Kavkaz – Sfera ruskih interesa

22.јул 2009. Jovan Hiršl

Svako gleda svoja posla

Americi je Rusija kao saveznik potrebna i za sprečavanje razvijanja atomskog programa u Iranu, i za smirivanje situacije u Pakistanu i Avganistanu, i za stabilizaciju na Bliskom istoku. Takođe, SAD i Rusija poseduju zajedno 95 odsto atomskog arsenala, te i redukovanje količine nuklearnog oružja, što je pri vrhu liste prioriteta administracije Baraka Obame, zavisi od saradnje sa Rusijom. S tim je vezano i sprečavanje nastanka neke nove nuklearne sile, kao i smanjivanje mogućnosti nekog terorističkog nuklearnog napada. Sve su ovo i suviše krupne teme da bi Amerika Rusiji osporavala primat na njenom domaćem terenu, na Kavkazu

Zemlja ljudi – Mediteran

22.јул 2009. Predrag Matvejević

Problemi u kolevci

Razmena Evropske unije s mediteranskim bazenom osetno je smanjena nakon rušenja berlinskoga zida: tržišta u Srednjoj i Istočnoj Evropi izgledaju zanimljivijim ulagačima, unosnijim finansijerima. Države na afričkoj obali dobijaju s vremena na vreme simboličnu pomoć kao "zemlje u razvoju". Neke ne prihvataju "mediteranstvo" koje se nudi – drže da se iza njega kriju ambicije neokolonijalizma

Pokret nesvrstanih – Približavanje Srbije

22.јул 2009. Andrej Ivanji

I posle Tita Tito

Predsednik Boris Tadić je u Egiptu izneo i ideju da Beograd, u kome je u septembru 1961. održan prvi osnivački samit Pokreta nesvrstanih, za dve godine bude domaćin jubilarnog skupa povodom pedesetogodišnjice postojanja Pokreta. To bi bila dobra prilika da se oda poštovanje utemeljivačima Pokreta nesvrstanih i njihovoj "vizionarskoj" ideji, rekao je Tadić tim povodom, a Srbija bi nastupala u ime svih država nastalih iz bivše Jugoslavije. Izgledi za tako nešto nisu baš sasvim loši jer je inicijativu srpskog predsednika podržao Egipat, trenutni predsedavajući Pokreta

Francuska – Štrajk u međunarodnom radiju RFI

15.јул 2009. Nenad Tomić

Otpisani program

Preko 46 miliona slušalaca širom sveta, 965 zaposlenih od čega 600 dopisnika, treći po veličini međunarodni radio, ali prva FM mreža na svetu sa 170 predajnika u 74 zemlje i 580 partnerskih radija u 125 država: to je do sada bio RFI – Francuski međunarodni radio sa 19 redakcija na stranim jezicima, razvijenim deskovima za kulturu, sport, ekonomiju, Afriku, muziku... A sada mu preti pravi potop, gašenje većine pomenutih sektora

Kina – Krvavi nemiri u Ksinjangu

15.јул 2009. Dragan Pavlićević

Protest drugačiji od drugih

Mada je "ujgursko pitanje" krvavim nemirima u Ksinjangu postalo vidljivo, nedostaje bilo kakav pritisak međunarodne zajednice: najviše što je i Hilari Klinton učinila bilo je da pozove na "obostarno uzdržavanje", a o najavljenoj inicijativi Ankare, etnički i kulturno povezane sa Ujgurima, da nedavne događaje stavi na razmatranje Ujedinjenih nacija, nije ni bilo razgovora van turskih granica

Italija i G8 – Novi Berluskonijev neuspeh na međunarodnoj sceni

08.јул 2009. Enzo Mangini

Na trusnom području

Iako su u Italiji političke strasti unutar vladajuće koalicije uzburkane, zbog svetske ekonomske krize i Berluskonijevih privatnih afera, prava kritika zapravo dolazi spolja. Strana štampa sa promenljivim stavom prati sapunsku operu o Berluskonijevim žurkama i ženama koje su, navodno, plaćene da ih posećuju. Haotična priprema samita G8 još je više uzdrmala već poljuljani ugled italijanskog premijera

Hrvatska – Izmena za premijerskim kormilom

08.јул 2009. Tatjana Tagirov

Suzana i pantagana

Sve što se zbivalo proteklih dana, po opštoj oceni hrvatske javnosti, svedoči da je Sanader i na samoizabranom kraju svog drugog mandata jednako bahat i bezobrazan kao i na početku. Prvo, nije građanima objasnio zašto je baš sada gotova "njegova dionica". Drugo i još bezobraznije, zastupnicima u Saboru je poslao tek komad papira na kojem piše da on "podnosi ostavku" i ništa drugo, a nije se udostojio ni da se pojavi u tom istom "visokom domu", makar da im kaže: "Šta me gledate?"

Nemačka – Izborna svađa zbog poreza

01.јул 2009. Andrej Ivanji

Švapska domaćica

Kancelarka Angela Merkel je u centar kampanje demohrišćana za izbore za Bundestag, savezni parlament, koji će se održati 27. septembra stavila poresku politiku: ne samo da tvrdi da poreze neće povećavati, već najavljuje smanjenje poreza u pojedinačnim slučajevima. Mnogi ova obećanja ocenjuju kao besmislena

Rusija – ŠOS i BRIK

01.јул 2009. Boris Varga

Rubljom na dolar

Rusija okuplja države u ekonomskom usponu, uglavnom azijske, s ciljem jačanja međusobne saradnje u uslovima globalne krize, ali i sa namerom da se od Zapada traži njihovo veće uključivanje u svetsku finansijsku politiku

SAD – Propast Dženeral motorsa

24.јун 2009. Duška Anastasijević

Kraj jedne ljubavi

"Vi ste na prvom mestu kod nas, zato smo mi na prvom mestu kod vas", glasio je reklamni slogan za "ševrolet" tokom šezdesetih, kada se rasplamsavala ljubav između čoveka i mašine, na putu popločanim čistim zadovoljstvom. A šta tu ljubav jače simbolizuje od ružičastog "kadilaka"? Ili "pontijaka" koji je nekada pratio slogan – "Stvoren za uzbuđenje", a čiju proizvodnju Dženeral motors namerava da obustavi do kraja naredne godine

Republika Srpska – Poništeni zaključci Narodne Skupštine

24.јун 2009. Slobodanka Dekić

Ko je kome vladar

RS nema drugog izbora nego da prihvati konačnu odluku visokog predstavnika

Izrael

17.јун 2009. Jovan Hiršl

Košer klanje svinje

Premijer Izraela Benjamin Netanijahu je doduše na jedvite jade prvi put izgovorio da može da zamisli palestinsku državu, ali je zatim objasnio da bi to morala da bude država bez osnovnih odlika državnosti i znao je da će to druga strana odbiti. Sve je to više ličilo na fatamorganu, a ne na programski govor, kome se administracija Baraka Obame nadala, nakon što je američki predsednik od Izraela zatražio da prizna palestinsku nezavisnu državu

Iran, nemiri posle izbora

17.јун 2009. Momir Turudić

Čudo u Teheranu

Ostaje pitanje šta je to na izbore izvelo 85 odsto glasača koji su masovno glasali za dosadašnjeg predsednika Mahmuda Ahmadinežada. Da li je te glasove donela podela 400.000 tona krompira siromašnima, zalaganje da osiguranje dobije i skoro tri miliona žena koje tkaju tepihe kod kuće, ili je posredi nešto drugo

Kina, sećanje na Tjenanmen

10.јун 2009. Seška Stanojlović

Zavet ćutanja

U prvim večernjim satima, gradonačelnik Pekinga Čen Sitong zatražio je od građana da te večeri ne izlaze iz svojih domova. Dok sam se, vraćajući se sa Tjenanmena oko ponoći, tiskala kroz masu, naivno sam verovala da vojska jednostavno ne može protiv tolikog broja sopstvenih nenaoružanih građana

Evropski izbori

10.јун 2009. Andrej Ivanji

Poraz levih japijevaca

Osim pobede u Grčkoj, partije levog centra jedva da su prešle dvadesetak procenata. Jedan od razloga poraza socijaldemokrata jeste što su u poslednjih desetak godina sve više počeli da liče na demohrišćane veličanjem slobodnog tržišta i modernog turbokapitalizma zapostavljajući socijalnu državu. Saučesništvom u stvaranju menadžerske privrede, lideri socijaldemokratskih partija i sami su počeli da liče na japije koji ne nude nikakvu alternativu

Italija

03.јун 2009. Enzo Mangini

Devojčice, rasizam i korupcija

Kancelarija javnog tužioca u Rimu naredila je prošle subote da se od paparaca zaplene sve fotografije sa jedne od raskalašnih žurki premijera Italije Silvija Berluskonija. Berluskonijevi advokati tvrde da su paparaci nameravali da ucenjuju premijera, čiju vlast sve više potresaju korupcionaški i švalerski skandali

Republika Irska

03.јун 2009. Irena Cvetković

Crkveno zlostavljanje

Komisija za istragu zlostavljanja dece obelodanila je posle devet godina rada da je na hiljade dece decenijama sistematski seksualno, psihički i fizički zlostavljano u prihvatilištima koja je vodila Katolička crkva a nadzirala država. Obe institucije su znale šta se dešava – država je ćutala a Crkva premeštala izgrednike uz najbolje reference

Evropski izbori

03.јун 2009. Andrej Ivanji

Sa verom u razum

Izbori za Evropski parlament, koji se održavaju između 4. i 7. juna, trebalo bi da, po mišljenju mnogih, virtuelne, nepregledne evropske organe i institucije približe njenim građanima. Upravo zato se radilo na tome da EP, sa kojim stanovnici Unije najlakše mogu da se identifikuju, jer ga oni biraju, dobije veća ovlašćenja, ma koliko mala ona i dalje bila, te da postane deo javne svesti u zemljama članicama EU

Slučaj Glavaš

27.мај 2009. Tatjana Tagirov

Pravosudna cirkusijada

Ko je Glavaša podržavao i ko je manipulisao i ko mu je dozvolio da podvije svoj lažni generalski rep i pobegne u susednu "podrijetnosnu" BiH gde će, osim vlastitih žrtava i građana svoje prve domovine, sablažnjavati i žrtve i građane svoje "druge" domovine, te naposletku i ponekog iz "nesuđene otadžbine" u čije pravosuđe toliko (nadamo se, zbog nas samih, ničim opravdano) veruje i u kojoj još – kako tvrdi – ima prijatelja, Srba koji su još u životu

Evropska unija – Jalovi pregovori

27.мај 2009. Boris Varga

Istočna razmimoilaženja

Rusija ne može da garantuje Briselu da sledeće zime neće biti "gasnih sporova" i ponovnog obustavljanja isporuka gasa prema Evropskoj uniji

Sindikati, Italija

20.мај 2009. Enzo Mangini

Prekretnica

Tri najveće italijanske unije sindikata zatražile su od Evropske federacije sindikata metalskih radnika da sazove sastanak sindikata Fijata sa sindikatima "Dženeral motors – Opela" iz Evrope i SAD. Sastanak će biti održan 24. maja. Biće prisutni predstavnici sindikata iz svih zemalja na koje se odnosi Fijatova strategija širenja, pa i Srbije, ako predstavnici srpskih sindikata dođu na kongres

Sindikati, Nemačka

20.мај 2009. Andrej Ivanji

Suodlučivanje

Nemački sindikati sklapaju tarifne ugovore za pojedine oblasti, učestvuju u izboru članova upravnih odbora većih preduzeća, a u slučaju zaoštravanja socijalne borbe odlučuju o stupanju u štrajk

Sindikati, Francuska

20.мај 2009. Nenad Tomić

Duga tradicija štrajkova

Godišnja članarina u francuskim sindikatima u koje je učlanjeno svega osam odsto zaposlenih kreće se oko 100 evra, što godišnje donosi oko 190 miliona evra. To je zanemarujuće u odnosu na Nemačku sa 29 odsto sindikalnih članarina, koje kase sindikata pune sa 1,3 milijarde evra

Portret savremenika – Džozef Robinet Bajden, američki potpredsednik

13.мај 2009. Andrej Ivanji

Železnički senator

Džozef Bajden je bio pobornik aktivne američke politike na Balkanu i nije prezao od primene sile. Među prvima je Slobodana Miloševića okarakterisao kao ratnog zločinca i zalagao se da se ukine embargo na uvoz oružja protivnicima Srbije koja je sprovodila Miloševićevu politiku, te da pripadnici oružanih snaga SAD obučavaju muslimane u Bosni. Iskusni demokratski senator bitno je uticao na tadašnjeg predsednika Bila Klintona da donese odluku da NATO prvo interveniše u Bosni, a potom i da zbog Kosova bombarduje Srbiju

Intervju – Alison Bejlis

13.мај 2009. Svetlana Đurđević-Lukić

Niko ne može sam

"Rusija može načiniti štetu i nama, i drugima i sebi, ako je prisiljena na nasilne akcije, a sistem nije dovoljno snažan da ih predupredi. Evropa se mora odlučiti da li se plaši Rusije ili ne. Neodgovorno je ostaviti stvari tako nedefinisane"

SAD, prodaja Krajslera

06.мај 2009. Duška Anastasijević

Kad Fića proguta Džipa

Posle mnogobrojnih propalih pregovora Krajsler je bio osuđen na Fijat, za koga većina Amerikanaca do prošle nedelje nije ni čula, a još manje videla njegova vozila. Načelni dogovor sa Fijatom je postignut, ali sve pod uslovom da se stečajni postupak Krajslera završi na vreme i po planu