Postavkom preko sto radova, predstavljen je životni i umetnički put Miloša Bajića, sa posebnim akcentom na crteže nastalim u Mathauzenu
U Galeriji Marice srpske u Novom Sadu u petak je otvorena izložba Miloš Bajić. San o slobodi, što je premijerno predstavljanje ovog umetnika u ovom prostoru.
Galerija Marice srpske je proteklih godina restaurirala dela iz kolekcije porodice Bajić, pa je njihovom inicijativom iz tog projekta proistekla ova izložba. Postavkom preko sto radova, predstavljen je životni i umetnički razvojni put Miloša Bajića (1915-1995), sa posebnim akcentom na crteže koji su nastali u periodu njegovog zatočeništva u jednom od najsurovijih nacističkih logora Mauthauzen kao i slika nastalih posle oslobođenja.
Postavka izlozbe
Kustos izložbe Luka Kulić je želeo da istakne dualitet između radova Miloša Bajića nastalih u Mauthauzenu i njegovog posleratnog slikarstva vedrih tonova i drugačijeg kolorita.
Bajić odbija mirenje sa sudbinom, što ga dovodi do velikog umetničkog uspeha uprkos teškim okolnostima koje su ga zadesile, te je jedan od ciljeva izložbe da njegova životna priča i umetnički opus kod publike podstakne svest o mogućnosti promene društvenih okolnosti kroz probuđenu želju za slobodom. On apostrofira i povezuje tragičnu sudbinu ratnih godina koje je Bajić proveo u logoru i njegove apstraktne radove koji su označili osvajanje slikarskih sloboda.
Reditelj Darko Bajić, autor filma „Linija života“ o njegovom ocu, najavio je da će posle Novog Sada ova izložba biti predstavljena u Muzeju Jugoslavije u Beogradu, a potom i u galerijama u Španiji i Francuskoj.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Niški kulturni centar mesecima čeka da mu Grad odobri predlog članova žirija za ovogodišnjeg dobitnika nagrade “Branko Miljković”, za koju konkuriše 142 autora, i kakve to veze ima sa Radmilom Lazić
Inicijativom Šabačkog pozorišta sutra će u Beogradu biti održan skup svih kolega iz pozorišta Srbije koji se bore protiv zloupotrebe kulture. Naslov je „Ovo nije predstava ovo je štrajk“
Na 61. Oktobarskom salonu koji u Beogradu počinje 7. novembra biće radovi 27 umetnika. Iz programa najavljenog u najavi moguće je naslutiti o čemu se ovde radi
Budući da je prvi birao datume, Beogradski džez festival (BJF) svoje 42. izdanje nehotice je „nasadio“ pred same parlamentarne izbore. U senci nadolazećih društvenih promena, bez uobičajenog publiciteta i pratećih programa ostao je i zbog toga što su mu glavni pokrovitelji ustanove na čijem čelu vise A. Šapić i N. Selaković. Uostalom, možda i bolje - zar biste takve želeli da vidite pre svirke za koju ste kupili ulaznicu? Skupština grada ionako je predugo već pomoćna zgrada Ćacilenda. S druge strane, nikad jači razlozi za „dobro da je uopšte održan“, bar nije odgođen i nema ne:jazz alternaciju. Plus, Šapić nije stigao da im ugradi kružni tok
Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.