
Premijere
Mladost bolesti
Ferdinand Brukner: Bolest mladosti; režija Jovana Tomić; Jugoslovensko dramsko pozorište
Ferdinand Brukner: Bolest mladosti; režija Jovana Tomić; Jugoslovensko dramsko pozorište
Toliko omladine moglo se okupiti i mnogo gorim povodom, a Buč Kesidi ima ozbiljne izglede da bude sve bolji. Na engleskom, lepše: Ima dosta prostora za poboljšanje. Malo li je, na sceni s toliko nepopravljivog?
Razlozi za nemar vlasti, čak i neprijateljstvo prema filozofiji, jasni su i najmanje zanimljivi. Filozofija stvara slobodne ljude, a svaka autoritarna struktura zazire od učenih i slobodnih ljudi. Legitimnim se, međutim, može učiniti pitanje o tome gde bi se toliki filozofi i humanistički naučnici zapošljavali, šta bi oni radili? To je, međutim, slabo pitanje
Kada se sve sabere i oduzme, reklo bi se da bi Pored tebe ipak bio zaokruženiji i kompaktniji da u njemu nema toliko primetnih spona sa prethodnim filmovima (koje su se ionako mogle relativno lako izbeći), ali je važno istaći da se film može gledati bez predznanja
“Vrhunski umetnički princip je udariti ekser u glavu iz bilo kog ugla, a ne samo iz jednog i on mora ići svojim putem kako treba. A za to je potreban mnogo veći rizik, senzibilnost, fleksibilnost i mnogo bolja tehnika. Potaknut idejama o jedinstvenosti svakog događaja, promenio sam svoje shvatanje umetnosti, tehniku, kompletan pristup. Srećan sam sa tim, pristup je životniji, muzika se pravi na licu mesta, u dodiru sa realnošću”
“Zvuk slobode”, sa svim svojim mačističkim profilom, u krajnjem zbiru, a mimo sve halabuke i ideološke bagaže koju je pokupio negde tokom puta ka bioskopima i gledaocima, nudi dovoljno čisto filmskih kvaliteta da bude deo ličnog izbora sa aktuelne kino-ponude
Zabavno je (premda i zastrašujuće) da neuki zakonodavac, kome su usta puna identiteta, ne zna da je upravo jezik armatura identiteta, te ga proglašava pukim sredstvom
UJF je proslavio pedeseti rođendan onako kako i priliči jednom od najboljih, najvećih i najstarijih džez festivala u Evropi. Ponudio je svakome ponešto na odgovarajući način, a svima koji su makar i nakratko bili prisutni, neku vrstu sreće koju nije lako opisati, ali je zato lako doživet
“Takozvane aktuelne predstave za moj ukus često imaju i nekakvu vrlo površnu didaktičnost. Kada to kažem, onda mislim na određeno nametanje ideja gledaocu, šta treba da misli i slično. Mene u pozorištu ne interesuje toliko nečija pamet, uvek mi je mnogo važnije ono što ostaje sakriveno, naslućeno, nego ono što se direktno kaže”
Željko Radinković: Filozofija tehnike; Akademska knjiga, Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2023. Egzistencijalnost i medijalnost tehnike; (priredio i preveo Željko Radinković). Akademska knjiga, Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2022.
Džuno Dijaz: Kratki čudesni život Oskara Vaoa; prevod Bojan Bosnić; Booka, Beograd, 2023.
Dva najbolja rok albuma u Velikoj Britaniji i Irskoj u prvih šest meseci ove godine – istovremeno su i dva najintimnija
Ne treba kriti – ima tu prilično aljkavosti, dramaturških nelogičnosti i neravnina svih vrsta, s tim da i pored toga Ko živ, ko mrtav kao celina iznenađujuće dobro funkcioniše – naravno pod uslovom da volite ovu vrstu komike
“Ovaj film je upravo napravljen tako da svi koji ga gledaju, odakle god da su, mogu da shvate kontekst, da im bude zabavno, pa ih onda ‘spusti’ neka granata, pa ih digne neka od priča, film je rolerkoster koji te resetuje svako malo. Ispunio je ono što je, po meni, njegova dužnost bila, a to je da ljudi izvuku neku pouku iz toga. Ne samo da se nasmiju, ne samo da kažu ‘ah, jadni Bosanci što su ih rokali’, nego da prepoznaju oko sebe šta im se sve može desiti”
To je ritam, to je strasna mera, to je disanje, to je otkucaj srca Marka Vešovića. To je ritam njegove duše. Sve ostalo su tlapnje, šaš, niko i ništa
Miljenko Jergović: Mudrost poraza, ludost pobjede; Fraktura i 24 sata, Zagreb, 2023.
Ovo je tek jedan od mnogobrojnih izbora, jer podosta je osnova za raznorodne nizove favorita, a ne zaboravimo da su se PSB dosta rano u karijeri otvoreno sprdali sa konceptom “najvećih hitova”
Spot za pesmu “Nothing Compares 2 U”, u kome na kraju Sinéad O’Connor plače netremice gledajući u kameru, jedan je od najpoznatijih spotova u pop muzici svih vremena. Kadar je skoro celim trajanjem snimka fiksiran na lice mlade devojke niz koje polako kreću da liju suze dok peva o izgubljenoj ljubavi. Kasnije smo saznali da su suze bile stvarne. Kao što je i sve ostalo u antikarijeri Sinéad Marie Bernadette O’Connor bilo stvarno
Žan Bodrijar: Potrošačko društvo; prevod s francuskog Stefan Piper; Darma, Beograd, 2023.
Upravo objavljeni album uživo Džoni Mičel i njenih prijatelja ima ukus testamenta nekog ko je preživeo sve što se moglo preživeti
“Osamdesete godine u Jugoslaviji su ambivalentne; o njima vlada mišljenje da su bile eskapističke, pa čak i kukavičke, da nisu mogle ili htele dovoljno jasno da vide signale koje je stvarnost slala da stvari idu u pogrešnom smeru”
Nuclear Now je problemsko-aktivistički dokumentarni rad značajnog filmskog autora, stvaraoca i mislioca, koji ne preza od polemike i polemičnosti, kao ni od atipičnijih mišljenja i ubeđenja od onih plebiscitarno prihvaćenih
Nedelja je, podne. Posle šetnje pored Dunava, seljačkog doručka i čitanja novina naglas, Lj. i ja krećemo prema Zemunu. Bezbrižni, blago uzbuđeni, hrlimo prema Karađorđevom trgu. Lj. mu je kupila još jednu ogromantnu čokoladu kojima se on tako dečački raduje
Nije upao ni u jednu zamku velikog i čuvenog pisca – svetski priznatog, nagrađivanog, prevođenog i čitanog
Dozvolili smo sebi dva diktatora za 30 godina. To je srž našeg problema. Ne postoji brzo rešenje za to. I zato 15. mart nije mogao da bude Peti oktobar. Jer Peti oktobar sad nije dovoljan. Mora sporije, mora pametnije. Mora temeljnije. Juče se nije desio kraj, jer je ovo tek početak
Obraćanje šefa države Aleksandra Vučića najkraće opisuje reč – indisponiranost. Protest od 15. marta je njegov težak politički poraz. Sada su svi videli da više nema mogućnosti da predupredi događaje, a kamoli da ih kreira
Svi oni koji su celog dana lagali na režimskim televizijama da je „obojena revolucija propala“ veoma dobro znaju šta se dogodilo u subotu, 15. marta, u Beogradu: izrečeno im je upozorenje pred isključenje
Videli su Beograd u subotu policajci, videli su ga vojnici. Videli su Beograd članovi Srpske napredne stranke. Video ga je i Ivica Dačić. I više ništa nije isto
Prisluškivana diskusija novosadskog odbora PSG-a na nivou je lupetanja u kafanskim razgovorima kakvi se vode širom Srbije. Njegovo objavljivanje pokazuje svu bedu teško uzdrmane vlasti, ali i lutanja delova opozicionih partija
Stotine svedočanstava koje je „Vreme“ prikupilo govore o jezovitom talasu i zvuku koji je „udario“ na ljude u Ulici Kralja Milana tokom petnaest minuta tišine u subotu. Ovo je pokušaj rekonstrukcije događaja
Nemački i švajcarski mediji intenzivno izveštavaju o nedavnim protestima u Beogradu, analizirajući navode o mogućoj upotrebi akustičnog oružja protiv demonstranata. Dok srpske vlasti negiraju te tvrdnje, evropski novinari ističu nejasnoće i nedoslednosti u objašnjenjima
Dozvolili smo sebi dva diktatora za 30 godina. To je srž našeg problema. Ne postoji brzo rešenje za to. I zato 15. mart nije mogao da bude Peti oktobar. Jer Peti oktobar sad nije dovoljan. Mora sporije, mora pametnije. Mora temeljnije. Juče se nije desio kraj, jer je ovo tek početak
Nevladina organizacija Iršot istražuje da li je vlast u Srbiji upotrebila zvučno oružje na demonstranatima. Iršot je prva svetska neprofitna organizacija koja sprovodi audio istraživanja za ljudska prava i zaštitu životne sredine
Pouzdani izvor iz MUP-a rekao je „Vremenu“ da je jedan od zvučnih „topova“ dat Policijskoj brigadi na Banovu brdu zaduženoj za suzbijanje nereda i da je, kada je stigao, jednom isproban na ljudima - i više nikada jer su policajci bili onesposobljeni za posao