img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Invazija Rusije na Ukrajinu: Treći svetski rat je počeo

28. april 2022, 19:13 Andrej Ivanji
Foto: Russian Defense Ministry Press Service via AP
Sve je zamislivo: Ruska vojna vežba pred napad na Ukrajinu
Copied

U rat u Ukrajni direktno su uključene zemlje sa četiri kontinenta, a indirektno je pogođen gotovo ceo svet. To jeste svetski rat, samo što nije onaj Treći svetski rat koga su se generacije pribojavale. Još uvek

Države članice NATO-a i Ruska federacija još uvek striktno vode računa o tome da ne zapucaju jedni na druge. Ali to ne znači da Treći svetski rat nije počeo. I te kako je počeo. U njega su direktno umešane četiri nuklearne sile: SAD, Rusija, Velika Britanija i Francuska. Umešano je i sijaset većih i manjih država članica NATO-a: naoružavaju ukrajinske oružane snage „odbrambenim oružjem“ kojim raspolažu i koga hoće da se odreknu. U rat su invanzivno umešani severnoamerički i evropski kontinent. Umešana je čak i večno neutralna Švajcarska koja se priključila zapadnim sankcijama Rusiji.

Sankcije Rusiji manjeg ili većeg obima su uveli i Kanada, Australija, Novi Zeland, Japan, Južna Koreja. Ekonomskim sankcijama se iscrpljuje borbena moć Rusije, što jeste aktivno učešće u ratu. Ovaj rat zbog nestašice i vrtoglavih cena pšenice i kukuruza drastično pogađa afrički kontinent kome preti još daleko veća smrtnost od gladi.

Kina se još uvek drži neutralno, s tendicijom razumevanja za Moskvu. Ako bi se i  Kina na neki način uključila u sukob, ovaj svetski rat bi bio gotovo kompletan. Po strani bi ostali samo Južna Amerika i Antartik.

Ovaj svetski rat koji se odvija pred našim očima u globalnim okvirima još uvek nije eskalirao. Ako bi u nekom trenutku interkontinentalne ili neke druge balističke rakete dugog dometa počele da lete naokolo izvan granica Ukrajine, to bi značilo da je svet konačno izgubio bitku sam sa sobom. To bi bio još jedan veliki korak do onog Trećeg svetskog rata koga su se generacije pribojavale od početka 1950-tih godina – nuklearnog.

U ovoj sadašnoj fazi svetskog rata praktično čitava zapadna hemisfera pruža logističku pomoć Ukrajini koju je napala Rusija: ukrajinski vojnici dobijaju oružje i municiju da bi efikasno mogli  da se brane od ruske invazije i ubijaju ruske vojnike; zahvaljujući oružju sa zapada, ruske trupe trpe velike gubitke u ljudstvu i tehnici; Međunarodni monetarni fond i Svetska banka Ukrajini uplaćuju 4,7 milijardi evra mesečno kako bi mogla da funkcioniše u ratnom stanju. Rusi, za sada, ubijaju samo Ukrajince.

Biće da je ukrajinska vojska već pogodila ciljeve na teritoriji Rusije blizu granice sa Ukrajinom – depoe sa municijom blizu Belgoroda. Šta će se dogoditi ako ukrajinski vojnici raketama američke ili britanske prozvodnje budu počeli da pogađaju ciljeve u Rusiji? Koliko je daleko Vladimir Putin spreman da ide, ako ruskim okupacionim snagama u Ukrajini bude pretio poraz?

Samo po sebi je zastrašujuće, što više ništa nije nezamislivo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

svetski rat Nuklearni rat Treći svetski rat Rat u Ukrajini nuklearna pretnja treći svetski rat je počeo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest na Slaviji: Krvava šaka i transparenti

Represija

19.avgust 2026. M. L. J.

Buđ ili krvava šaka: Zašto je zatvorena pekara u Novoj Varoši

Vlasniku pekare iz Nove Varoši Bojanu Popoviću, odborniku Novog lica Srbije, zatvorili su pekaru. On misli da se radi o političkom pritisku

Gazivode

Kosovo i Metohija

19.avgust 2026. M. S.

Čekajući rušitelje: Porodice iznele stvari iz jedanaest objekata na Gazivodama

Rok nakon kojeg može da počne rušenje još 11 objekata na obalama jezera Gazivode istekao je u ponoć. Najmanje dve porodice zatražile su sudsku zaštitu, ali je njihov zahtev za privremenu meru odbijen

Socijalisti

18.avgust 2026. Marija L. Janković

Hoće li Branko Ružić biti na listi SPS-a za izbore

Dušan Bajatović je na televiziji Pink izjavio da Branko Ružić, njegov partijski kolega, neće biti na listi SPS-a za izbore. Ružić na to za „Vreme“ kaže da nikada ne polemiše javno sa partijskim drugovima

Ivica Dačić

Tabloidi

17.avgust 2026. Bojan Bednar

Vučićevi tabloidi optužuju Dačića da je „trojanski konj blokadera“

Nejasno je zbog čega prorežimski mediji toliko kritikuju Ivicu Dačića jer on nije objavio da prelazi u opoziciju, već da SPS, kao i do sada, na izbore neće izaći na listi koju predvodi SNS. Samo naivni mogu da veruju da je promenio stranu

sns satori, vucic u alibunaru

Korupcija

17.avgust 2026. B. B.

Ekonomista Milan Kovačević: Obilaskom sela i davanjem kome šta treba Vučić širi korupciju

„Gledajući realnost Srbija nije demokratska država, pa predsednik može šta god hoće da uradi“, kaže ekonomista Milan Kovačević

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure