
Divlja gradnja
Legalizacija „za 100 evra”: Šta se krije iza najavljene mere
Aleksandar Vučić navodno veoma brine za narod i njegove hipoteke, a zapravo se iza odluke o brzopoteznoj legalizacije objekata za 100 evra krije još štošta
Od 1. septembra osnovne namirnice u pojedinim marketima drastično su pojeftinile – mleko, hleb, jogurt, ulje i jaja mogu da se kupe za manje od 600 dinara, dok u drugim radnjama sniženja jedva da se primećuju
Prvi septembar nije doneo samo novu školsku godinu, već i najavljene niže cene u marketima, a u zavisnosti od toga u koji veletrgovinski lanac odete, možda ćete moći da pazarite osnovne namirnice za manje od 1000 dinara.
Posetili smo nekoliko radnji i naišli na suprotne scenarije. U nekima se proizvodi mogu naći jeftiniji i za više od 50 odsto, dok su u drugim prodavci zbunjeni, jer i dalje nemaju nove cene, a kažu da su neki proizvodi sniženi za dinar.
Suprotno tome, sniženja u drugom trgovinskom lancu su evidentna.
Tako litar mleka, ulja, jogurta, rezani hleb i deset komada jaja koštaju 600 dinara. Treba napomenuti da smo odabrali najjeftinije proizvode i proizvode robne marke tog trgovinskog lanca.
„Najviše su sniženi proizvodi naše robne marke, ali su sniženi i drugi”, kaže radnica za vitrinom sa suhomesnatim proizvodima.
Izdvaja pileće viršle, čiji kilogram sa pređašnjih 380, sada košta 220 dinara. Pojeftinio je i kulen i to za oko 300 dinara po kilogramu, kačkavalji su jeftiniji od 300 do 700 dinara po kilogramu, snižene su i cene belog sira i kajmaka.
„Nije baš sve, ali mnogi proizvodi jesu”, dodaje.
Daje nam i ilustrativni primer – na jednoj od vaga ostala je stara cena pileće pariske kobasice koja je do danas koštala 629,90 dinara po kilogramu, a od danas je 179,90 dinara. Izvlači cenu, datum je današnji na obe, ali tu je i kolega koji sređuje problem.
Navodi još jedan primer, pa tako kesica praška za pecivo njihove robne marke sada košta manje od pet dinara, a tvrdi da je bila oko 30.
Ipak, roba poput one koju nabavljaju od Imleka ili Zlatiborca, nije snižena ili je sniženje minimalno.
Sveže meso je i danas isto koliko je koštalo juče.
Ovo je bio jedan od najzastupljenijih trgovinskih lanaca u Srbiji, čije su cene ranije važile za najviše.
U prolazu čujemo jednu ženu koja komentariše cenu deterdženta za sudove.
„Vidi, 50 dinara, što da ne kupim”, pokazuje pola litra tečnosti za pranje sudova trgovačke marke tog lanca komšinici.
Jeftinije za dinar
U drugoj radnji, maloprodajnom objektu drugog trgovinskog lanca, radnica govori da su sniženja minimalna.
„Ovde u delu suhomesnatih proizvoda, cene su otišle za dinar dole, ili čak gore”, govori, dok mnogi proizvodi stoje izloženi bez cene.
„Mi smo pogubljeni, vidite da još nemamo cene, sve ovo što je prazno, ni mi ne znamo koliko košta”, dodaje.
Kako objašnjava, snižene cene kod njih u radnji nisu toliko evidentne.
„Sniženi su proizvodi naše robne marke, ali drugi i ne toliko”, kaže ova radnica.
Šta kaže udruženje potrošača?
Udruženje potrošača Efektiva, ranije ove godine pozivalo je na bojkot pojedinih trgovinskih lanaca zbog previsokih cena.
Iz ovog udruženja juče su se oglasili, poredeći cene proizvoda pre i posle sniženja.
Prema njihovim uvidima, nema velike razlike.
📢 EKSKLUZIVNO 📢
‼️NOVE CENE U MAXIJU‼️
Ovo su nove i stare cene, za deo asortimana u Maxiju. Možete videti da, prema ovim slikama, neke veće razlike u cenama i nema‼️
Izgleda da nisu problem samo krajnji prodavci, već i proizvođači.
Uskoro još novih/starih cena!
Šta kažete… pic.twitter.com/WeLQ6EEflv
— Udruženje potrošača EFEKTIVA (@UBKEFEKTIVA) August 31, 2025
Siniša Mali u jutarnjoj kupovini
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je jutros u prodavnici uštedeo više od 700 dinara na 25 proizvoda, u odnosu na istu kupovinu pre tri dana, što pokazuje da je cena zaista niža za oko 15 odsto.
„Kupio sam 25 proizvoda iz 23 kategorije koje su predmet ograničenja marži. Pre tri dana koštali su 4.992 dinara, a danas sam za iste proizvode platio 4.247 dinara, što je razlika od 744,8 dinara”, naveo je Mali.
Zašto su cene negde više snižene?
Ključ za različite cene mogao bi da leži u prethodno ostvarenom profitu.
Od 1. septembra pa u narednih šest meseci cene oko 25 vrsta proizvoda trebalo bi da budu niže, budući da je Vlada Srbije usvajanjem Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe ograničila marže na do 20 odsto.
Nova pravila se odnose na sve trgovine koje su u 2024. ostvarila prihode veće od 4,5 milijardi dinara ili oko 38 miliona evra, a to znači da će morati da ih primenjuju i svi trgovinski lanci, a pojedinima je tokom prošle godine u kasu leglo i više od milijardu evra, preneo je portal Nova.
Uredbom o posebnim uslovima za obavljanje trgovine za određenu vrstu robe predviđeno je da se ograničenje marži na maksimalnih 20 odsto odnosi na oko 25 vrsta proizvoda kojima bi u trgovinama trebalo da budu niže cene.
Šta je obuhvaćeno sniženjem:
Ko mora da snizi marže?
Ova uredba odnosi se na sve trgovine na malo koje su u 2024. ostvarile ukupan poslovni prihod veći od 4,5 milijardi dinara ili oko 38 miliona evra, osim trgovaca u trgovini na prodajnom mestu u prenosivim prodajnim objektima. To znači da bi niže cene trebalo da očekujemo i u najvećim trgovinskim lancima koji ostvaruju enormne prihode. Tako je Delez Srbija prošle godine prihodovao oko 1,4 milijarde evra, Idea marketi oko 911 miliona evra, Univereksport oko 355 miliona evra, Lidl oko 940 miliona evra, piše N1.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je pre nekoliko dana rekao da su merom smanjenja trgovačkih marži obuhvaćena 24 trgovca na malo, dok trgovačke radnje po selima nisu obuhvaćene kako bi uspele da posluju u toj konkurenciji. Naveo je da će, osim četiri velika lanca – Delez, Lidl, Merkator, Univereksport, marže morati da smanje i Aman, koji ima relativno malu maržu ili Štamparija sistem, koja neće morati da smanjuje jer sada ima prosečnu 14,97 odsto.
Obuhvaćeni su, kako je rekao Vučić, Gomeks Zrenjanin, koji ima veliku maržu od 39 odsto, zatim BB Trade Zrenjanin, Beltorg Beograd, Mikromarket Sremska Kamenica, Rost Produkt Beograd, Veropulos. Dodao je da su obuhvaćeni i Europrom Valjevo, Leon, Konditor Zvornik, Dufri Beograd, koji ima ogromne marže, Senta promet, Tekijanka, Metalac, Proleter, Fortuna Market, Lucky Commerce, koji prosečno ima maržu od 20 odsto, Šumadija market koji takođe ima niske marže, kao i Cash&Carry Kula i Wum Šabac.
Izvor: Vreme/Nova/N1
Aleksandar Vučić navodno veoma brine za narod i njegove hipoteke, a zapravo se iza odluke o brzopoteznoj legalizacije objekata za 100 evra krije još štošta
Telekom Srbija jedan je od prva dva operatora u svetu kome će EXIM banka, zajedno sa „Bank of America“, obezbediti finasiranje razvoja 5G mreže
Šest puta su do sada odlagane američke sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog ruskog udela u vlasništvu, a NIS je u petak podneo novi zahtev za odlaganje sankcija. Vučić, međutim, kaže da se plaši da odlaganja više neće biti
Radnici fabrike Elrad u Vlasotincu pokazali su da istrajnost i solidarnost donose rezultate. Nakon dvodnevnih štrajkova upozorenja i pretnje generalnom obustavom rada, uspeli su da nateraju poslodavca na popuštanje i povratak socijalnom dijalogu
Neto gubitak fabrike Linglong u Zrenjaninu u prvoj polovini godine bio je 16,6 miliona evra, što je za 6,4 miliona evra više od gubitka iz prve polovine 2024.
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve