

Analiza
Srbija, Amerika i sankcije Rusije: Razumete li Vučića, bilo ko?Posle konferencije za medije predsednika Srbije, u javnosti je nastupilo “tupilo od nekuženja”. O čemu to Vučić govori reagujući na tvrdnje američkog senatora


Posle konferencije za medije predsednika Srbije, u javnosti je nastupilo “tupilo od nekuženja”. O čemu to Vučić govori reagujući na tvrdnje američkog senatora


Posle osvrta ministra odbrane na Vladimira Đukanovića, novinari nezavisnih medija i građanska opozicija mogli bi na tribinama skandirati „'Ajmo braćo svi u glas, Neša Stefanović jedan je od nas“


Prelet lovaca MiG-29, zastarelih "Orlova" i još zastarelijih "Supergalebova G-4", nikog nisu mogli da fasciniraju. Međutim, to nije sprečilo Aleksandra Vučića da otvori rafalnu paljbu obećanja o nabavci skupih raketa, aviona, helikoptera


Oni koji se raduju činjenici da je Aleksandar Vučić na vetrometini i sam mora da odluči šta da učini u situaciji kada je svaka odluka samo izbor manje štete, a svaka šteta će biti katastrofalna, valjalo bi da se sete prethodnih ovdašnjih iskustava – vladaru se ponekad omakne, fukara koja je uz vladara uvek ostane na površini, a štetu kolektivno plaća ono što se zove narod


U rat u Ukrajni direktno su uključene zemlje sa četiri kontinenta, a indirektno je pogođen gotovo ceo svet. To jeste svetski rat, samo što nije onaj Treći svetski rat koga su se generacije pribojavale. Još uvek


Čeka li Nebojšu Stefanovića novi partijsko-tabloidni topli zec: em ga bivša bliska saradnica teško tereti, em je njen advokat njegov stranački arhineprijatelj


Posle dvadeset godina Srbija je ponovo na listi prioriteta Vašingtona zato što jedina u Evropi nije uvela sankcije Rusiji. Na posledice se neće dugo čekati


Ako je predsednik Srbije 1989. nakon pada Berlinskog promašio gol i tribine, hoće li to ponoviti 2022. posle pada Mariupolja


Ako beogradski izbori zaista budu ponovljeni, neće to biti zbog nekakvog legitimiteta ili ustupka Draganu Đilasu, već zarad zakulisnih računica Aleksandra Vučića koji za legitimitet bilo čega dokazano ne haje. Po istoj logici opozicionim partijama bi bolje bilo da se za svaki slučaj spreme i za ponavljanje prevremenih parlamentarnih izbora održanim 3. aprila


U medijima je sve više objava nasilja prema ženama, ali se i dalje olako otkrivaju identitet i žrtve i počinioca. Jedno je kad navedete da je nasilje preživela npr. A.B. sa Voždovca, a sasvim drugo kada napišete da je reč o C.D. (81), iz zaseoka tog i tog, koji je deo sela pored Brusa, pa još fotografišete i kuću


Socijalistima Ivice Dačića preti da izgube kontrolu nad energetikom koju su zbog ruskih leđa držali deceniju i po. Smenom Dušana Bajatovića sa položaja direktora Srbijagasa ostvario bi se san Zorane Mihajlović


U noći na 14. april 1945. 773 britanska bombardera su u dva talasa na Drezden izručila 2.500 tona bombi. Sutradan je 311 američkih bombardera po danu nastavilo da razara sve pod sobom. Grad je tada imao 630.000 stanovnika, ali u njega se bilo stislo i 50.000 izbeglica iz još istočnijih delova Nemačke i Poljske, bežali su od Rusa. Industrija više nije radila, niti je imala sirovina, niti radnika, ona nije bila cilj ovog savezničkog bombardovanja. Nije bilo ni vojnih ciljeva. Gledajući slike ukrajinskih gradova nakon ruskog bombardovanja setio sam se Drezdena posle ratnog razaranja


Bezbroj puta je u prethodnim decenijama upotrebljena floskula da posle nekog važnog svetskog događaja više ništa neće biti isto, ali nikada nije bila tačnija nego kada je izrečena 24. februara ove godine, prvog dana napada Rusije na Ukrajinu. Kao i ona druga, da se tog 24. februara svet probudio u novoj realnosti
Da li je medicinska pošast gotova? Nemam pojma, ja sam laik. Verovatno ide ka kraju. Ali izgleda da je gotova, to jest da je istrošena, represivna moć zaraze, odnosno “gospodara zaraze”


Setite se samo 5. oktobra i ne zavaravajte se, političari i vlade dolaze i odlaze, svima će Žeks videti leđa u ružičastoj izmaglici
Koliko još Vučić može da manevriše između Rusije i Zapada? Kakvu tu ulogu igraju izbori od 3. aprila, posebno oni u Beogradu? Zašto Ivici Dačiću ne pomaže pravovernost? Šta spaja Milovana i Dragana Đilasa, odnosno zašto im obojici sude drugovi – prvome oni iz Partije, drugome ovi iz opozicije


Za početak, Đilas bi morao da smisli ko će mu biti kandidat za gradonačelnika. Vladeta Janković je rekao da se neće ponovo kandidovati. I šta bi moglo da se, posle svega, uradi da na ponovljene izbore za šest meseci izađe više Beograđana nego 3. aprila. Ne bi to bilo lako, jer, nije baš prijatno kada kandidat Đilasovog političkog bloka profesor Janković izjavi da neka „dugačka ruka“, aludirajući na inostrani faktor, povlači figure na političkoj tabli Srbije


Odjednom, u tri dana, nema više priče o Đilasu lopovu, nema priče o Vučiću šefu mafije. Priča se o jedinstvu, poverenju, potrebi da se razgovara, što je naravno dobro i tako bi i inače trebalo da bude, samo što nije jasno šta se to sada desilo pa da se pozicije toliko promene preko noći


Nagovestivši da nad beogradskim izborima lebdi senka nelegitimnosti, Vučić je prihvatio sastanak sa Đilasom. Kakve to ima veze sa Dačićem i Putinom


Nema Đilas šta da priča sa Vučićem po pitanju izbornih rezultata i ispravljanja svekolikih svinjarija počinjenih tokom izbornog procesa. Opozicija mora da natera GIK i RIK da rade u skladu sa zakonom pa, ako to odbiju, da se pritisak izvrši na ulici, što je legitiman način vaninstitucionalne borbe, pogotovu kada institutcije zakažu


Iza štelovane statisike o smanjenju javnog duga krije se nesporna činjenica: ukupan iznos javnog duga Srbije je u odnosu na decembar 2021. bio porastao za još oko 300 miliona evra. Pritom za srpskim hartijama od vrednosti više ne postoji nikakvo interesovanje, spoljnotrgovinski deficit bi do kraja godine mogao da premaši 10 milijardi evra, a izostaju i direktne strane investicije. Pitanje je od čega će se javni dug plaćati, osim novim zaduživanjem
Ima ih mnogo. Neretko su mladi. Biće tu i sutra, i prekosutra. Oni se neće iseliti; pokušaće da modeliraju neku Srbiju za sebe, drugačiju od “vučićevske”, ali još drugačijiju od one kakvu zagovara svaka moguća levo-liberalna, pa čak i umereno konzervativna alternativa


Analizom rezultata izbora baviće se drugi, ali je vidljiv zaokret oštro udesno, uz jak proruski sentiment. SNS je postala stranka centra, između proevropske i antievropske opozicije, kao nekada Demokratska stranka, na koju počinje da liči, što zbog preuzetih kadrova, što zbog nove uloge


Aleksandar Vučić ne voli da zavisi samo od jednog koalicionog partnera, jer tako smanjuje sopstveni ucenjivački potencijal. Ako se reši da se odupire zahtevima Zapada da okrene leđa Putinu i Dodika pusti niz vodu, pokušaće da uz SPS i SVM nešto zahvati u desnom rezervoaru od 35 poslanika. Ako se bude rešio da pod pritiskom ipak raskrsti sa Moskvom, ma koliko to posle svega sumanuto zvučalo, mogao bi uz svesrdno ohrabrivanje i gurkanje Amerikanaca i Evropljana da se tajno sastane sa Đilasom