img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Zemo I GEMO

13. februar 2013, 18:17 Dragan Ilić
Copied

Vesti o gušteru u bureku, mišu u pivu ili žiletu u hlebu obično su rezervisane za duge letnje mesece, kada su poslanici na letovanju, vlada na raspustu pa nema „pravih vesti“. Proteklih dana, međutim, hrana je u nekoliko navrata bila najvažnija vest na televiziji.

Sve je počelo javnom raspravom u Skupštini Srbije gde su se pred nadležnim odborom okupili svi zainteresovani akteri, grupe građana, političke organizacije i naučne ustanove. Tema su bili famozni genetski modifikovani organizmi – iliti GEMO. Pošto sam slučajno naleteo na diskusiju, u popodnevnim satima, na RTS2, imao sam utisak da se o jednoj važnoj temi, možda sudbinski važnoj, raspravlja bez velikog interesa šire javnosti. Brzo je postalo jasno da su oko ove teme složne veoma različite društvene grupe – od Dveri na krajnjoj desnici do antiglobalističkih levičara na drugoj strani političke skale. Srbija ima dovoljno potencijala da proizvede organsku hranu, pa ne moramo da popuštamo pred pritiskom Svetske trgovinske organizacije i Amerike, pa da uvozimo njihovu genetski modifikovanu hranu, naročito soju i kukuruz. Međutim, u šarolikom i na momente živopisnom prizoru, emocije, optuživanja i poluistine su često bile glasnije od naučnih argumenata. Ma koliko srcem i stomakom bio protiv genetski modifikovanih organizama u ishrani ljudi i stoke, moram priznati da su argumenti u medicinskoj primeni racionalni i logični. Recimo, Dveri su zahvaljujući poslanicima Čačak proglasili „gradom bez GEMO!“ Stručne osobe, prvenstveno genetičari su im skrenuli pažnju da je takva deklaracija nonsens, jer se, recimo, veštački insulin dobija iz genetski modifikovanih životinja – svinja. Znači li to da u Čačku više neće biti insulina?

Posebno su oštri napadi bili na naučne radnike, jer su odmah etiketirani kao „lobisti“ ili „plaćenici“ velikih stranih kompanija. Citirani su ponekad i rezultati „samo ruskih naučnika i akademija“ od kojih su neke, recimo – čuveni jogi letači. Genetski modifikovani kukuruz tako po njima, izaziva rast dlaka iz usta! Što bi rekao naš narod – imaćemo dlake na jeziku i rutava usta, pa čik probaj kukuruz brale! Istina je, kao i obično u sredini i detaljima, pa verujem da je moguće odrediti sistem dozvola za različite oblasti (hrana, semena, životinje, medicina, itd.). Verujem, takođe, da imamo dovoljno obrazovanih ljudi koji će doneti pravilne odluke, ali uz redovno i potpuno informisanje javnosti. Zdravlje nacije je svakako tema od opšteg interesa.

Pokazalo se da nismo dugo čekali na nastavak priče o hrani. Već u nedelju je ceo region potresla vest o mleku iz Hrvatske u čijoj ambalaži postoje kancerogene materije. Već iste noći samo saznali da tog mleka nema kod nas, da u Bosni gledaju rok trajanja, a da naši potrošači piju naše – srpsko mleko. Kontrola se vrši na granici, ali da li je to dovoljno? Šta je sa jogurtom, pitam ja vas? Ko za inat, u Britaniji su istovremeno otkrili da su podvaljivali konjetinu pod govedinu, dakle ni u EU nisu imuni na prevare. Kod nas se poslednji put o konjetini govorilo kad su od Zimzelena hteli da prave parizer.

Kada se ova Pandorina kutija otvorila, (ili je to bio frižider), iz zamrzivača su posle hrvatskog mleka i britanske konjetine ispali i ćurići puni steroida (bilderi sa krestom), da bi vrhunac paranoje i moj lični favorit u ovoj teoriji zavere bili crvi u rečnoj ribi!

Verovali ili ne, prema teoriji, kormorani sa Save i Dunava (a baš sam juče video jednog kako nonšalantno preleće Brankov most) kakicom su preneli dotične crve kod nas??!! Ti crvi su napali naše deverike, smuđeve i šarane, do te mere da alasi ne mogu više da prodaju svoj ulov na beogradskim pijacama. Jutros sam gledao jednog ogorčenog ribara koji je na zemunskoj pijaci pred kamerama TV Pinka rasporio jednog smuđa od 300-400 grama, divan porcijaš, svež ko duša, greota jedna. Zna se šta je u pitanju, ide Uskršnji post pa neko oće da proda zaleđenu morsku ribu, narodu opanjkava i kleveta našu rečnu. Što bi rekli stari – kaži mi šta voliš da jedeš, a televizija će ti to sigurno ogaditi!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

59. Bitef

02.avgust 2026. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Sa Bitefa je povučena i peta predstava

I argentinska redfiteljka Marina Otero je odlučila da sa predstavom predstava "Ubij me" ne dođe u septembru na Bitef. Da li će Bitef moći da se održi sa samo dve preostale predstave

Festivali u avgustu

02.avgust 2026. S. Ć.

Šta se događa sa Beer festom i Zaječarskom gitarijadom

Još uvek nema najava kompletnog programa i ostalih neophodnih detalja o Beer festu i Zaječarskoj gitarijadi – na primer, da li će ih uopšte biti i u kom obliku

Festivali u avgustu

01.avgust 2026. S. Ć.

Guča i Nišvil: Zajednički su im truba i rakija

Posle Dragačevskog sabora trubača u Guči, u avgustu će slediti Nišvil džez festival. Tokom prvog će se piti rakija, a u Nišu će muzičare iz Nju Orleansa učiti kako da je peku

In memoriam: Vlatko Gilić (1935-2026)

01.avgust 2026. Đorđe Bajić

Reditelj dva igrana filma, oba su prikazana u Kanu

Vlatko Gilić je snimio dva dugometražna igrana filma i oba su prikazana u Kanu. Posle sukoba sa tadašnjim sistemom, povukao se iz javnosti

Arheologija

01.avgust 2026. Sonja Ćirić

Šta će Beograd uraditi sa arheološkim ostacima ispod Staklenca

Očekuje se da će rušenje Staklenca na Trgu republike otkriti vredne dokaze o prošlosti Beograda. Solun i Turska su arheološka otkrića uklopili u savremenu gradnju. Šta li će Beograd odlučiti?

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure