img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nove nade

Odlično se kapiramo

08. jun 2016, 13:21 Ivana Stupar
Copied

Kad se završi ovaj ispitni rok, Balkan će dobiti prve džez muzičare koji su diplomirali na njegovoj teritoriji

Pre četiri godine, na Fakultetu muzičkih umetnosti u Beogradu je osnovan prvi Odsek za džez i popularnu muziku. Ujedno, bio je to i prvi akademski odsek takve vrste na Balkanu. Prošlog petka, prva generacija diplomaca i studenata novog Odseka, održala je prvi koncert.

Od prvih pokušaja da džez postane deo fakultetske nastave, proteklo je više od četvrt veka. Rađanje ove ideje za „Vreme“ opisuje legenda, trubač, kompozitor, dirigent, aranžer i jedan od najzaslužnijih za osnivanje pomenutog odseka, profesor Stjepko Gut. „Sećam se, na studijama u Švajcarskoj, moj pokojni kum Luka i ja pričali smo ‘zamisli, mi se vratimo jednog dana, iškolujemo se, pa pokušamo da se otvori odsek’. To su bili naši studentski snovi ‘73. ili ‘74. Negde 1986. godine pokušali smo da napravimo prvi korak. Dekan Fakulteta muzičkih umetnosti je bila Darinka Matić Marović, a studenti oni koji su danas među starijima u Big bendu RTS-a:

Vlada Krnetić, Ljuba Paunić i drugi. Organizovali smo veliki orkestar pri FMU, to je funkcionisalo dve godine i trebalo je da bude uvod u osnivanje Odseka. Međutim, bilo je dosta otpora, čak i među profesorskim kadrom, pa taj prvi pokušaj nije urodio plodom.“

Zainteresovanih potencijalnih studenata planiranog Odseka džeza, kaže Stjepko Gut, nije nedostajalo. „Predavao sam po evropskim akademijama na kojima je uvek studiralo mnogo naše dece. Znao sam da kad bi bio dobar odsek u Beogradu, oni ne bi morali da idu van zemlje i da peru sudove. Mada ni to nije loše, sve su to dobre škole. Tu čovek na neki način iskristališe da li nešto zaista želi. Mnogi, usled raznih sticaja okolnosti, nisu mogli da idu van zemlje da uče, ni da naprave taj prvi korak. Zato sam ja želeo da kod nas osnujemo Odsek, zbog naše talentovane dece.“

I nakon dvadeset pet godina i nekoliko pokušaja, Odsek za džez i popularnu muziku na FMU je – osnovan. „Počeli smo da pravimo tim. Poznavao sam puno naših mladih, uglavnom moji studenti i protežei, koji su bili potencijalni asistenti, pa smo tako okupili sedam-osam predavača“, seća se Stjepko Gut. „Većina njih je svirala u celoj Evropi, oni nisu bili samo školovani, nego i entuzijasti, a to znači da zaista vole muziku. Kad rade sa decom i ona osećaju tu ljubav, što je nekad mnogo važnije od znanja koje ćeš da preneseš.“

U prvoj generaciji se, kaže profesor Gut, pojavilo nekoliko „ekstremnih“ talenata, takvih da se pojavljuju jednom u dvadeset godina. „Oni su vodilja za one koji su u tom momentu na nekom nižem nivou. Kad profesor svira dobro, to je normalno, ali kad onaj iz tvoje generacije svira dobro odmah ideš kući, srkneš kafu i vežbaš. Ja sam im u prve tri godine jednom u mesec i po dana držao master klas i neki su pravili takve pomake za vreme dok me nema, da je to neverovatno. Učim ih da su za dobru muziku neophodni obrazovanje i znanje, ali su najvažnija osećanja. Važno je ono zbog čega si počeo da sviraš, ono što je tebe uzbuđivalo, znači ono što ti treba da preneseš na onoga drugog koji te sluša. Ili treba da mu pritisneš, nezavisno od tog osećanja, neko dugme koje njega vrati negde ili ga plasira negde drugde u vreme. To je deo umetnosti koji mi ne možemo tačno da objasnimo kako funkcioniše. Kad vidiš suzu u nečijim očima, ili kad vidiš osmeh, ti znaš da si probudio neku emociju. Celo obrazovanje služi zato da bi taj deo funkcionisao. Ja studentima kažem kad sviraš moraš da daš stejtment, znači moraš da si ubedljiv. Ako ti je tehnika na vrlo visokom nivou, ali nisi bio ubedljiv, džaba ti posao. Nisi probudio nikakvo osećanje kod mene, niti si me pokrenuo da se muvam, da cupkam, što je sastavni deo muzike.“

Dubravka Jovičić, dekan u vreme osnivanja Odseka za džez, priča da su pre pet godina konkurisali za sredstva Evropske Unije iz Tempus fonda. „Dobili smo preko milion evra. Projekat je interdisciplinarnog karaktera i pored otvaranja džez odseka podrazumevao je modernizaciju kurikuluma studija muzikologije i etnomuzikologije kao podršku realizaciji za celoživotno učenje. Mlade kolege, predavače, izabrala je konkursna komisija u kojoj je pored Stjepka Guta bilo i devetoro svetski poznatih džez izvođača i kolega sa fakulteta. Kao gostujuće profesore izabrali smo saksofonistu Simona Rigtera, trombonistu Bert Berena, pevačicu Mišel Hendriks, kontrabasistu i džez ambasadora iz Amerike Patrika O’ Lirija, stručnjaka za džez improvizaciju Aleksandra Miloševića, zatim pijaniste Bojana Zulfikarpašića i Aleksandra Madžara, bubnjara Alvina Kvina, gitaristu Helmuta Kagerera. Tu su i Krunoslav Babić (tuba), Stefan Milenković (violina), Majls Grifit (džez pevanje)… Prvu grupu studenata izabrali su Mirko Šouc, Vojislav Bubiša Simić, Jovan Adamov, Slobodan Marković, Mihailo Miša Blam, Miloš Krstić, i naravno Stjepko Gut“, nabraja Dubravka Jovičić.

Na već pomenutom prvom koncertu Džez odseka, svirali su Big bend Fakulteta muzičkih umetnosti pod dirigentskom palicom Vladimira Nikolova, sastav Vajb i ansambli mlađih studenata Odseka za džez i popularnu muziku. „Od kada se poznajemo, mi neprestano sviramo – na faksu, u kući, na sešnima, nebitno gde, bitno je samo da se svira. Odlično se kapiramo. Repertoar nam je od džez standarda do gruvi fanka, a na koncertu smo svirali pesmu Bud Powell Čika Korie i Tight Kurta Elinga“, kaže Jovan Antić, vokal Vajba u kome su još i Dušan Sarić (klavir), Aleksandar Petrović (gitara), Miloš Čolović (kontrabas) i Miloš Grbatović (bubanj). Kad se završi ovaj ispitni rok, neki od njih će postati prvi diplomci prvog Odseka za džez i popularnu muziku na Balkanu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Cenzura

12.septembar 2026. S.Ć.

Film Jasmile Žbanić je dobar za MoMu, ali ne i za direktorku Muzeja Jugoslavije

Bez obrazloženja, Gordana Vujović v.d. direktorka Muzeja Jugoslavije otkazala je prikazivanje filma Jasmile Žbanić „Blum – Gospodari svoje budućnosti“ na programu Leto u Muzeyu

59. Bitef

12.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sutra počinje Bitef, karata ima

Od 13. do 20. septembra biće odigrano sedam predstava Bitefa. Rasprodate su karte za rusku, gruzijsku i tursku predstavu, a za ostale nisu

Ekspo 2027

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sukob Ekspa i Ministarstva kulture zbog konkursa za kulturno stvaralaštvo

Ministar kulture Nikola Selaković zapretio je da će oboriti konkurs Ekspa za kulturno stvaralaštvo ukoliko podršku ne dobiju kandidati koje favorizuje Ministarstvo, tvrdi izvor „Vremena“ blizak jednom članu komisije, što je zakočilo objavljivanje rezultata konkursa

ne:Bitef

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Tim ne:Bitefa: Naš gerilski poduhvat je izvan dometa vlasti

Dužnost bitefovske zajednice je da kroz ne:Bitef pruži otpor kidnapovanju zvaničnog festivala, kažu u timu koji 20. septembra organizuje ne:Bitef sa gostima i temama koje smo navikli da viđamo na Bitefu

Komentar
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure