
Prema podacima Udruženja banaka krajem februara, dug stanovništva je za godinu dana povećan najviše kod gotovinskih kredita i to za 22 odsto, sa 790 milijardi dinara na 965 milijardi dinara. Cena ovog zaduživanja je u istom mesecu blago povećana – za 0,1 p.p.
U teoriji, rast keš kredita može da ukaže na pad kupovne moći kada služe kao sredstvo da se dopune tekući troškovi ali i na potrošački optimizam kada se lakše poseže za potrošnjom jer se budući izgledi za zarade percipiraju kao povoljni.
Drugi najveći rast kada su u pitanju zajmovi stanovništvu beleži stambeno kreditiranje koje je od febraura prošle godine poraslo za 19 odsto, odnosno sa 700 milijardi dinara na 840 milijardi.
Interesantno je da povećano zaduživanje prati visoka disciplina u servisiranju dugova jer je učešće docnje kod stanovništva za godinu dana smanjeno sa 2,1 odsto na 1,2 procenata. Docnja predstavlja dospele nenaplaćene obaveze preko 60 dana.
U Narodnoj banci Srbije za Biznis.rs ocenjuju da u ovom momentu ne postoje razlozi za zabrinutost u vezi sa tempom zaduživanja stanovništva.
„Tom rastu doprineli su efekti našeg prethodnog ublažavanja monetarne politike, sistemsko uređenje nivoa kamatnih stopa izmenama Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, program stambenih kredita za mlade, kao i naša supervizorska očekivanja vezana za odobravanje kredita (uključujući i kredite za refinansiranje) za građane sa nižim primanjima kako bi se očuvao njihov životni standard, što je rezultiralo stopom rasta kredita stanovništvu od 19,5 odsto u prošloj godini”, navode iz srpske centralne banke.
Prema njihovoj oceni, to zaduživanje nije bilo prekomerno i nije imalo negativne posledice ni na cenovnu, ni na finansijsku stabilnost.
„Građani uredno izvršavaju svoje obaveze po kreditima, o čemu svedoči smanjenje apsolutnog iznosa problematičnih kredita, kao i učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu koje se krajem 2025. godine spustilo na novu najnižu vrednost”, ističu.
U odgovoru NBS se navodi da je učešće kredita stanovništvu u BDP-u od 18,6 odsto krajem 2025. niže od prosečne vrednosti ovog pokazatelja za region centralne i jugoistočne Evrope. Inače, rast kredita stanovništvu u 2025. ubrzan je u skoro svim zemljama regiona, uz dvocifrene stope rasta.
„Kada govorimo o kreditima koji su odobreni u skladu sa supervizorskim očekivanjima NBS po povoljnijim uslovima, ističemo da se u skladu s našim očekivanjima, do sada veći deo tih kredita odnosio na kredite za refinansiranje, što je omogućilo da rata za ranije uzete kredite bude niža, dok se oko četvrtine tih kredita odnosilo na nove kredite koji direktno idu na tržište – u potrošnju ili za kupovinu nepokretnosti”, navode iz NBS.
Napominju da je bankarski sektor Srbije dobro kapitalizovan, visoko likvidan i profitabilan, a kvalitet aktive očuvan, kao i da NBS raspolaže instrumentima koje može da aktivira ukoliko proceni da kreditna aktivnost beleži prekomerni rast.
Direktor BBS Capital Investment Group Vladimir Vasić nedavno je u razgovoru za Biznis.rs kazao da podaci o zaduženosti pokazuju da je kreditna aktivnost i dalje živa i da tražnja za finansiranjem nije stala uprkos višim kamatama nego pre nekoliko godina.
„Struktura u kojoj dominiraju gotovinski i stambeni krediti govori da građani i dalje traže i likvidnost i rešavanje stambenog pitanja, dok kod privrede postoji potreba za obrtnim sredstvima i investicijama, ali uz oprezniji pristup nego u periodu veoma jeftinog novca”, navodi on.
Kada je reč o uslovim zaduživanja, Vasić kaže da su za građane oni danas podnošljiviji nego na vrhuncu ciklusa rasta kamata, ali da nisu laki.
„NBS je stopu držala stabilnom, inflacija se smirila, ali su kamate i dalje dovoljno visoke da mesečna rata ostaje važan filter kreditne sposobnosti. Zato ne očekujem široko pooštravanje uslova preko noći, ali očekujem da banke ostanu stroge kod procene prihoda, zaduženosti i stabilnosti zaposlenja. Drugim rečima: kredit je dostupan, ali nije ‘jeftin novac’”, ocenjuje Vasić.
Izvor: Biznis.rs
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Hiljade ljudi ostaje bez posla, a novi poslodavci nude još gore uslove. Kako je danas biti radnik u Srbiji


Banke u Srbiji i zvanično su u SEPA sistemu plaćanja. Šta to zanči u praksi za građane i koji su naredni koraci


Dolazak novih maloprodajnih lanaca mogao bi da pojača konkurenciju u Srbiji, pošto Fix Price planira prve prodavnice već ove godine, dok se Eurospin očekuje kasnije


Kompanija Milenijum tim, poznata po bliskim vezama sa vlašću, i prošle godine je uvećala svoj profit, pa je 2025. godinu završila sa skoro 22 miliona evra neto dobiti, piše Nova ekonomija


Domaći ugalj mora da se meša sa uvezenim da ne bi došlo do nove havarije u termoelektranama. To je Srbija za četiri godine platila milijardu evra. Zašto i odakle Srbija uvozi najviše uglja
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve