Knjige

22.јануар 2014. Muharem Bazdulj

Druga smrt Jozefa Šulca

Prvi pisani trag legende o "dobrom nemačkom vojniku" koji je streljan jer nije hteo da strelja partizane potiče iz 1952. godine. Vojniku će se kasnije pripisati identitet Jozefa Šulca. Posle skoro šezdeset godina, nemački novinar Mihael Martens ubedljivo i nedvosmisleno dokazuje da je cela priča zapravo izmišljena

Knjige – Vrijeme koje se udaljava

22.јануар 2014. Teofil Pančić

Beograd u zrcalu

Poslednja knjiga Mirka Kovača je više nego upečatljiv završni akord dugogodišnjeg svođenja računa sa sobom i svojom epohom

TV manijak – Film Montevideo, vidimo se

22.јануар 2014. Dragan Ilić

Odmor za dušu

Možete mu naći mnogo nedostatka, ali film Montevideo, vidimo se odlična je bioskopska zabava! Neko voli fudbal, neko voli lepotice iz Urugvaja, neko obožava Srbiju. Možete voleti samo jedan element ove filmske melodrame ili sva tri, kako vam volja, Dragan Bjelogrlić vas ne forsira da birate, a možete prosto i neobavezno da uživate u lepim slikama – film funkcioniše čak i na tom nivou

Dansko, a svetsko – Borgen

15.јануар 2014. Teofil Pančić

Hamletova praunuka i druge priče

Danska serija Borgen nesmiljeno je lucidan prikaz funkcionisanja savremene politike, odnosno parlamentarne demokratije u svim njenim i banalnim i uzvišenim aspektima

Knjige

15.јануар 2014. Muharem Bazdulj

Dugi pogled unazad

Dokins odbacuje uobičajene simplifikovane vizije evolucije po kojima bi čovek tobože bio nekakav njen "cilj". Iz subjektivne perspektive slona, "cilj" evolucije je slon, tako Dokins otprilike kaže negde na početku Priča naših predaka. Dokins u ovoj knjizi želi zapravo da ispriča priče o mnogobrojnim precima ljudskog roda, precima koji, međutim, nisu bili tek karike u lancu čija je jedina svrha bila da se do čoveka dođe

Intervju – Alexander Nikolić, austrijski umetnik

15.јануар 2014. Saša Rakezić

Nagoveštaj slobode

"Budući da sam rođen u Beču, ovde sam tokom školovanja učio da za izbijanje Prvog svetskog rata krivicu treba tražiti među srpskim nacionalistima. Zatim, učio sam da su i za nacionalsocijalizam krivi drugi, koji su od Austrije načinili svoju prvu žrtvu. Međutim, bio sam inspirisan i člankom Muharema Bazdulja, koji govori o sudbini table posvećene Gavrilu Principu. Tekst opisuje primer podizanja jednog u osnovi utopijskog spomenika, i svu različitost ljudi koji su za to zaslužni – Muslimani, Jevreji... Tu je i ugravirani natpis sa datumima prema starom i novom kalendaru... Sve to dođe do Hitlera lično, u vozu negde u Štajerskoj... Osim toga, taj zapis – ‘Gavrilo Princip navijesti slobodu’, nagovestio je slobodu – dugo sam razmišljao kako bi to uopšte moglo da se prevede na nemački... Zatim, to pokreće mnoga pitanja. Iako je tematika Hitlera, inače Austrijanca, ovde već obrađena na sve moguće načine, sem u pornografiji – a ni to ne smem da tvrdim, čitava ova afera činila se ipak kao nešto neistraženo. Još je bitnije pitanje nestanka table – kada bi, na primer, neko u Nemačkoj pronašao tablu i rešio da je vrati, kome bi je vratio?"

Knjige

07.јануар 2014. Tatjana Tagirov

Rječnik kak se šika

Nedavno objavljena knjiga AgramerRječnik njemačkih posuđenica u zagrebačkom govoru predstavlja pravu poslasticu kako za bivše i sadašnje Agramere tako i za sve lingvističke sladokusce

Roman – Trunje

07.јануар 2014. Teofil Pančić

Dugo stenjanje pod »tri k«

Novi roman Kšištofa Varge je sjajna priča o "novoj" Poljskoj (u kojoj ćemo se i "mi" lako prepoznati) ispričana kroz monolog uzaludnog, grotesknog buntovnika

Poezija

07.јануар 2014. Dejan Novačić

Povratak u pređašnje stanje

U izdanju zagrebačke Prosvjete nedavno je izašla knjiga pod naslovom Lingua franca, prva pesnička zbirka Đorđa Matića, svojevrsni poetski restitutio in integrum, egzilantska invokacija izgubljenog doma i potraga za rečima koje nedostaju da se taj gubitak opiše

Intervju – Tijana Kojić, umetnica

07.јануар 2014. Tanja Jovanović

Neobjašnjivost optimizma

"Znamo da je naše podneblje periferija u odnosu na svetska umetnička dešavanja, da uslovi u kojima radimo nisu dobri. U našem društvu, umetnost ili kultura nikada nisu u žiži interesovanja. Ali interesantno je kako umetnost ipak i uvek opstaje i postoji. Šta god da se dešava umetnost i umetnici postoje, a na osnovu nekog neobjašnjivog optimizma i neugasivog entuzijazma"

Izložba

07.јануар 2014. Sonja Ćirić

Detinjstvo i polovna budućnost

U Muzeju istorije Jugoslavije u toku su dve izložbe posvećene detinjstvu. Jedna govori o odrastanju u Kraljevu tokom prethodna dva veka, a druga o odrastanju u socijalističkoj Jugoslaviji

Primenjeno pozorište – Teatar u zatvoru

25.децембар 2013. Jovana Gligorijević

Zatvor, zakon, zabrana

Početna zamisao autora predstave "Banja robija" u kojoj igraju bivši osuđenici bila je da se ona izvodi u kazneno-popravnim zavodima širom Srbije, kako bi se kroz razgovor sa zatvorenicima ustanovilo koje su sistemske promene neophodne za poboljšanje njihovog položaja

Reč autora

24.децембар 2013. Nikola Božović

Zašto Srbija nema muzeje?

Početkom decembra, na utakmici poslednjeg kola jesenjeg fudbalskog šampionata, navijači Crvene zvezde su na tribinama razvili transparente sa porukama do sada neviđenim u navijačkoj ikonografiji. Na njima je, naime, pisalo: "Zašto Srbija nema muzeje?" i "Otvorite Narodni muzej i Muzej savremene umetnosti!" Ovakav postupak navijača izazvao je veliku pažnju medija i mnoštvo komentara u javnosti. Ono što se, međutim, do sada nije znalo jeste činjenica da navijači nisu sami došli do ideje za transparente sa ovakvim sadržajem. Na ideju su došli beogradski umetnici Vesna i Nikola Božović, koji su smislili i na ovaj način realizovali svoj umetnički projekat. Jedan od autora ovog projekta, Nikola Božović, za "Vreme" piše o tome kako je došao na ovu ideju i šta je želeo da postigne

Reč ilustratora

24.децембар 2013. Vladimir Stankovski

Šta crtam, a šta mi se dešava

Ima ona dubokomislena da crtež menja hiljadu reči. Ono što je važno je – kakvih hiljadu reči? Ako je od onih književnih, vredelo je crtati. Ako je od onih koje čujemo u rijalitiju ili raznim (a)socijalnim mrežama, šteta potrošenog vremena

More, zemlje, ljudi

24.децембар 2013. Tijana Krivokapić

Nedosanjani Mediteran

Muzej evropskih i mediteranskih civilizacija (MuCEM), otvoren u junu ove godine u Marseju, jedan je od najuspelijih muzeoloških projekata realizovanih u Evropi u skorije vreme

Knjige

24.децембар 2013. Đorđe Matić

Pozorište potkazuje istoriju

Studija Snježane Banović Država i njezino kazalište (Hrvatsko državno kazalište u Zagrebu 19411945) je publicistička knjiga godine objavljena u Hrvatskoj 2013.

Muzičari u bekstejdžu

24.децембар 2013. Dragan Ambrozić

Organizator u procepu

Poslednjih dvadesetak godina radim i kao organizator koncerata stranih muzičara u našoj zemlji. Bilo ih je preko šest stotina. Zahvaljujući tome imao sam priliku da se izbliza upoznam sa nekim od velikih svetskih imena rokenrola. U tekstu koji sledi nećete saznati šta ko jede u garderobi, jer je to privatna stvar, ali ćete saznati ponešto o njihovoj prirodi i naravima

Čas pozitivne geografije – Amerika

24.децембар 2013. Muharem Bazdulj

Zemlja u kojoj se mnogo i pošteno radi a dobro i slobodno živi

Godina na izmaku bila je i godina u koju je pala stotinu i trideseta godišnjica rođenja Franca Kafke. U godini pred nama, godini u kojoj će se, znamo već, mnogo pričati i pisati o stotoj godišnjici Sarajevskog atentata i početka propasti jednog sveta, pašće i devedeseta godišnjica smrti jednog od najvećih pisaca tog propalog sveta – Franca Kafke (1883–1924). Početkom godine, izdavačka kuća Laguna objaviće novo izdanje Kafkinog prvog romana Amerika, jedne od najpoznatijih evropskih literarnih vizija kontinenta daleko na zapadu

Izložba – Akt u savremenom srpskom slikarstvu

18.децембар 2013. Dragan Todorović

Oslušni me očima

Ljuba Popović se zapitao da li bi današnji slikari mogli nešto da urade na temu akta. Tako je nastala ova izložba otvorena nedavno u Modernoj galeriji Valjevo, svojevrsni "slavoslov telu i erotizmu"

Radionica integracije

18.децембар 2013. Sonja Ćirić

Umetnost kao spajanje

"Pet godina Radionica integracije svojim aktivnostima uporno doprinosi našoj zemlji na putu osvajanja dela civilizacijskih vrednosti i naslućivanju drugih, neosvojenih, tako neophodnih našem društvu", napisao je Miki Manojlović, osnivač ove kulturne institucije namenjene slepim, slabovidim i osobama sa drugom vrstom invaliditeta

Roman – Melanholija otpora

18.децембар 2013. Teofil Pančić

Mrak pobune i mrak poretka

Najzad smo i u srpskom prevodu dobili izvanredno delo jednog od najzanimljivijih mađarskih i evropskih pisaca

Intervju – Ajra Kaplan, Yo La Tengo

11.децембар 2013. Dragan Ambrozić

Pastoralna larma

"Mi smo bend koji ignoriše trendove – naši albumi i koncerti su sve duži. Strategije po kojima treba sebe i svoju muziku prilagoditi recimo Tviteru ne idu sa prirodom muzike kao takve"

Film

11.децембар 2013. Muharem Bazdulj

Karantin i kupleraj obećane zemlje

Mračne ulice Menhetna po mnogu čemu je tipičan film Džejmsa Greja, no istovremeno je i ponajveća aberacija u njegovom dosadašnjem opusu. Ovde se Grej vraća u vreme neposredno nakon završetka Prvog svetskog rata, dok su dosad njegovi filmovi obrađivali savremenost ili recentnu prošlost