img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Biciklistička odiseja

18. maj 2011, 20:32 Andrej Ivanji
Copied

Srbija nije biciklistička zemlja. A mogla bi to da bude. Evropski parlament je još 2005. godine podržao izgradnju 6800 kilometara dugačke sveevropske biciklističke staze koja se proteže duž linije negdašnje "gvozdene zavese" od Barencovog pa do Crnog mora. I to u okviru sve popularnijeg i unosnijeg biciklističkog turizma

Kada ste poslednji put vozili bicikl? Da li biste voleli da svaki dan biciklom idete na posao, recimo, u centar Beograda? Zdravo je, izbegli biste gužvu u saobraćaju, ne biste morali da se gurate i dolazite u isuviše blizak kontakt sa sugrađanima kao u gradskom prevozu, a ne biste imali problema ni sa parkiranjem kao kad se vozite autom. Pride i ne košta ništa. Građani bi bili zdraviji, manje gojazni, imali manje kardiovaskularnih problema, pa bi valjda bili i radno sposobniji i bolje raspoloženi. Saobraćaj u centru bio bi rasterećen a vazduh manje zagađen. Lepo bi bilo, ali nikome – svaka čast entuzijastima – ni na pamet ne pada da se nekamo uputi biciklom. S punim pravom.

U Beogradu se bicikl ne koristi kao prevozno sredstvo, jer to praktično nije moguće: nema razgranatih biciklističkih staza koje povezuju delove grada, voziti bicikl ulicom je pogibeljno, a trotoarom se ne može od pešaka, možda je čak i zabranjeno, ne znam. Beograđani bicikl tretiraju kao sredstvo za rekreaciju: odeš nekako do Ade, Save ili Dunava, pa se malo voziš zdravlja radi. U Tašmajdanu, zahvaljujući donaciji predsednika Azerbejdžana, napravili su neke trim ili biciklističke stazice, nije sasvim jasno, tek deci roditelji dovuku bicikle pa ih tamo bezbrižno ćeraju.

U mnogim evropskim metropolama omasovljavanje biciklizma su prepoznali kao idealno ekološko rešenje i radi izbegavanja saobraćajne gužve. U Londonu i Parizu gradske vlade mnogo investiraju u biciklizam, skandinavske gradove ili Beč i da ne spominjemo, gde čovek Balkanac mora da se navikne da mu se svako malo ispreči na putu biciklistička staza na kojoj može da bude pregažen. U Beogradu se o projektima biciklističkih staza u jezgru grada ni ne razmišlja, barem ne da ja znam. Nedavno su temeljno rekonstruisane i ulice Kralja Milana i Nemanjina i Resavska, naravno bez staze za bicikle.

U Berlinu je Zelena partija poodavno progurala projekat 160 kilometara dugačke biciklističke staze duž negdašnjeg Berlinskog zida koji je razdvajao glavni grad Narodne Republike Nemačke od Zapadnog Berlina. Slogan je glasio „iskusiti istoriju na biciklu“. Projekat je imao toliko uspeha da se prešlo na izgradnju 1400 kilometara dugačke nemačko-nemačke biciklističke staze koja se pruža od Baltičkog mora do granice sa Češkom. Iz jednog jednostavnog razloga: biciklistički turizam je sve rasprostranjeniji i donosi sve više prihoda. A drugo, na osnovu ekološki pogodnih projekata, u šta svakako spada biciklizam, mogu da se dobiju ozbiljna finansijska sredstva iz evropskih fondova, nekih 0,7 do 2 odsto sredstava namenjenih za izgradnju saobraćajne infrastrukture evropskih zemalja.

Takav jedan projekat na evropskom nivou pokrenuli su nemački Zeleni, a još 2005. podržao Evropski parlament u okviru razvoja nekonvencionalnog turizma. Megalomanski projekat nosi ime Iron Curtain Trail (www.ironcurtaintrail.eu) i predviđa izgradnju 6800 kilometara dugačke biciklističke staze koja se proteže duž linije negdašnje „gvozdene zavese“ koja je razdvajala istočni od zapadnog bloka. Deonice iz šarolikih razloga delimično odstupaju od istorijske linije razdvajanja. Biciklisti bi mogli da dožive negdašnju podelu kontinenta, piše na sajtu koji propagira projekat.

Ta sveevropska biciklistička staza počinje od Barencovog mora na norveško-ruskoj granici, ide kroz Finsku pa duž Baltičkog mora do Estonije, Letonije i Litvanije, obalom Poljske dolazi do Nemačke, prolazi pored Hamburga i Hanovera, prati Dunav u Češkoj i prelazi ga u Slovačkoj, ulazi u Mađarsku, preko Balatona dolazi do Zagreba, preko Temišvara duž granice između Srbije i Bugarske i makedonsko-bugarske granice dolazi do Soluna i odatle konačno do Crnog mora. Sa glavne staze račvali bi se dobro obeleženi putevi do kulturno-istorijskih znamenitosti i mesta pored kojih se prolazi.

U Srbiji biciklistička staza treba da se izgradi od Horgoša preko Kanjiže do Crne Bare, pa do Mokrina i Kikinde, da prolazi kroz Rusko Selo i Vojvodu Stepu pa dalje do Srpskog Itebeja, potom duž Begejskog kanala do Begejca i Krajišnika, pa do Vršca i Bele Crkve. Izgradnja ove biciklističke deonice i potrebne infrastrukture ima punu podršku evropskih institucija, a na Srbiji je da napravi projekte i na osnovu njih zatraži novac. Isto važi i za ostale zemlje. U Mađarskoj su izgrađene već dve etape ove biciklističke staze sa propratnim objektima. Ko zna, možda ćemo jednog dana sesti na bicikl i odvesti se biciklističkim stazama, recimo, do Gornjeg Milanovca.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
protesti mladih u evropi, generacija z

Vesti

21.novembar 2026. Anja Mihić

Generacija Z je na ulicama širom Evrope

Mladi u Evropi protestuju su zbog troškova života, uslova obrazovanja i besmisla rata. Generacija Z poručuje da ne želi da se o budućnosti odlučuje bez nje

Vesti

20.novembar 2026. M.T.

Hladan tuš: Akcije Antropika pale za 10 odsto dan posle javne ponude

Prva velika kompanija koja razvija modele mašinskog učenja izašla je na berzu, a već sutradan njene akcije zabeležile su pad od oko deset odsto. Analitičari ne očekuju da će oscilacije prestati

Samit u Šenženu: Tramp, Si i Putin

Svet

20.novembar 2026. Endrju Fang (DW)

Ko je profitirao od samita u Šenženu

U Šenženu je održan sastanak predsednika Kine, SAD i Rusije koji je ocenjen kao samit bez presedana

Fabrika Folksvagena, auto na traci

Svet

20.novembar 2026. Nik Martin (DW)

Nemačka auto-industrija pred neizbežnom prekretnicom

Restrukturiranje auto-industrije je neizbežno, ali stručnjaci ocenjuju da za Nemačku još ima šanse

Vesti

19.novembar 2026. M.T.

Albanija kupuje HIMARS: Američki kredit, američko oružje

Albanija će nabaviti dva američka raketna sistema HIMARS uz odobrenje Stejt departmenta. Nabavka će biti plaćena kreditom iz američkog programa vojnog finansiranja.

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure