img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriza u Portugalu

Sveta finansijska trojka

18. maj 2011, 19:59 Tatjana Vrhovac
KO KOGA VARA: Performans protiv vlade i međunarodnih finansijskih institucija u Lisabonu / foto: reuters
Copied

Privredno i socijalno posrnulom Portugalu EU i međunarodne finansijske institucije odobrile su pomoć do 78 milijardi evra. Uslov za to su rigorozne mere štednje protiv kojih se bune sindikati

Za „Vreme“ iz Lisabona

U ponedeljak 10. aprila rano ujutru u sedište portugalske centralne banke došla je delegacija Evropske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske centralne banke, da bi dobila prave informacije o razmerama makroekonomske situacije u zemlji i na osnovu toga predložila strukturne reforme. Od tada je najčešće izgovarana reč u Portugalu „trojka“. Na jeziku kojim se govori na pet kontinenata ta reč sada podrazumeva Sveto trojstvo međunarodnih institucija koje su portugalskoj državi koja je bila pred bankrotom obećali pomoć.

„Trojka“ je posle pregovora sa portugalskom tehničkom vladom i premijerom Sokratešom („Vreme“ br. 1058 je pisalo o političkoj krizi u Portugalu), ali i uz dogovor sa opozicionim strankama, 3. maja sačinila Memorandum o konkretnim merama pomoći Portugalu.

Pre nego što u Lisabon stigne i jedan jedini evro pomoći, sporazum između države i „trojke“ morali su da podrže ministri finansija zemalja članica Evropske unije, što su oni i uradili na sastanku održanom u ponedeljak 16. maja u Briselu.

STOTINE MILIJARDI: To je treći put u poslednjih godinu dana, da je odobren paket pomoći jednoj od članica evrozone, pošto su EU i MMF odobrili program za spasavanje Grčke vredan 110 milijardi evra u maju 2010. godine, a zatim i paket pomoći Irskoj od 85 milijardi evra u novembru. U saopštenju izdatom posle sastanka navodi se da će program pomoći Portugalu pokriti finansijske potrebe u iznosu do najviše 78 milijardi evra, pri čemu će troškove ravnomerno, po 26 milijardi evra, podeliti Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF), Evropski mehanizam za finansijsku stabilizaciju (EFSM) i MMF. Ministri su istakli, kako navodi dnevnik „Publiko“, da program koji je predložila „trojka“ štiti najranjivije društvene grupe, a šef misije EU Jirgen Kreger smatra da su uslovi spasavanja Portugala „strogi“, ali „pošteni i neophodni“.

Ipak, ovaj sastanak ministara finansija, iako uspešan za Portugal, protekao je u senci hapšenja direktora MMF-a Danijela Straus-Kana, jer je fond kojim je on rukovodio trebalo da ulije poverenje međunarodnim tržištima novca, berzama i pre svega evrozoni. Upravo je on svesrdno podržao mere štednje na koje se na početku pregovora obavezala portugalska država. Iako zvaničnici Evropske unije ponavljaju da ovaj incident neće uticati na predviđene programe finansijske pomoći zemljama evrozone, domaći analitičari više veruju Bobu Dejvisu, uredniku „The Wall Street Journala“, koji kaže da do krize u MMF-u nije moglo da dođe u gorem trenutku.

RIGOROZNE MERE: Prevremeni parlamentarni izbori u Portugalu zakazani su za 5 jun. Predizborna kampanja je u punom zamahu. Opoziciona Socijaldemokratska partija (PSD) i Narodna partija (PP) su se obavezala da će uslove sporazuma sa „trojkom“ poštovati ako dođu na vlast. Portugal se kao preduslov za primanje strane pomoći u svakom slučaju obvezao na veoma nepopularne mere štednje. Program sanacije uključuje konsolidaciju javnih finansija, što znači smanjenje budžetskog deficita na tri odsto BDP-a do 2013. godine, kao i sistem podrške bankarskom sektoru od 12 milijardi evra.

Od Lisabona se očekuje da pokrene ambiciozan program privatizacije kako bi ojačao svoje javne finansije. U narednom periodu ih očekuju privatizacije transporta (nacionalne avio-kompanije TAP i Aerodroma), energetike (Galp petrohemijska industrija, EDP elektroprivreda i REN obnovljiva energija), privatizacija osiguravajućih društava i pošte.

Deo velikog restrukturiranja privrede koje se od ove zemlje traži obuhvata i povećanja poreza, uključujući i PDV, izmenu zakona koji regulišu tržište rada, kresanje socijalnih beneficija i smanjivanje penzija većih od 1500 evra. Tu treba dodati i drastično smanjenje državne administracije.

Sindikati još od početka pregovora kritikuju propisane mere „protivradničke politike“ socijalističke vlade u ostavci. Početkom maja organizovan je generalni štrajk, prvi oko koga su se ujedinila dva najveća sindikata zaposlenih u javnom sektoru. Uspeh ovog štrajka koji je paralisao zemlju na jedan dan najavljuje „vruće leto“ na Atlantiku.

Šta Finci treba da znaju o Portugalu

Dok su iz Finske stizale pretnje da ova zemlja neće podržati pomoć Portugalu, za potreba jedne međunarodne konferencije održane u elegantnom letovalištu Estoril početkom maja, opština Kaškaiš (najbogatija opština na Iberijskom poluostrvu) producirala je video pod nazivom „Šta Finci treba da znaju o Portugalu?“. Posle prikazivanja na konferenciji video se našao i na Jutjubu i izazvao veliku pažnju. Počinje podsećanjem da je bela zastava sa plavim krstom poznata kao zastava Finske bila portugalska 800 godina pre nego što je postala finska, nastavlja se podsećanjem da se portugalski govori na pet kontinenata, da je bio prva zemlja koja je ukinula smrtnu kaznu, da je ropstvo ukinuto 1751. godine, više od sto godina pre SAD, te da je Portugal zaslužan za izum kompasa, pri pejd kartice za mobilne telefone, da je čaj u Englesku donela kraljica koja je bila Portugalka, da je najstarija knjižara na svetu u Portugalu, da je lik Džemsa Bonda izmišljen u Estorilu, i tako redom do poslednje stavke koja kaže da je 1940. Portugal organizovao prikupljanje pomoći u hrani i odeći za siromašnu, gladnu i okupiranu Finsku. Da li zbog istorije ili politike, tek finska vlada je i pored pretnji populističke partije „Pravih Finaca“ odobrila pomoć Portugalu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Fabrika Folksvagena, auto na traci

Svet

20.novembar 2026. Nik Martin (DW)

Nemačka auto-industrija pred neizbežnom prekretnicom

Restrukturiranje auto-industrije je neizbežno, ali stručnjaci ocenjuju da za Nemačku još ima šanse

Vesti

19.novembar 2026. M.T.

Albanija kupuje HIMARS: Američki kredit, američko oružje

Albanija će nabaviti dva američka raketna sistema HIMARS uz odobrenje Stejt departmenta. Nabavka će biti plaćena kreditom iz američkog programa vojnog finansiranja.

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure