

Iz ateljea
O smrti mecene
Izložba Dušana B. Markovića koju je Ministarstvo kulture i informisanja dva puta odbilo da pomogne finansijski s obrazloženjem da je upitan kapacitet za realizaciju programa, otvorena je u Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić"
Kapitalna izdanja
Sizifovska težnja za spajanjem
Eshil, Euripid, Sofokle, Grčke tragedije, Beograd: Dereta, 2019


Intervju – Darko Tuševljaković, pisac
Nečiji loš san postao je naša stvarnost
"Smeta mi poređenje književnih dela sa aktuelnim životom zato što ljudi često na pogrešnom mestu traže odgovore na privatne i opšte nedaće. Čitajte časopise i gledajte vesti ako hoćete te odgovore. Naravno, nećete ih ni tamo naći, ali nije umetnost kriva za to"


Finansiranje
Jedan odsto za kulturu
Zašto Srbija i Beograd izdvajaju najmanje u regionu za kulturu po glavi stanovnika, a i inače, ako je njihov ukupni budžet drugi po veličini? I zašto kampanju za povećanje fonda za kulturu pokreću oni koji od države dobijaju najmanje novca
Proza – Nikuda ne idem
Bosonogi ples po srči života
Sedam novih i bez izuzetka odličnih priča Rumene Bužarovske ukazuju na dalji uspon ka vrhovima bez gubitka od ranije poznatih vrlina


Intervju – Saša Marjanović, slikar
Sistem lajkovanja
"Znam izuzetne umetnike koji su posle studija odustali od slikarstva. Nisu mogli da se izbore sa sistemom lajkovanja, a nisu imali snage i volje da nastave sami. Opstajem izvan institucija i klanova"


Esej
Da li je to danas bitno
Barokna palata Černjin u Pragu, u kojoj je sada Ministarstvo spoljnih poslova Češke, i njeni stanari-nacistički suveren Rajnhard Hajdrih zvani Praški kasapin i ministar spoljnih poslova čehoslovačke vlade u egzilu Jan Masarik, sin Tomaša Masarika, osnivača Čehoslovačke, glavni su likovi romana Pohvala oportunizmu Mareka Tomana, češkog pisca i diplomate. Objavljivanje Pohvale oportunizma na srpskom jeziku u prevodu Tihane Hamović (izdavačka kuća Clio) bilo je povod nedavnom gostovanju Mareka Tomana u Srbiji. Tom prilikom razgovarao je i sa mladim Kragujevčanima koji uče češki jezik, a predvodi ih profesor istorije Jan Zorbić, prevodiocima Tomanovog teksta koji je o palati Černjin, Rajnhardu Hajdrihu i Janu Masariku, i o svom boravku u Srbiji, pisao za "Vreme"


Jubilej
Pismo mladim piscima
Otkako je pre 30 godina osnovan, "Kreativni centar" je objavio više od 1300 knjiga za decu i o deci, dobio mnoge važne inostrane nagrade i ostao prepoznatljiv i dosledan u svojoj misiji kreiranja knjiga koje prate potrebe mladih čitalaca. "Kreativni centar" sarađuje sa oko 1000 autora. Jasminka Petrović, zaštitni znak ovog izdavača, opisala je za "Vreme" svoje iskustvo sa "Kreativnim centrom", preporučujući ga budućim kolegama


Balet
Ceo labud za kilo mesa
Nova postavka Labudovog jezera još jedna je od predstava Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu čija ambicija nije potvrđena realizacijom




Izložba
(Ne)moć fotografije
Predsednici Tito i Ulof Palme razgovarali su o bitnim državnim pitanjima Jugoslavije i Švedske, ali je najčešći rezultat pretrage tog susreta u Švedskoj – Titova priklještena ruka
Knjiga
Opšta opasnost
Pod NATO bombama, priče srpskih pisaca o poslednjem ratu, priredio Vasa Pavković, Solaris, Novi Sad


Intervju – reditelj Kristof Onore i glumica Kjara Mastrojani
Ljubav i rok trajanja
Onore: "Pomislio sam da bi Kjara bila idealna ženska verzija Kerija Granta"; Mastrojani: "Marija ima više od četrdeset godina i u njenom umu svi ti ljudi nisu ostarili, samo ona jeste"


Uelbek na filmu
Doslovno i figurativno
Ovogodišnji, 11. književni festival Krokodil počinje sutra, u petak, razgovorom Mišela Uelbeka, jednog od najistaknutijih i najprovokativnijih pisaca savremene svetske književnosti, i Biljane Srbljanović, dramske autorke. Pridružujemo im se pričom o manje poznatom Uelbeku


Sterijino pozorje
Zašto je poludeo gospodin P.
Fokusirano na žene i na pobunu, ovogodišnje Pozorje je bilo najjače tamo gde se tog fokusa držalo, a najslabije tamo gde ga je izneveravalo ili ga – još gore – lažiralo




Intervju – Dušan Mladenović
Šta privlači ljubitelje stripa
"Lako je razumeti zašto su neke naslovne strane doživljavane kao kontraverzne, ali krajnje je vreme da se nekim stvarima priđe sa druge strane, što je, između ostalog, i aktuelni trend u svetu"


Arhitektura
Detalji iz beogradske škole stanovanja
Najnovija BINA, Beogradska internacionalna nedelja arhitekture, predstavila je arhitektu Aleksandra Stjepanovića izložbom "Infrastruktura društva: stanovanje i prateće funkcije, objekti dečije zaštite, školstva i visokog obrazovanja". Autori izložbe su Jelica Jovanović, Relja Ivanić i Marko Kažić


Pozorište – Getsimanski vrt
Razgovetni realizam i teškoće poređenja
Predstava Ateljea 212 je dobra i svakako je razložan repertoarski potez, ali uzgredno nameće i pitanje odsustva izvesne vrste političkog teatra iz naših institucionalnih pozorišta


Intervju – Adam Sofronijević, zamenik upravnika Univerzitetske biblioteke
Pogled u sopstvenu dušu
"Ukoliko uspemo da osmislimo nove modele i koncepte koji će očuvati temeljne vrednosti na novim digitalnim osnovama, onda će sve, pa i bibliotekarstvo, imati smisao. Ukoliko ne uspemo, upitni su način i smisao bavljenja knjigama, digitalnim ili bilo kakvim"




Kinematografija
Manje-više samonikli film
Ovaj vek obiluje ostvarenjima nastalim uz malu podršku države ili u potpunosti u sopstvenoj režiji. Šta ako država zloupotrebi njihovo iskustvo


Intervju – Mati Diop, rediteljka
Okean je masovna grobnica
"Srela sam mnoge koji su bili skoro opsednuti željom da budu negde drugde. Oni psihički više nisu bili u Dakaru, što je bilo izuzetno uznemirujuće. Oni su takoreći već postali duhovi slični onima u mome filmu"


Intervju – Lori Anderson
Ultimativni kraj sa cvetovima trešnje
"Stvoriš čitav projekat baziran na sopstvenim idejama, ali se uvek iznenadiš gde si sa njime stigao. Moj život nikada nije funkcionisao tako što je sve teklo po planu, pa je shodno tome to i slučaj sa mojom umetnošću"




Leonardova godina
Renesansni genije nedovršenih dela
U Srbiji se nema utisak da Evropa obeležava 500 godina od smrti velikog Leonarda da Vinčija, italijanski muzeji i galerije se utrkuju ko će realizovati posebniji program njemu u čast, zbog njega je između Italije i Francuske izbio i mali diplomatski spor, a Britanci pokazuju svoje blago vezano za Leonarda


















