Intervju – Rade Šerbedžija

25.maj 2011. Filip Švarm

Oprostio sam svima

"Mladima ne treba ništa objašnjavati. Jer svako objašnjenje je zapravo krivo. Odnosno, u svim tim objašnjenjima koja oni danas slušaju – a čuju objašnjenja sa srpske strane, objašnjenja sa hrvatske strane, iz Bosne, sa Kosova – svako ima svoju istinu. Čuće taj mladi svijet objašnjenje i od nas defetista, nas disidenata, mirotvoraca i opet je to jedna od istina. Svoju istinu mladi će već pronaći sami, kroz život, muziku, književnost i kroz seks"

Delo i smrt Borisa Rižija

18.maj 2011. Boško Štulić

Opravdati život

Na desetogodišnjicu smrti ruskog pesnika Borisa Rižija, u ponedeljak je u Beogradu predstavljena njegova zbirka pesama i prikazan film o njegovom burnom i kratkom životu

Kultura sećanja – Bijela knjiga

18.maj 2011. Teofil Pančić

Poslednji krik iz Komiteta

Ono što te prvo zapahne sa ovih stranica jeste sam taj jezik: bože, da li je moguće da je iko ikada mogao misliti da se na tom i takvom jeziku može izreći išta što bi imalo smisla

Intervju – Miloš Radović, reditelj i scenarista

18.maj 2011. Sonja Ćirić

Šta je sreća

"U ružnoj, nesrećnoj uspomeni – sve je tačno. U lepoj – skoro ništa. Zato ružne guramo i gasimo, a lepe puštamo da se nekontrolisano šire i baškare u svojoj laži i lakirovci. Naša nesreća je što lepih uspomena imamo malo. A i to malo je falsifikat. Kako starimo, podgrevamo se tim romantizovanim istinama i patimo. Plačemo za prošlim vremenima i pokojnim događajima kao da su zaista postojali, kao da su se zaista odigrali"

Uoči premijere – Fenomen Pirata sa Kariba

18.maj 2011. Ivan Jević

Jalovi snovi o debelom moru

Kod dobrih glumaca publika sa lakoćom zaboravlja da gleda glumca i zahvaljujući njegovoj veštini stupa u kontakt sa likom. Kod najvećih glumaca, pak, to se preokreće još jednom i uživamo u liku zato što ga tumači baš taj glumac. Sam glumac postaje nosilac značenja u našoj kulturi gledanja filmova. Primer za ovaj fenomen je Hemfri Bogart ili Džek Nikolson. Džoni Dep je najsvežiji primer takvog glumca, a njegov Džek Sperou je jedan od ultimativnih junaka našeg doba

In memoriam – Aljoša Mimica (1948–2011)

11.maj 2011. Sreten Vujović

Protiv straha i mržnje

Sve do kraja svog zemaljskog veka ostao je kritički raspoložen i skeptičan prema mnogo čemu, a ponajviše prema političkim akterima i njihovim polumodernizacijskim reformama

Kula Nebojša

11.maj 2011. Sonja Ćirić

Muzej na reci

Kula Nebojša predstavlja jedino preostalo bolje očuvano srednjovekovno zdanje u okviru Beogradske tvrđave. Nedavno je rekonstruisana i pretvorena u muzej. U njoj je sada stalna muzejska postavka na četiri nivoa posvećena istoriji srpskog i grčkog naroda u poslednja dva veka

30 godina tehna

11.maj 2011. Dragan Ambrozić

Ritam ubrzanog raspada

Ko bi rekao da tehno već ima istoriju? Mada se tehno kao muzički pravac uzima za vesnika digitalizacije muzike, njegovi koreni sežu čak do disko ere. Ključnu ulogu su ipak odigrali jeftinoća i dostupnost novih muzičkih uređaja kao što su legendarne japanske ritam-mašine i analogni sintisajzeri Roland TB-303, TR-808 i TR-909, te njihovo padanje u ruke dece u isto vreme kad su ZX Spectrum kompjuteri i Atari video-igre vladali svetom kućne zabave

Intervju – Lazar Ristovski, glumac, scenarista, reditelj, producent

04.maj 2011. Sonja Ćirić

San o revoluciji

"Neka svako jednog jutra pre nego ustane, na bilo koju nogu, upita sebe: ‘Šta ja od života stvarno želim?’ Ako bude znao odgovor na to pitanje, to je odličan početak da tu svoju želju i ostvari. Pasternak kaže ‘Nije život što i polje preći’, i to zvuči vrlo obavezujuće, ali isto tako, čovek može sebi da kaže da je život tren koji prođe dok pregaziš jednu poljanu, pa bila ona i Jasna Poljana. Ja gazim svojim putem i vežbam se da me prolaznost što manje boli"

In memoriam – Ernesto Sabato (1911–2011)

04.maj 2011. Muharem Bazdulj

Doživeti stotu

Poslednjeg aprilskog dana 2011. godine, nepuna dva meseca pre svog stotog rođendana, umro je Ernesto Sabato. Pre nego što se opredelio za književnost, jedan od tri najveća moderna argentinska pisca (uz Borhesa i Kortasara), bio je fizičar svetskog glasa. Najpoznatiji je po svoja tri romana (Tunel, O junacima i grobovima, Abadon, anđeo uništenja) i nizu esejističkih knjiga

Nova strip izdanja

04.maj 2011. Saša Rakezić

Stvarnost i bajka

U izdanju novosadskog "Komika" nedavno su se pojavila dva značajna klasična strip ostvarenja – Ruslan i Ljudmila Vladimira Žedrinskog i kolekcija stripova Roberta Kramba o avanturama slavnog Mačka Frica

Strip esej – Povodom Afričkih pustolovina Julesa Radilovića i Zvonimira Furtingera

27.april 2011. Zoran Đukanović

Dragi kamen iz Afrike

Dragulji opusa Julesa Radilovića jesu Kroz minula stoljeća, Afričke pustolovine, Kapetan Leši i Herlok Šolms. Četiri stripa i četiri žanra, istorijski, avanturistički, ratni i humoristički. U njima je nadišao zanat realizma i ponudio magiju vizuelnog pripovedanja. Radilovićeva i Furtingerova pripovest Afričke pustolovine kreirana pre pola veka postala je sama srž egzotičnog pojma afričkog kod tadašnjih čitalaca. Ova vrsta egzotizma ima zanimljivu komponentu – vrsta je postkolonijalnog čitanja Afrike mnogo pre nego što su postkolonijalna čitanja ušla u akademsku modu

Intervju – Emir Kusturica

27.april 2011. Slobodan Kostić

Ja sam učen, uspješan i znam da ošamarim

Mogu da pišu koliko hoće da su moji filmovi i muzika sranje, ali kada se pređe na ličnu biografiju, jedino što mi preostaje je da potražim zaštitu suda. Nema mjesta na svijetu gdje može neko da vam kaže da sarađujete sa ubicama, a da se za to ne snose posljedice, ako to nije istina

Dodela Evropske nagrade za pozorište, 12–17. april 2011.

20.april 2011. Dragana Bošković

Olimp pozorišnih bogova

Dodela Evropske nagrade za pozorište, koja je ove godine upriličena u Sankt Peterburgu, zaista je prava pozorišna olimpijada, na kojoj je mogućno na nekoliko dana zaboraviti na sve nedaće, kao u antici, i baviti se pozorištem, na sceni, u amfiteatru, na akademijama, u pres centru... Gotovo da ne postoji nijedno ime sa pozorišnog Olimpa a da nije nosilac Evropske nagrade za pozorište. To govori o njenom značaju

Igranka za stari ludi svet

20.april 2011. Zoran Majdin

Zemaljski dani teku

Bilo je dirljivo, kao na x-desetogodišnjici mature: svi "picnuti", "stari frajeri", danas muževi i očevi drže se za ruke sa bivšim devojkama, danas suprugama i majkama, pada grljenje uz "gde si brate" i "izgledaš k’o nekad, ništa se nisi promenio/la". Kako svi tako i novinar "Vremena" (u daljem tekstu "Ostareli Roker"). Istina, bilo je i onih koji su došli "solo", da u skladu s tradicijom na igranci nešto "smuvaju", odnosno da budu "smuvani/ne"

Knjige – Haruki Murakami; 1Q84 (Izdavač – Geopoetika)

20.april 2011. Muharem Bazdulj

Treće lice jednine u svetu tajni

Novi Murakamijev roman 1Q84 je, između ostalog, roman o čudu međuljudskog prepoznavanja, o čudu koje nosi stvarna i prava međuljudska komunikacija, o čudu vernosti koja postoji nakon stvarnog i pravog prepoznavanja, pa makar ono postojalo i samo nekoliko sekundi

Intervju – Slavko Krunić, slikar

20.april 2011. Sonja Ćirić

Portreti pitomih ljudi

"Jednom je jedan par došao kod mene u atelje da kupi sliku, odlučili su se za jedan ženski portret, ali su hteli da izaberu i muški. Jedan od onih koje sam im ponudio podsetio ih je na neku osobu koja ih nervira. Ja sam se našalio da bi ako ga kupe mogli da ga gađaju pikadom i tako mu se osvete, i – oni su kupili i njega. Ne znam da li ga zaista gađaju, ali znam da se jedna druga gospođa dobro slaže sa portretom koji je kupila kod mene u ateljeu. Rekla mi je da kad god izađe iz kuće, ona mu mahne"