

Intervju – Zoran Predin, kantautor
Neka pesme sviraju nas
"Već sada znam da ću se jednog dana ponovo vratiti novotalasnoj muzici, ali sa suvremenim sadržajem i temama koje su aktuelne. Vjerovatno ću ponovo aktivirati Lačni Franz s novom ekipom i s originalnim gitaristom kao gostom. Nadam se boljoj budućnosti i nekim novim talasima"
Knjige
Nepomirljivi sukob
Noam Čomski i Mišel Fuko:
O ljudskoj prirodi: pravda protiv moći
sa engleskog i francuskog preveo: Andrija Filipović
Karpos, Loznica 2011.

Intervju – Gordan Kičić, glumac
Život u sat i četrdeset minuta
"Bio sam rešen da isteram Ustaničku ulicu. Dva projekta su mi propala, a ovaj sam želeo da isteram. Ako i propadnem kao producent, uvek mi ostaje gluma, ali pre toga sam želeo sam da napravim film o ljudima koji idu glavom kroz zid, koji idu protiv struje"
Novo političko pozorište
Subverzivnost i(li) »politikin zabavnik«
Časopis Teatron objavio je bogat temat o novom političkom pozorištu u Srbiji i regionu, u vremenu između ratova, tranzicije i kapitalizma

Žene i muzika u Srbiji
Slušanje drugim ušima
Priča o ženskom pismu u muzici u Srbiji je uzbudljiva – mnoštvo je različitih muzičkih jezika koji ostvaruju živopisan kontrast znatno ujednačenijoj "muškoj sceni". Tokom oko dva veka delovanja kompozitorki i muzičkih autorki u Srbiji, muzika koju su kreirale prešla je dug put od romantizma do raznih vrsta medijskih, stilskih i konceptualnih raznolikosti savremenih muzičkih jezika. Srednja i mlađa generacija kompozitorki ostvaruje proboj na internacionalnoj sceni, a neke od kompozitorki poput, Ljubice Marić ili Ludmile Frajt, odnosno u popularnoj muzici Margite Stefanović i Radojke Živković, gotovo su kultne figure na lokalnoj sceni
Knjige
Demokratska melanholija sa ćoškova Evrope
Žoze Žil: Portugalija danas
Prevela Vesna Vidaković
Mediterran publishing, Novi Sad, 2011.

TV manijak
Domaćice manje zbori

Intervju – Ljubodrag Janković Jale, slikar
Galaksija ljudskog tela
"Onako kako čovek živi tako i slika. U tome su uvek prisutni raspoloženje, momenat, dobra volja, dobra atmosfera, dobra sreća i – slučaj. A slučaj je, kažu, Bog. Eto, tako nastaje slika"

84. dodela nagrada Američke filmske akademije
Crno-beli Holivud
Duhu tridesetih godina prošlog veka u koje je smeštena radnja Umetnika najviše doprinosi glavni glumac ovog filma Žan Dižarden sa svojim tankim brčićima, velikim zubima i džinovskim osmehom. Oskara za najbolju mušku ulogu osvojio je pomoću mnogo mimike i samo dve reči koje je izgovorio u filmu: "Sa zadovoljstvom"

Intervju – Zoran Kostić Cane, Partibrejkers (ceo tekst)
Zabavu još kvarimo
"Imam jednu vežbanku iz škole koju sam sačuvao. Zbog sledećeg sastava su me u sedmom razredu poslali kod psihologa: ‘Došlo je šugavo jutro, ustajem iz šugavog kreveta, pozdravljam svoje šugave roditelje, uzimam nož, nanosim šugavi margarin na šugavi hleb, odlazim u šugavu školu da slušam šugavog profesora kako šugavo kenja.’ To je bilo napisano kao pismo drugu. Onda mi profesor da keca od 4 santimetra i 7 milimetara, i napiše sa strane: ‘A od svega je najšugavija tvoja pamet, ali ti izgleda toga nisi svestan.’ Ja i dan-danas ne bih da se to prekine kod mene, da me nešto fura. Svaka reč nosi život, a ako to hoćeš da menjaš i doteruješ, onda se nešto gubi. Često se zapitam odakle to dolazi, prolazi kroz mene i izlazi..."
Sećanje na prvi koncert Partibrejkersa
Početak doba praštanja
Uzbuđenje nikad nije nedostajalo, bunt se nije izgubio, rhythm’n’blues je uvek ostao za ponos. Srećom, nisu se (samo)uništili. Od Prstena naniže, preživelo je i pregršt snažnih i važnih pesama; uvek iznova citiram poneki od stihova koje Cane izvikuje, i ložim se kad god Anton oplete žice
Intervju – Zoran Kostić Cane, Partibrejkers
Zabavu još kvarimo
"Imam jednu vežbanku iz škole koju sam sačuvao. Zbog sledećeg sastava su me u sedmom razredu poslali kod psihologa: ‘Došlo je šugavo jutro, ustajem iz šugavog kreveta, pozdravljam svoje šugave roditelje, uzimam nož, nanosim šugavi margarin na šugavi hleb, odlazim u šugavu školu da slušam šugavog profesora kako šugavo kenja.’ To je bilo napisano kao pismo drugu. Onda mi profesor da keca od 4 santimetra i 7 milimetara, i napiše sa strane: ‘A od svega je najšugavija tvoja pamet, ali ti izgleda toga nisi svestan.’ Ja i dan-danas ne bih da se to prekine kod mene, da me nešto fura. Svaka reč nosi život, a ako to hoćeš da menjaš i doteruješ, onda se nešto gubi. Često se zapitam odakle to dolazi, prolazi kroz mene i izlazi..."

TV manijak
Sulejman izabrani

Jubilarni Fest
Čudo neviđeno
Na trideset devet prethodnih Festova prikazano je skoro 4000 značajnih svetskih i domaćih filmova, koje je videlo oko četiri miliona gledalaca. Na jubilarnom, četrdesetom po redu Festu, koji počinje 24. februara, biće prikazana još 73 filma

Intervju – Stanko Cerović, pisac
Na svojoj strani
"Od kada su se završili ratovi na području bivše Jugoslavije, da ti pravo kažem, najodvratniji su mi oni koji su se tada, zajedno sa mnom, borili protiv rata, a sad to naplaćuju i sve rade da produže to ratno stanje, jer znaju da je njihova slika tada bila najljepša. Kad god ih čujem, povraća mi se. Ni tada ih nijesam cijenio, osim par najbližih prijatelja, znao sam sa kim imam posla, i među našim ljudima i raznim zapadnim hijenama, ali istorija vas obdari saputnicima kakvim hoće, tu nema spasa. Najgora je ova pomisao: možda smo ih zaslužili"
Roman
Kako biti čist
Laslo Vegel: Memoari jednog makroa
Preveo Aleksandar Tišma
Stubovi kulture, Beograd 2011.

Film, mediji i dnevna politika
U zemlji krvi i jeda
Četrnaestog februara, na komercijalno obljubljeni Dan svetog Valentina, u sarajevskoj dvorani Zetra održana je premijera filma U zemlji krvi i meda, režiserke i scenaristkinje Anđeline Džoli. Sav kontekst oko pomenutog filma najmanje je filmski, tako da su se u celi slučaj dubinski uključili mediji i (dnevna) politika. Koliko god režiserka deklarativno bežala od toga, njen film je više politička, nego ljubavna priča

TV manijak
Šta nam rade

In memoriam – Vitni Hjuston (1963–2012)
Da smo se voleli manje
U subotu po podne, u Los Anđelesu, umrla je Vitni Hjuston, jedna od najvećih pop zvezda današnjice

Intervju – Milan Ristović, istoričar
Istorija i svakodnevica
"Balkan treba braniti, on je specifičan i komplikovan, ali on je deo Evrope, bez njega nema Evrope. Trajan Stojanović, poznati američki istoričar, s punim pravom je napisao da je Balkan prva Evropa. Bez Balkana Evropa bi bila sakata, kao što i Balkan ne može da se razume bez Evrope"

Muzika – Old Ideas Leonarda Koena
Ono sve što zna o nama
Koen se dosledno drži svog poetičkog obzora, ali unutar njega ostvaruje deset besprekornih priloga sopstvenoj biblio i diskografiji, od kojih su bar tri ili četiri čisti dragulji
Dva veka Dikensa
Naš zajednički prijatelj
Najbolja Dikensova knjiga, ona koju bi trebalo da pročita neko ko odluči da će od Dikensa pročitati samo jednu knjigu, jeste Velika očekivanja, ona čiji se kraj tako savršeno rimuje s krajem Poniženih i uvređenih. Pipa i Estelu nikad ništa više neće ponovo razdvojiti, a Vanja i Nataša će zauvek biti srećni zajedno

In memoriam – Vislava Šimborska (1923–2012)
Tražim reč
Prvog februara u Krakovu umrla je Vislava Šimborska, jedna od najvećih pesnikinja sveta
Intervju – Dragan Prole, filozof
Misliti bez čvrstog oslonca
"Pišem za sve ljude kojima smeta banalizovana i jednostrana misao. A budući da naš svet nudi bogatu paletu bizarnosti, šareno upakovanih u komercijalne ili demagoške svrhe, potreba za višeznačnošću, a time i za filozofijom je i te kako primetna"
