img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Invazija Rusije na Ukrajinu: Treći svetski rat je počeo

28. april 2022, 19:13 Andrej Ivanji
Foto: Russian Defense Ministry Press Service via AP
Sve je zamislivo: Ruska vojna vežba pred napad na Ukrajinu
Copied

U rat u Ukrajni direktno su uključene zemlje sa četiri kontinenta, a indirektno je pogođen gotovo ceo svet. To jeste svetski rat, samo što nije onaj Treći svetski rat koga su se generacije pribojavale. Još uvek

Države članice NATO-a i Ruska federacija još uvek striktno vode računa o tome da ne zapucaju jedni na druge. Ali to ne znači da Treći svetski rat nije počeo. I te kako je počeo. U njega su direktno umešane četiri nuklearne sile: SAD, Rusija, Velika Britanija i Francuska. Umešano je i sijaset većih i manjih država članica NATO-a: naoružavaju ukrajinske oružane snage „odbrambenim oružjem“ kojim raspolažu i koga hoće da se odreknu. U rat su invanzivno umešani severnoamerički i evropski kontinent. Umešana je čak i večno neutralna Švajcarska koja se priključila zapadnim sankcijama Rusiji.

Sankcije Rusiji manjeg ili većeg obima su uveli i Kanada, Australija, Novi Zeland, Japan, Južna Koreja. Ekonomskim sankcijama se iscrpljuje borbena moć Rusije, što jeste aktivno učešće u ratu. Ovaj rat zbog nestašice i vrtoglavih cena pšenice i kukuruza drastično pogađa afrički kontinent kome preti još daleko veća smrtnost od gladi.

Kina se još uvek drži neutralno, s tendicijom razumevanja za Moskvu. Ako bi se i  Kina na neki način uključila u sukob, ovaj svetski rat bi bio gotovo kompletan. Po strani bi ostali samo Južna Amerika i Antartik.

Ovaj svetski rat koji se odvija pred našim očima u globalnim okvirima još uvek nije eskalirao. Ako bi u nekom trenutku interkontinentalne ili neke druge balističke rakete dugog dometa počele da lete naokolo izvan granica Ukrajine, to bi značilo da je svet konačno izgubio bitku sam sa sobom. To bi bio još jedan veliki korak do onog Trećeg svetskog rata koga su se generacije pribojavale od početka 1950-tih godina – nuklearnog.

U ovoj sadašnoj fazi svetskog rata praktično čitava zapadna hemisfera pruža logističku pomoć Ukrajini koju je napala Rusija: ukrajinski vojnici dobijaju oružje i municiju da bi efikasno mogli  da se brane od ruske invazije i ubijaju ruske vojnike; zahvaljujući oružju sa zapada, ruske trupe trpe velike gubitke u ljudstvu i tehnici; Međunarodni monetarni fond i Svetska banka Ukrajini uplaćuju 4,7 milijardi evra mesečno kako bi mogla da funkcioniše u ratnom stanju. Rusi, za sada, ubijaju samo Ukrajince.

Biće da je ukrajinska vojska već pogodila ciljeve na teritoriji Rusije blizu granice sa Ukrajinom – depoe sa municijom blizu Belgoroda. Šta će se dogoditi ako ukrajinski vojnici raketama američke ili britanske prozvodnje budu počeli da pogađaju ciljeve u Rusiji? Koliko je daleko Vladimir Putin spreman da ide, ako ruskim okupacionim snagama u Ukrajini bude pretio poraz?

Samo po sebi je zastrašujuće, što više ništa nije nezamislivo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Nuklearni rat Treći svetski rat Rat u Ukrajini nuklearna pretnja treći svetski rat je počeo svetski rat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Javne nabavke Telekoma i IT sektora dostupne na dva nova sajta

Grupa pojedinaca napravila je dva sajta na kojima se javne nabavke Telekoma i IT sektora mogu pretraživati i upoređivati. Pozivaju medije, stručnjake i građane da pregledaju dokumentaciju i dostave argumentovana zapažanja

Vesti

13.novembar 2026. M. L. J.

Gde je Milan Radoičić

Vrlo brzo bi moglo da postane očito da li je Milan Radoičić otišao iz Srbije ili ne

Analiza

13.novembar 2026. Jovana Gligorijević

Nakon smrti porodilje u KBC Zvezdara: Crna statistika u 21. veku

Bolnica je formirala komisiju za vanrednu stručnu proveru i obavestila zdravstvenu inspekciju. Slučajevi smrti na porođaju u Srbiji retko dobijaju sudski epilog.

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Sindikati RTS-a i RTV-a podržali zahtev studenata za informacije od javnog značaja

Dva sindikata javnih servisa stala su uz zahtev studenata FDU za informacije o zaposlenima RTS-a, pošto su se u javnosti pojavile tvrdnje da je reč o traženju „dosijea“. Studenti kažu da traže „javnu istinu o javnom servisu“.

Vučić

Vesti

13.novembar 2026. M.T.

Napadač iz Kosjerića među pomilovanima, ali – delimično

Među pomilovanima je čovek koji je u aprilu u kabinetu predsednika opštine Kosjerić napao građanina koji je došao da pita za ulicu. Pomilovanje se odnosi samo na jedno od dva dela, a oštećeni najavljuje ustavnu žalbu.

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure