
Svet
Nemačka auto-industrija pred neizbežnom prekretnicom
Restrukturiranje auto-industrije je neizbežno, ali stručnjaci ocenjuju da za Nemačku još ima šanse

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana
Kineski predsednik Si Đinping ugostio je u četvrtak 19. novembra u Šenženu američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina na trilateralnom samitu bez presedana: u trenutku pojačanih geopolitičkih tenzija okupili su se lideri tri vojno najmoćnije sile sveta.
Si je razgovore okarakterisao kao „prelomne“, navodeći da su teme obuhvatale sve – od globalnog upravljanja i denuklearizacije, do rata u Ukrajini i energetske bezbednosti, piše DW.
U „deklaraciji o miru“, objavljenoj nakon sastanka, nije bilo pomena o ruskom ratu u Ukrajini, niti o ratu u Iranu koji predvode SAD.
Umesto toga, tri lidera saglasila su se da rade na reformama Ujedinjenih nacija, ograničenju uloge Međunarodnog krivičnog suda i potvrđivanju posvećenosti izbegavanju nuklearnog rata. Takođe su obećali povećanje isporuka prerađenih naftnih derivata kako bi se odgovorilo na globalne energetske izazove.
Taj pažljivo isplaniran sastanak podstakao je zabrinutost da bi Peking, Vašington i Moskva mogli pokušati da preoblikuju međunarodni poredak kroz uspostavljanje suprotstavljenih sfera uticaja.
Dok je Si razgovore s Trampom i Putinom ocenio kao „pozitivne, konstruktivne i plodonosne“, Tramp je skup opisao kao događaj koji „zaista ispisuje istoriju“.
Za Putina su ti trilateralni razgovori – kao i njegovi prethodni odvojeni susreti sa svakim od druga dva lidera – predstavljali priliku da pokaže svetu kako je ravnopravan s liderima SAD i Kine, uprkos naporima Zapada da ga izoluje nakon što je u februaru 2022. pokrenuo invaziju punih razmera na Ukrajinu.
Ema Čanlet-Ejveri, viša direktorka za političko-bezbednosna pitanja u institutu „Asia Society Policy Institute“ (ASPI), smatra da je Putin najviše profitirao od ovog sastanka, jer se „pojavio na svetskoj sceni kao jedan od dominantnih globalnih aktera“.
Čim Li, viši analitičar u „The Economist Intelligence Unit“ (EIU), iznosi slično mišljenje. Sam sastanak predstavlja „značajan ishod za Rusiju“, rekao je on za DW, ukazujući na izveštavanje ruskih medija koji su ga predstavili kao događaj koji „jača položaj Rusije u svetu“.
U zajedničkoj izjavi takođe se navodi da su lideri posvećeni radu na smanjenju nuklearnih rizika i sprečavanju širenja nuklearnog oružja.
Poslednji sporazum o nuklearnom naoružanju između Rusije i Sjedinjenih Država, poznat kao „Novi START“ (New START), istekao je u februaru.
Tramp je izjavio da želi „novi, poboljšani i modernizovani“ sporazum koji bi uključivao i Kinu.
Peking, međutim, do sada nije bio voljan da prihvati ograničenja, s obzirom na to da je njegov arsenal – procenjen na oko 500 bojevih glava – i dalje znatno manji od arsenala Rusije i SAD.
Veruje se da Moskva i Vašington poseduju po više od 5.000 bojevih glava.
Li smatra da je malo verovatno da će Kina učestvovati u trilateralnom institucionalizovanom okviru za kontrolu nuklearnog naoružanja. „Jaz između kineskog nuklearnog arsenala i arsenala Rusije i SAD i dalje je prilično veliki. Iz kineske perspektive, čini se da nema mnogo smisla svrstavati te tri sile u istu kategoriju kada je reč o tojoblasti.“
Taj stručnjak smatra da je Tramp prisustvovao sastanku jer „aktivno razmišlja o svom nasleđu tokom poslednje dve godine svog mandata“.
„Dakle, u tom kontekstu, ideja o uspostavljanju trilateralnog aranžmana za kontrolu nuklearnog naoružanja predstavljala bi veoma veliko dostignuće“, ukazuje Li.
Ipak, u deklaraciji se na kraju navodi samo da će zemlje voditi „dijalog“ o tom pitanju, bez preuzimanja bilo kakvih izričitih obaveza o smanjenju svojih nuklearnih arsenala.

Kina je u početku oklevala da organizuje ovaj trilateralni samit, jer nije želela da bude direktno povezana s ruskim ratom u Ukrajini, što bi moglo da ugrozi napore Pekinga da se predstavi kao dugoročni činilac globalne stabilnosti.
Kineska vlada, koja radi na uspostavljanju nove ravnoteže u ekonomskim odnosima sa Evropskom unijom, takođe je bila oprezna da ne stvori utisak formiranja „G3 kluba“ sa Vašingtonom i Moskvom, što bi moglo da otuđi druge globalne partnere.
Čanlet-Ejveri smatra da je Kina osećala određenu nelagodnost povodom sazivanja ovog sastanka, strahujući da bi mogla biti uvučena u pitanja vezana za Ukrajinu. Peking je, međutim, na kraju „uspeo da ostvari ishod koji je želeo“ i zadržao je evropski sukob izvan fokusa sastanka, primećuje ona.
„Kina je imala priliku da predstavi Šenžen i sve njegove blistave visokotehnološke odlike. Organizovali su uspešan međunarodni skup koji je dospeo u mnoge naslove. Mislim, dakle, da je Kina, sve u svemu, verovatno zadovoljna ishodom.“
Uoči samita, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je na mogućnost „druge Jalte“ – aludirajući na konferenciju održanu u Jalti na Krimu 1945. godine. Na tom sastanku su savezničke sile donele odluke o posleratnom poretku u Evropi nakon završetka Drugog svetskog rata.
Putin je u Šenženu naglasio da Rusija, SAD i Kina – kao pobednice u Drugom svetskom ratu i stalne članice Saveta bezbednosti UN s pravom veta – snose „zajedničku odgovornost za očuvanje međunarodnog mira“.
Međutim, Jing-Ju Lin, vanredni profesor na Institutu za međunarodne odnose i strateške studije Univerziteta Tamkang na Tajvanu, smatra da je poređenje sa Jaltom „malo preterano“, s obzirom na ogromne razlike između 1945. godine i današnjice.
Putin je takođe izjavio da se sva tri lidera „slažu da je reč o korisnom formatu“ i da bi se ovakvi sastanci mogli ponoviti.
Li, stručnjak iz organizacije EIU, ocenjuje da je malo verovatno da će ovaj trilateralni format biti „samo jednokratan događaj“ i veruje da će u narednim godinama verovatno biti još takvih susreta. „Posebno će sa američke strane postojati interes za održavanje dobrih odnosa i sa Kinom i sa Rusijom“, naglasio je.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Restrukturiranje auto-industrije je neizbežno, ali stručnjaci ocenjuju da za Nemačku još ima šanse

Albanija će nabaviti dva američka raketna sistema HIMARS uz odobrenje Stejt departmenta. Nabavka će biti plaćena kreditom iz američkog programa vojnog finansiranja.

Prvi put u istoriji, sela su za isti pregovarački sto tri predsednika najsnažnijih država sveta – SAD, Kine i Rusije. Time su Tramp, Si i Putin napravili presedan. Čak i ako njihovi pregovori ne donesu konkretan sporazum, ovaj susret već ima istorijsku simboliku

Da li su birači toliko nezadovoljni socijalistima da će omogućiti ekstremnoj desnici da uđe u vladu prvi put od rušenja Frankove diktature

Niz tehnoloških kvarova u SAD pokrenuo je strah od potencijalnog misterioznog neprijatelja. Trampova administracija pokušava i ne uspeva da umiri javnost. Gde zapravo leži problem?
Smena vlasti u Narodnoj skupštini
Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve