

Strip – Boris Stanić
Priča o dedama
Koja su uporišta Stanićeve poetike? Zaumnost, sirovost, panteistički odnos prema prirodi, sumnja u kolektivne ideološke diskurse, vera u puni egzistencijalni smisao lokalnog, užasno važnog i velikog postojanja u malom
Knjige – Igraonica za odrasle
Državno dotirani fanzin
Knjiga o burnoj istoriji jednog lista kao ogledalu sistema i države važan je prilog arheologiji znanja o tome ko smo i šta smo, i zašto smo baš ovakvi kakvi smo


Čovek koji je izmislio bluz – Henri Sloun (1870–1948?)
Nulti bluzer
Henri Sloun je u istoriju popularne kulture ušao kao čovek od koga je Čarli Paton, prva velika zvezda bluza, po svom priznanju sve naučio o ovoj muzici. Ipak, o njemu ne postoji niti jedna zabeleška, iza njega nije ostao nijedan snimak, niti ga je iko ikad fotografisao. Postoji samo legenda o njemu


Kantautorska muzika – Povodom Arsenove smrti i Aznavurove aktuelne turneje
Šest lica tišine
U 2015. umro je Arsen Dedić. Bio je jedan iz kruga velikih evropskih kantautora, na tragu one linije koju su zacrtali Šarl Aznavur, Luiđi Tenko, Serđo Endrigo, Bulat Okudžava i Vladimir Visocki. Ovo je podsećanje na njih


Pisci o umetnicima – O Mariji Dragojlović
Ruža slikarstva


Izložbe – Baltus
Orkanski visovi erosa
Slika Pasijans iz 1943. godine zaštitni je znak velike Baltusove izložbe koja je trenutno postavljena u Rimu. Način na koji se devojčica sa slika naginje nad karte, način na koji su joj dlanovi i podlaktica naslonjeni na sto kao da su citirani iz Selindžerove tada još nenapisane priče Za Esme – s ljubavlju i mučninom


Pozorište – Hotel Evropa ili Antihrist
Pretposlednja vremena
Predstava Antua Romera Nunesa, rađena po motivima austrijskog pisca Jozefa Rota, povezuje atmosferu u Evropi između dva svetska rata sa današnjim osećanjem da živimo u vreme novog svetskog rata, iako on još nije objavljen


Strip – Slejn
U zagrljaju Rogatog boga
Domaćoj publici po prvi put se predstavlja jedan od najvažnijih stripova britanske produkcije, epopeja u kojoj se prepliću keltska mitologija i irske legende


Knjige – 1944
Zapisi pod bombama novinara Orvela
Tekstovi Džorža Orvela iz ove knjige rasne su magazinske kolumne, urasle u vreme i mesto u kojima nastaju


Fenomeni – Nastavak Milenijum sage
Dobrodošli u Mašinu
Najinteresantniji segment romana kojim se nastavlja Milenijum saga jeste onaj koji neskriveno kritički govori o savremenoj situaciji unutar medijskog sektora u Švedskoj. U mnogo čemu to je očito velika tema naših dana, uostalom na srodnoj stvari je baziran i najnoviji roman Umberta Eka. Koliko god Švedska bila u središtu, a Srbija na periferiji globalnog poretka, neke stvari su uznemirujuće slične


Buldožer – Pljuni istini u oči, 40 godina kasnije
Koliko gluposti čovek može da izdrži ako ide peške
Četiri decenije su prošle od izlaska kultnog prvenca Buldožera, "magazina za daltoniste, bicikliste, rok gitariste, djecu i vojnike, teške bolesnike, profesore i grobare, striptizete, psihopate, konduktere i mornare"


Koncert – YU grupa, Hala sportova, Beograd, 17. XII 2015.
Grupa.yu
S bisevima i defileom gostiju koncert Yu grupe trajao je dva sata i četvrt, pravi rođendanski provod najstarijih aktivnih i grupno najdugovečnijih ovdašnjih rokera


Intervju – Maja Trifunović, književnica
Glas dovoljno prodoran i jasan
"I u okruženju kakvo je naše, kvalitet nalazi puta, koliko god to prozaično zvučalo – potrebno je samo odreći se letargije i s malo više rešenosti prionuti na posao umesto večito kenjkati kako živimo u zemlji od koje gore na planeti nema i gde nam lošiji zaklanjaju sunce i ne dopuštaju da zablistamo svojim punim, neprevaziđenim sjajem"
Majn kampf 70 godina posle
Viša rasa i ostale gluposti
U javnosti mnogih zemalja postavlja se pitanje kakve će posledice imati to što 1. januara 2016. ističu autorska prava za Majn kampf Adolfa Hitlera. Do sada je Nemačka pravnom smicalicom manje ili više uspešno sprečavala značajnije širenje tog političkog pamfleta. Ja mislim da su zabrane štampanja Majn kampfa besmislene, ne samo što sam principijelno protiv zabrana bilo kakvih knjiga, već što su Hitlerove nebuloze naprosto prevaziđene i dosadne


Književnost kao predložak za film – Slučaj Patriše Hajsmit
Cena talenta
Film Kerol Toda Hejnsa po mnogim ocenama spada među najbolje filmove ove godine. Petostruko je nominovan za Zlatni globus i jedan je od oskarovskih favorita. Ova drama, snimljena po romanu Cena soli Patriše Hajsmit, samo je najsvežiji egzemplar sjajnog filma snimljenog po proznom predlošku iz pera ove književnice preminule pre dvadeset godina, čija su dela voleli i Hičkok, Vim Venders, Klod Šabrol, Entoni Mingela...


Strip – Ranx – Integral (Makondo, 2015)
Ravnodušnost apokalipse
Teško je nabrojati u kom je sve pogledu strip Ranx izrazito politički nekorektan. Prema nasilju, seksu, levici, siromašnima, invalidima, obespravljenima, staricama, deci, majkama, seksualnim manjinama… U njemu nema siromašnih, svi su bogati, svi su blazirani i snobovi, ili makar to žele da budu. Ranx je jedan od najnihilističkijih stripova koji možete sresti na policama svetskih knjižara


Podsećanje – Aleksandar Popović (1929–1996)
Sudbina od sto petlji
Knjiga Jove Anđića Književni vodič kroz Beograd, nedavno objavljena u izdanju Lagune, predstavlja pokušaj da se načini literarna topografija srpske prestonice. Zamišljena kao svojevrstan vodič kroz kulturnu istoriju Beograda tokom poslednja dva veka, ova knjiga govori o životima dvadesetak pisaca čija je sudbina povezana sa Beogradom, beleži mesta na kojima su živeli, radili, provodili vreme i o kojima su pisali. Književnici čiji se trag Beogradom u ovom Književnom vodiču prati jesu Dositej Obradović, Ðura Jakšić, Jovan Jovanović Zmaj, Stevan Sremac, Janko Veselinović, Branislav Nušić, Borisav Stanković, Isidora Sekulić, Milica Jakovljević Mirjam, Stanislav Vinaver, Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, Rastko Petrović, Branko Ćopić, Dobrica Ćosić, Dušan Radović, Slobodan Marković, Milorad Pavić, Aleksandar Popović, Borislav Pekić, Svetlana Velmar Janković, Branko Miljković, Danilo Kiš i Momo Kapor. Namenjen široj čitalačkoj publici, Književni vodič kroz Beograd je pitko i informativno pisan i bogato ilustrovan fotografijama i mapama, kao i odlomcima iz književnih dela sa beogradskim temama. Iz ove knjige, uz dozvolu izdavača, donosimo odlomak posvećen Aleksandru Popoviću, u znak podsećanja na ovog velikog dramskog pisca


Pisci o umetnicima – O Zoranu Žugiću
Magična radnja


Koncert – The Frajle, Sava centar, 3. XII 2015.
Ljubav je drog(erij)a
Frajle mogu da otpevaju i ugovor za Beograd na vodi (samo da je dostupan), a mi bismo jedva čekali da im se pridružimo u refrenu. Njihov koncert je bio potpuni trijumf ženskog principa, žilavog i optimističnog


Pozorište – Nora!
Proleterka Nora u potrazi za slobodom
Elfride Jelinek izvanredno lucidno "seli" Ibzenovu Noru bliže današnjici, a Snežana Trišić postavlja ovaj komad kao raskošnu, moćnu priču o stegama i slobodi, kapitalizmu i fašizmu, ženskoj i ljudskoj emancipaciji


Izložbe – »Romantični realizam. Sovjetsko slikarstvo 1925–1945«
Čovek koji zna kako funkcioniše mašina za manipulacije, zaštićen je
Moskovska izložba posvećena sovjetskom slikarstvu nastoji da prikaže mehanizam boljševičke propagande, ali i da u isto vreme izmeni uvreženo mišljenje da socrealistička umetnička dela nemaju nikakvu umetničku vrednost




Kultura Cincara
Kameleoni Balkana
U Srbiji Cincari imaju status etničke i kulturne manjine, a uprkos zahtevu cincarske zajednice, nedavnom odlukom Vrhovnog kasacionog suda, država je odbila da Cincarima prizna status nacionalne manjine. Ko su Cincari, kakav su trag ostavili u istoriji Srbije i kakva im je kultura
Roman – Merso, kontra-istraga
Važno je zvati se Musa
Roman Kamela Dauda u stopu sledi siže Kamijevog Stranca, rasklapa ga i subvertira, priča istu priču s druge strane – a onda i nju rastavlja na parčiće


Susreti – Giljermo Martinez, pisac
Mešano meso matematike i literature
"U Argentini postoji pravi književni život. Delimično je to posledica sjajnog školskog sistema koji smo doskoro imali. Od pred kraj XIX do pred kraj XX veka imali smo čudesan sistem državnih škola. Danas je situacija drugačija. U Buenos Ajresu sve ambicioznije porodice iz srednje klase šalju svoju decu u privatne škole. U državnim školama su sada uglavnom ili jako siromašni ili imigranti iz Bolivije, Perua i drugih zemalja. Roditelji iz boljih kuća ne žele da im se deca mešaju s njima. To je žalostan razvoj događaja"


Festival autorskog filma – Predlozi za gledanje
Hrabri Balkan i druge priče
Na 21. Festivalu autorskog filma, koji se u Beogradu održava od 27. novembra do 5. decembra, biće prikazano ukupno 84 filma u 8 programskih celina, od čega u glavnom takmičarskom programu 22 dela koja reprezentuju najautentičnije autorske glasove iz aktuelne svetske produkcije. Ovo je jedan od mogućih izbora filmova iz selekcije FAF-a koji ne bi trebalo propustiti
















