Novi saziv Skupštine doneo je neke nove i neke baš stare ljude, ali da li će doneti i drukčiji parlament?
To je naslovna tema novog broja „Vremena“, koji je na kioscima od ovog četvrtka (19. novembra).
Prvi put posle obnove višestranačja Srbija će imati praktično dvopartijski sistem, uz sedmoro poslanika manjina, piše u članku Mirjane Nikolić.
Ali sadašnje stanje, prema oceni profesora FPN-a Nebojše Vladisavljevića, vara na prvi pogled. „Imajući u vidu da će SNS-u tek sada pasti podrška, oni će imati stotinak poslanika, ali će se otvarati pitanje legitimiteta koji je stečen u neravnopravnim uslovima“, kaže on za „Vreme“ i dodaje:
„Takođe, vrh stranke će se suočiti sa istražnim organima. Ne mogu Aleksandar Vučić, Ana Brnabić ili Miloš Vučević da izigravaju opoziciju dok se ne ispita korupcija koju su organizovali.“
Šta se još menja
Istraživačica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Tara Tepavac kaže za „Vreme“ da je Skupština do sada radila bez godišnjeg plana rada i sa malim brojem sednica u redovnom zasedanju.
Sednice su zakazivane najčešće 24 sata ranije, a plenum je opterećivan veoma obimnim dnevnim redovima, na kojima su desetine tačaka razmatrane kroz objedinjenu raspravu o međusobno nepovezanim pitanjima.
„Na primer, u 2025. godini održano je svega sedam sednica Narodne skupštine, a podaci nam pokazuju da je na šest od tih sedam sednica korišćena zajednička, objedinjena rasprava“, kaže Tepavac.
„Takav način rada možda formalno omogućava da se brzo usvoji veliki broj propisa, možda nekima daje i privid da parlament radi, ali time se suštinski smanjuje prostor da se propisi ozbiljno razmotre, poslanici da predlože i usvoje smislene amandmane i da javnost uopšte može da prati šta parlament radi. Rezultat je bilo usvajanje loših i manjkavih zakonskih rešenja.“
Ceo članak čitajte u novom broju „Vremena“ od četvrtka (19. novembra) ili se pretplatite na godinu dana sa ogromnim popustom za Crni petak.