img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Egipat – Ko su salafisti

Javno bratstvo sa tajnom podružnicom

25. мај 2011, 19:20 Miroslav Višnjić
EGIPAT POSLE PREVRATA: Molitva na „Trgu revolucije“ / foto: reuters
Copied

"Muslimanska braća" već su se poodavno infiltrirala i u vojsku i u policiju i sada vode "miroljubivu politiku", a svojoj filijali "džihad-salafistima" ostavljaju da radi sve prljave poslove – ubistva, teror i nasilje

Za „Vreme“ iz Kaira

U ovoj zemlji studenti organizuju revolucije ili salafiste. Istorija salafizma čije se ime teško prevodi, a znači predak ili prethodnik, datira od aleksandrijskog studentskog bunta ranih sedamdesetih godina prošloga veka kada se iznedrila Gamaa Islamija, a sa njome kao blizanac i sekta Salafista. Većina njih priključila se „Muslimanskoj braći“ dok su ostali krenuli drugim pravcem pošto su već bili zadojeni idejama Salafizma iz Saudijske Arabije, koje su im prenosili i tumačili profesori bastiona islama, univerziteta Al Azhar u Kairu.

Od početka je postojala i konkurencija između ovih potonjih i „Muslimanske braće“ koja je kulminirala žestokim sukobima deset godina kasnije. Nakon toga stvara se „Škola salafizma“, koja posle nekog vremena menja ime u „Poziv salafista“. Ali, ni to nije zadovoljilo ove najradikalnije tumače islama koji se na kraju zaustavljaju kod imena „Salafisti iz Aleksandrije“, kojih danas ima na stotine i stotine hiljada. Unutar ove grupe postoji i podgrupa „Salafisti iz Šubre (kairski kvart poznat po sirotinji i latentnom buntu). I jedni i drugi vladara nazivaju jeretikom ako se ne rukovodi božjim zakonima kada vlada zemljom, ali su ovi iz Šubre „malo blaži“ što se tiče svega ostalog, pa za njih nije jeres kada se ne nosi veo, ili ne pokriva žensko telo od glave do pete.

DŽIHADISTI: Međutim, u ovom galimatijasu novokomponovane sekte postoji i treća grupa koja sebe naziva „džihadistima“, što je termin koji se koristi kada su u pitanju radikalne grupe islamista čiji je kredo nasilje i ubijanje svih onih koji ne misle ili ne rade kao oni. Ovi „džihad-salafisti“ zadojeni su idejama vođa prvih generacija islama za koje je Sveti rat bio stub vere. Uz sve ovo, današnji ratnici salafisti čvrsto su uvereni da je predani Musliman (poput njih) obavezan da se bori protiv vlada ili vladara koji ne primenjuju islamski zakon ili Šariju i principe dominacije boga, to jest proroka Mohameda. Rodonačelnik i ideolog Muslimanske braće Sajed Kutb smatra se ocem moderne misli „džihad- salafista“.

Svi salafisti su u početku bili protiv egipatske „Trg revolucije“, ali su malo kasnije promenili mišljenje kada su uvideli da od ovoga vetra promene mogu da imaju samo koristi. Tako salafisti danas vršljaju po Egiptu i rade šta hoće i pritom ih niko ne dira, o čemu svedoče izjave egipatskih Kopta. Nedavno su upadali u koptske crkve koje su palili derući se „…da su oni Muslimani“, dok su vojnici i policajci stajali i gledali.

To sebi mogu da dozvole zato što su se „Muslimanska braća“ već poodavno infiltrirala i u vojsku i u policiju i sada vode „miroljubivu politiku“, a svojoj filijali „džihad-salafistima“ ostavljaju da rade sve prljave poslove – ubistva, teror i nasilje. O ovome, po sada demokratsko egipatsko društvo krajnje neugodnom fenomenu čulo se javno pre oko dve decenije, za vreme posete američke delegacije Kairu, kada su gosti servirali domaćinima vrlo relevantne podatke koji nisu mogli da se demantuju. Egipatski zvaničnici i štampa nemaju nijedan odgovor na mnogobrojna pitanja o sve prisutnijim salafistima, koja sve glasnije postavljaju zapadni mediji. „Muslimanska braća“ su svakako uvek raspoložena za druženje sa strancima ili razgovor sa njima, bez „rezervi i tajni“. Pre neku godinu otišao sam u jednu od njihovih kairskih filijala i upitao da li možemo da razgovaramo. Naravno da smo mogli, i nakon višečasovne priče prijateljski smo se rastali uz moje obećanje da ćemo se uskoro opet videti da nastavimo razgovor.

„Muslimanska braća“ su najbolje organizovana partija ili organizacija u ovoj zemlji koja već mnogo godina kontroliše sve strukovne sindikate kao i većinu poluga vlasti, pa im tako ne nedostaje niti para niti moći. Do „Trga revolucije“ nasilje, pa i ubistvo, bili su sastavni deo njihovog programa, ali su posle „okrenuli ćurak“, uposlili salafiste kao egzekutore da bi oni mogli da vode politiku miroljubive koegzistencije. I tako, dok su „braća“ učila i naučila, mlađani revolucionari nisu, pa se današnji „demokratski Egipat“ suočava sa sijaset problema i jada koji nam obećavaju jedno „dugo, toplo leto“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Proslava 250 godina nezavisnosti SAD

Sjedinjene Američke Države

04.јул 2026. Đana-Karina Grin/Peter Hile (DW)

Dva i po veka SAD: Ciljevi češće ostvarivani vojnom silom nego diplomatijom

Tokom proteklih 250 godina, američke vlade tvrdile su da su očuvanje ideala demokratije, ljudskih prava i temeljnih sloboda glavni pokretači spoljne politike zemlje

Toplotni talas

Toplotni talas u Evropi

03.јул 2026. I.M.

Više od 2.000 ljudi umrlo tokom ekstremnih vrućina u Francuskoj, najavljen novi vreli talas

Francuska je tokom rekordnog toplotnog talasa zabeležila više od 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok meteorolozi upozoravaju da Evropu već ovog vikenda očekuju nove ekstremne vrućine

Iranski verski vođe i drugi ožalošćeni odaju počast pred kovčezima ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i članova njegove porodice tokom ceremonije opela uoči višednevne sahrane u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Mosali u Teheranu

Iran

03.јул 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Sahrana Alija Hamneija kao proslava pobede Islamske republike

Teheran koristi pogreb Alija Hamneija i članova njegove porodice da proširi svoj poljuljani uticaj u regionu i svetu. Ceremonija će trajati šest dana, a najavljene su delegacije iz blizu stotinu država

Ada Bojana

Ekologija

03.јул 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Pregrejan Jadran: Temperatura mora mestimično preko 28 stepeni

Temperature mora na hrvatskoj, crnogorskoj ili albanskoj obali ovog leta su za preko 5 stepeni više od proseka za ovo doba godine

Ali Hamnei

Iran

03.јул 2026. B. B.

Iran očekuje dvadeset miliona ljudi na sahrani ajatolaha Hamneija

Tokom ceremonije žalosti i sahrane ajatolaha Alija Hamneija u Iranu su pojačane mere bezbednosti. Razlozi su ekstremne vrućine, ali i prvo pojavljivanje u javnosti novog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure