Govor prilikom otvaranja izložbe "Kragujevačka tragedija 1941" u memorijalnom centru Buhenvald kod Vajmara 25. marta 2011.

30.март 2011. Ivan Ivanji

Ispred i iza puščane cevi

U onoj gimnaziji u Kragujevcu, iz koje su žrtve morale da pođu u smrt, sada su na zidovima slike docnije proslavljenih bivših učenika. Među njima je i slika generala Milana Nedića, predsednika vlade po Hitlerovom blagoslovu u vreme okupacije, takođe i u vreme kada je izvršeno masovno ubistvo u tom istom gradu. General Beme u svom izveštaju glavnom komandantu sektora Jugoistok 28. septembra 1941. godine javlja da je razgovarao sa Nedićem o planiranim akcijama "sa najoštrijim merama" i ponudio mu da dâ ostavku, što je on odbio. Pod Nedićevom vlašću ubijeno je 84 procenta svih Jevreja u Srbiji. Da sam ja sastavljao ovu izložbu, podsetio bih na te činjenice

Izložba – »Kragujevačka tragedija 1941« u Buhenvaldu

30.март 2011. Ivan Ivanji

Sećate li se Šumarica?

Zašto da se uzbuđujem koje će podatke saznati stotine hiljada posetilaca Buhenvalda o streljanjima u Kragujevcu, a koje neće? Zašto se ja uzbuđujem što moja zemlja zarad antikomunističke projekcije istorije pokopava antifašističke vrednosti koje deli onaj deo sveta kome težimo i sa kojim hoćemo da sarađujemo? Ne znam više zašto se uzbuđujem, samo znam da sam jedva uspeo da završim svoj govor prilikom otvaranja izložbe, jer mi se plakalo. Plakalo zbog ubijenih Kragujevčana, zbog svih ostalih žrtava i ratova i zbog besa usled sopstvene nemoći da se istinski pobunim protiv laži i prećutkivanja

O Alfredu Žariju i porodici definitivnih sanjara

23.март 2011. Miroslav Karaulac

Mera neukrotivosti

Ma koliko njihova dela potcenjivana i marginalizovana, uprkos uverljivosti pretnje naručioca nasilja, ona su sve do naših dana sačuvala neugašene boje svoga vremena, učinila vidljivim pravo na krajnosti i na samoću svojih ubeđenja

In memoriam – Miroslav Karaulac (1932–2011)

23.март 2011. R.V

Odlazak posvećenika

U Beogradu je u 79. godini preminuo pisac, istoričar književnosti i prevodilac Miroslav Karaulac

Tom Sojer – Besmrtni dečji junak

23.март 2011. Muharem Bazdulj

Miholjsko leto detinjstva

Predstava Tom Sojer i đavolja posla postavljena u Pozorištu "Boško Buha" u režiji Jovana Grujića, a po tekstu Milice Piletić baziranom na čuvenom romanu Marka Tvena, najnoviji je podsetnik na ovog književnog junaka koji je obeležio brojna detinjstva

Predstava Tom Sojer i đavolja posla u Pozorištu za mlade »Boško Buha«

23.март 2011. Sonja Ćirić

Ljubav i drugarstvo

Tom Sojer je u Beogradu. Eno ga u Pozorištu "Boško Buha", na istom mestu gde je bio i pre 40 godina, ali ovoga puta u formi mjuzikla

Povodom novog Hercogovog filma Pećina zaboravljenih snova

16.март 2011. Saša Rakezić

Novosti iz prošlosti

Novi film Vernera Hercoga je dokumentarac posvećen drevnim slikarijama iz pećine Šove na jugoistoku Francuske, najstarijim do sada pronađenim tragovima pećinskog slikarstva nastalim pre više od trideset hiljada godina. Kako saznanja o dubokoj prošlosti mogu da utiču na savremenu kulturu

70. godina od smrti Virdžinije Vulf

16.март 2011. Zoran Paunović

Život je negde drugde

Posle dva velika nervna sloma i nebrojeno mnogo manjih, posle jednog svetskog rata čiju je strahotu jedva preživela i na pragu drugog u kome joj, osećala je, takav poduhvat neće ponovo poći za rukom, jednog martovskog jutra shvatila je da više ne postoji nijedna knjiga, napisana ili nenapisana, koja bi mogla da joj produži život. Napisala je još samo jedno pismo Lenardu, da ga još jednom podseti da je uz njega bila najsrećnija žena na svetu, a onda uzela svoj štap za šetnju, napunila džepove kamenjem i otišla do reke. Priča se, naravno, tu ne završava; tu tek počinju sve priče o Virdžiniji Vulf

Izložba – »Biti lepa«, Istorijski muzej Srbije

16.март 2011. Sonja Ćirić

Da me nikad ne zaboraviš

Na izložbi "Biti lepa" o lepoti žene priča devedeset crno-belih fotografija nastalih između dva svetska rata

Nova postavka Muzeja istorije Jugoslavije

09.март 2011. Sonja Ćirić

Priča o bivšoj zemlji

Muzej istorije Jugoslavije priprema novu stalnu postavku kojom će predstaviti istoriju Jugoslavije i jugoslovenstva, od nastanka države 1918. godine do njenog raspada 1991. godine

Reportaža iz Irana – Fađr festival u Teheranu

09.март 2011. Vladimir Stankovski

Istočno-zapadni čaprazdivan

Vladimir Stankovski, grafički dizajner "Vremena", ilustrator i karikaturista, bio je gost upravo održanog trećeg međunarodnog festivala umetnosti Fađr u Teheranu. Razlog njegovog gostovanja jeste treća nagrada koju je dobio na internacionalnoj izložbi digitalne karikature organizovanoj krajem prošle godine. Za čitaoce "Vremena" Stankovski piše o utiscima koje je doneo iz Irana

Najbolja najčitanija knjiga

09.март 2011. Ivana Milanović Hrašovec

Dobar, loš, čitan

Bibliotekarski žiri od sedam članova jednoglasno je dodelio nagradu Narodne biblioteke za "najbolju među najčitanijim knjigama" – romanu Predator Vladimira Arsenijevića

Finansiranje gradskih pozorišta

02.март 2011. Sonja Ćirić

Pare i muzika

Čelnici gradskih pozorišta žale se na loš tretman gradskih vlasti i smanjene budžete za narednu godinu

70 godina od rođenja Džordža Klintona

02.март 2011. Dragan Ambrozić

Magijska realnost ritma

Kada se pojavio na sceni početkom sedamdesetih, Džordž Klinton je odmah postao supkulturna činjenica koja je diktirala tokove, guru samorodnog pokreta koji je tokom sedamdesetih od fank muzike napravio novi autentični afroamerički kulturni pravac, stvarajući svoj stil odevanja, način pričanja i novi sistem vrednosti

83. dodela nagrade Američke filmske akademije

02.март 2011. Biljana Vasić

Posvećeno onima koji mucaju

Film Kraljev govor reditelja Toma Hupera i scenariste Dejvida Sajdlera osvojio je najbitnije trofeje na 83. ceremoniji dodele Oskara Američke filmske akademije: za najbolji film, najbolju režiju, najbolju mušku ulogu i najbolji originalni scenario. Niskobudžetna istorijska drama Kraljev govor u maniru televizijske drame i uz ubedljivo tumačenje glavnog lika koji se gotovo dva sata muči da savlada mucanje, verovatno neće promeniti ničiji pogled na svet, ali će možda promeniti odnos sveta prema osobama sa govornom manom, pogotovo ako su državnici ili kraljevi

Intervju – Gijom Siberten-Blan, filozof

02.март 2011. Ivan Milenković

Zbog čega čitati Deleza

"Za Deleza važi ono što važi i za druge filozofe: ne čitamo ih da bismo pronašli rešenja na prethodno postavljene probleme, već u nadi, ili pretpostavljajući, da će nam pomoći da drugačije postavimo probleme koje, eksplicitno ili maglovito, prepoznajemo kao urgentne"

Kratak vodič kroz Fest

23.фебруар 2011. Dejan Petrović

U kom si ti filmu

Kao i svake godine, "Vreme" i ovoga puta donosi izbor od deset filmova koje vredi pogledati na predstojećem Festu