In memoriam – Vitni Hjuston (1963–2012)
Da smo se voleli manje
U subotu po podne, u Los Anđelesu, umrla je Vitni Hjuston, jedna od najvećih pop zvezda današnjice
U subotu po podne, u Los Anđelesu, umrla je Vitni Hjuston, jedna od najvećih pop zvezda današnjice
"Balkan treba braniti, on je specifičan i komplikovan, ali on je deo Evrope, bez njega nema Evrope. Trajan Stojanović, poznati američki istoričar, s punim pravom je napisao da je Balkan prva Evropa. Bez Balkana Evropa bi bila sakata, kao što i Balkan ne može da se razume bez Evrope"
Koen se dosledno drži svog poetičkog obzora, ali unutar njega ostvaruje deset besprekornih priloga sopstvenoj biblio i diskografiji, od kojih su bar tri ili četiri čisti dragulji
Najbolja Dikensova knjiga, ona koju bi trebalo da pročita neko ko odluči da će od Dikensa pročitati samo jednu knjigu, jeste Velika očekivanja, ona čiji se kraj tako savršeno rimuje s krajem Poniženih i uvređenih. Pipa i Estelu nikad ništa više neće ponovo razdvojiti, a Vanja i Nataša će zauvek biti srećni zajedno
Prvog februara u Krakovu umrla je Vislava Šimborska, jedna od najvećih pesnikinja sveta
"Pišem za sve ljude kojima smeta banalizovana i jednostrana misao. A budući da naš svet nudi bogatu paletu bizarnosti, šareno upakovanih u komercijalne ili demagoške svrhe, potreba za višeznačnošću, a time i za filozofijom je i te kako primetna"
Pošto se nismo potrudili da upoznamo elementarne činjenice iz vlastite prošlosti, i nije čudno da smo se tako neurotično ponašali u istorijskim pretumbacijama. Tako su nam promakle čak i one lepe stvari, kojima bismo mogli da se ponosimo, kao što je izvanredna narodna arhitektura, o kojoj je, srećom, dragoceno svedočanstvo ostavio jedan kafedžija iz Čajetine
Dve izložbe u Nemačkoj još jednom su skrenule pažnju na Maksa Bekmana, velikog nemačkog slikara i jednog od najvećih umetnika XX veka. Postavka u Frankfurtu tematizovala je poslednje godine slikarevog života u Americi, a u Lajpcigu je predstavljeno njegovo portretno slikarstvo
Studija Jurice Pavičića se iscrpno i pregledno bavi razvojem i(li) dekadencijom ovdašnjih kinematografija nakon raspada zajedničkog državnog konteksta
Izvanredna studija Marte Petreu razmatra genezu i pozadinu Joneskovog odnosa prema "nosorogizaciji", to jest oduševljenom priklanjanju intelektualaca desnom, a kasnije i levom totalitarizmu
Izložba "Egzotična flora" Mirjane Stojković-Mit priča o prirodi koja diše i koja nam se daje, ali i sveti
Postoje čitave tone knjiga i kataloga koji samo stvaraju šum, umesto da vas nadahnu da se bar zamislite, ili vas ubede da i sami učestvujete u igri stvaranja. Mikrob je bio sve suprotno od toga – duboko ukorenjen u stvarnosti, u životu, bio je deo ovih ulica, više nego salona i galerija, pa ipak njegov humor nije bio jeftin. Iza toga ste uvek mogli da nanjušite vanrednu lucidnost i osećajnost
Dugogodišnji član Narodnog pozorišta, operski pevač Živan Saramandić, preminuo je u ponedeljak u Beogradu u 73. godini. Umesto nekrologa objavljujemo intervju koji je nedavno vođen sa njim, a u kome on govori o svom životu i karijeri
"Književnost za decu je u svojoj suštini graditeljska. Ako književnost za odrasle kopa rupe po postojećem poretku, literatura za decu u njih stavlja i sadi drveće i cveće"
Imamo dva Jerofejeva u savremenoj ruskoj literaturi. Rečima Vadima Tihonova, "jedan je odličan pisac, a drugi je genije". Odličan pisac u ovom slučaju je Viktor. Genije je Venedikt, Venička, ovaj trpni predmet Novačićevog biografskog poduhvata
Ono što je Andrić razumeo kada je istorija u pitanju, naime da nije reč o dovršenoj, prošloj stvarnosti koje je uvek identična sebi, već o strukturi od koje mi, našim tumačenjima, pravimo to što jeste, Brajović je uradio sa samim Andrićem, spasavajući ga fosilizovanja na panteonu jednoga jezika
Da li umetnost može da menja svet, niko ne može sa sigurnošću da kaže, ali je sigurno da mnogima umetnost, a naročito film, stvara sliku o nekom delu sveta i da je ta slika jača što je film sugestivniji
Edicija Čudovišta koja smo voleli Ranka Munitića završena je nedavno petom, posthumno objavljenom knjigom o popularnim likovima rođenim u književnosti a stasalim na filmu i u stripu. Izdavač je Kreativni centar
Džulijan Barns: Ovo liči na kraj
Preveo Zoran Paunović
Geopoetika, Beograd 2011.
Danas, u nekim od pravoslavnih crkava postoje nacionalni napevi, u nekima je glavno vizantijsko pojanje, dok se u crkvama pojedinih zemalja može čuti i jedno i drugo

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Studenska lista Novosadskog univerziteta gotova je, saznaje „Vreme“, dok se kandidati Beogradskog univerziteta tek finiširaju. Neka imena već su potvrđena redakciji „Vremena“

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Aleksandar Vučić izjavio je da je razgovarao sa Dijanom Hrkom i Uglješom Mrdićem, koji štrajkuju glađu i pozvao Hrku na sastanak u predsedništvu kako bi razgovarali o nastavku protesta. Hrka potvrdila da se čula sa Vučićem i poručila da mu „neće iči na noge"

Iako u Srbiji trenutno čak četvoro ljudi štrajkuje glađu, stiče se utisak da su građani u velikom broju prilično indiferentni prema tom najekstremnijem obliku mirnog protesta. A i nemaju svi iste motive

Dijana Hrka, majka jedne od žrtava nesreće u Novom Sadu, deveti dan štrajkuje glađu kod Skupštine Srbije. Tvrdi da je jutros bačen topovski udar