img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećam se

Ubijanje gradova u Ukrajini: Povratak aveti iz Drezdena

14. април 2022, 09:47 Ivan Ivanji
Foto: Deutsche Fotothek
Slike rata su uvek iste: Drezden 1945.
Copied

U noći na 14. april 1945. 773 britanska bombardera su u dva talasa na Drezden izručila 2.500 tona bombi. Sutradan je 311 američkih bombardera po danu nastavilo da razara sve pod sobom. Grad je tada imao 630.000 stanovnika, ali u njega se bilo stislo i 50.000 izbeglica iz još istočnijih delova Nemačke i Poljske, bežali su od Rusa. Industrija više nije radila, niti je imala sirovina, niti radnika, ona nije bila cilj ovog savezničkog bombardovanja. Nije bilo ni vojnih ciljeva. Gledajući slike ukrajinskih gradova nakon ruskog bombardovanja setio sam se Drezdena posle ratnog razaranja

Volim Drezden, grad na istoku Nemačke koji se idilično prostire sa obe strane reke Elbe. Iako nisam posvećen posetama muzeja, mnoge sate sam proveo u „Zelenim svodovima“(„Grünes Gewölbe“), jednoj od najslavnijih riznica istorijskog blaga na svetu. Neobična je i arhitektura centralne neobarokne crkve koja dominira gradom, opere u kojoj se rodila moderna dramaturgija tog žanra scenske umetnosti. Priznajem i nešto mnogo trivijalnije: voleo sam restoran na aerodromu gde su se za razliku od drugih gostiona vazdušnih luka nudila samo jela od svežih namirnica iz okoline Drezdena.

Dugo nisam mislio na Drezden. Setio sam ga se ovih dana zbog zbog slika razrušenih ukrajinskih gradova posle ruskog bombardovanja, izgorelih ruina stambenih zgrada, porušenih mostova, avetinjske pustoši nakon razaranja. Sećam se da je Drezden bombardovan u proleće.

Proveravam: tačno pre 77 godina, u noći na 14. april 1945. 773 britanska bombardera su u dva talasa na Drezden izručila 2.500 tona bombi. Sutradan je 311 američkih bombardera po danu nastavilo da razara sve pod sobom. Grad je tada imao 630.000 stanovnika, ali u njega se bilo stislo i 50.000 izbeglica iz još istočnijih delova Nemačke i Poljske, bežali su od Rusa. Industrija više nije radila, niti je imala sirovina, niti radnika, ona nije bila cilj savezničkog bombardovanja.   Nije bilo ni vojnih ciljeva.

Srušeno je 80.000 stanova, 30 odsto stambene površine u Drezdenu. Nemačka propaganda je tvrdila da je poginulo 25.000 ljudi, pokazalo se da je to preterano, o tačnom broju mrtvih se do danas diskutuje. Mnogi ljudi su izgoreli u vatrenoj stihiji koju nije imao ko da ugasi.

Vinston Čerčil je navodno bio rekao pilotima koji su se spremali da krenu na noćnu operaciju: „Mene ne zanimaju vojni objekti u Drezdenu i njegovoj okolini, mene zanima da spržite izbeglice!“ Bombardovanje Drezdena posmatrano sa vojnog aspekta svakako je bilo suvišno.

Srušeni su centar grada, opera, dvorac u čijem prizemlju i prvom spratu se nalazio muzej „Zeleni svodovi“, artefakti su srećom mnogo ranije sklonjeni na druga mesta. Zanimljivo je da se u prvi mah učinilo da je centralna katedrala ostala čitava, ali i ona se naknadno urušila 17. aprila.

Postoje priče da je Staljin zahtevao ili u najmanju ruku odobravao bombardovanje Drezdena. To je validno koliko i tvrdnja da je Tito tražio da se bombarduje Beograd na Uskrs 1944. Ja sumnjam i u jedno i u drugo, pre svega što ne verujem da su zapadne komande u toj fazi rata ikoga pitale za mišljenje ili uslišavele želje lokalnih saveznika.

Iako je mnogo nemačkih gradova čak još užasnije prethodno razarano više puta, neki, kao Hamburg, i fosfornim bombama, to je bilo u sklopu ratnih operacija. Sredinom aprila, međutim, ishod rata je već bio rešen, bilo je pitanje dana kad će se Nemačka predati, pa se zbog toga bombardovanje Drezdena često pominje zajedno sa Hirošimom i Nagasakijem.

Posle rata je u Velikoj Britaniji nastala velika diskusija zbog te „bruke“. Čak se skupljao novac za obnovu Drezdena. Engleskim novcem je, pored ostalog, izrađen osam metara visok pozlaćeni krst za vrh crkvenog tornja i to u londonskoj firmi u kojoj je radio Alen Smit, sin jednog od pilota koji je bombardovao Drezden. Krst je u grad doneo Edvard, vojvoda od Kenta, i predao ga sveštenstvu 30. oktobra 2005. Engleski grad Koventri, koga su Hitlerovi bombarderi potpuno razorili, sklopio je posebno prijateljstvo sa gradom Drezdenom.

Kad sam sedamdesetih godina prošlog veka počeo da posećujem Drezden sve je ponovo bilo izgrađeno kao pre rata. Rečeno mi je da je postavka u „Zelenim svodovima“ modernizovana. Među 3000 predmeta od zlata, srebra, ćilibara, kristala i slika ističe se ukras za šešir sa najvećim zelenim dijamantom na svetu i dva briljanta od 6,3 i 19,3 karata.

Učestvovao sam u dogovoranju razmena između tamošnje i beogradske opere, njihov reditelj je kao gost na moderan način kod nas postavio jednu Mocartovu operu. Prisustvovao sam nekim probama i prevodio mu kada je očajno vikao: „Nemojte mi Mocarta pevati kao da je Pučini!“

Tužno je, baš je tužno što me je užas u Ukrajini podsetio na sve ono jezivo što sam znao o Drezdenu i opet u drugi plan bacio sve lepo što sam tamo doživeo. U Evropi je ponovo rat.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

bombardovanje Drezdena Drezden katedrala u drezdenu Zeleni svodovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure