
Saopštenje za javnost Nelt grupe
Održana stabilnost poslovanja u doba kovida
Ostvareni planirani poslovni prihodi uz iskorak ka digitalizaciji
Ostvareni planirani poslovni prihodi uz iskorak ka digitalizaciji
Domaćoj ekonomiji 291 milion evra dodate vrednosti od poslovanja Coca-Cola sistema
U odnosu na pre dve i po godine, nesumnjivo je porasla opšta svest o nedostatku solidarnosti, to jest porastao je osećaj potrebe za njom – naročito u kriznim vremenima i kritičnim situacijama. A to je takođe pozitivan rezultat i nužna pretpostavka svakog daljeg pravog napretka po tom pitanju. Drugim rečima, solidarnost doskora praktično uopšte nije bila tema. A danas se doživljava kao podrazumevana vrednost i na različitim nivoima postavlja se pitanje – zašto je nema više
U razgovoru, koji je organizovao nedeljnik "Vreme", raspravljalo se o ekonomskim posledicama pandemije, šta nas očekuje u 2021. godini, kao i o onome što je država do sada uradila
"Kako smo se, zahvaljujući društvenim mrežama, vratili predmodernim obrascima solidarnosti: u tom predmodernom obrascu društvenosti upravo je solidarnost zajednice, a ne država, rešavala probleme. Onda je, na mesto zajednice, došla moderna država i preuzela na sebe tu ulogu. Potom smo se vratili korak unazad gde država opet ne obavlja tu funkciju ili je ne obavlja na dobar način pa, s ekspanzijom društvenih mreža, zapravo oživljavamo zajednicu tako što se solidarišemo"
Dosad se mnogo puta pokazalo da, iznevereno od države, srpsko društvo ume i hoće da se organizuje, da zajednica postoji i spremna je da pomogne, da se ujedini i suprotstavi. S manje ili više uspeha. Bilo da je reč o pobuni građana protiv seče Košutnjaka, akcijama za odbranu reka Stare planine, aktiviranju građana da se uključe u gašenje požara po planinama ili punjenje džakova peskom u odbrani od poplava, sakupljanju novca za lečenje dece, akcijama protiv izvršitelja i izbacivanja ljudi iz stanova, do sada su se upravo društvene mreže pokazale kao najbolji "alat" u pokretanju zajednice. I solidarnost je svaki put bila – tačan odgovor
"Sve dok efikasna vakcina protiv virusa korona ne postane dostupna, opstaće trostruki krug siromašenja radnika: slabo plaćeni esencijalni radnici, od čijeg rada svi zavisimo, a koji moraju da odlaze od kuće da bi obavljali svoj posao, čime se izlažu znatnoj opasnosti; bolje plaćeni zaposleni koji rade od kuće, ali od kojih će poslodavci očekivati da budu na izvolte tokom celog dana; neplaćeni ili veoma slabo plaćeni radnici u domaćinstvu, najčešće žene, koji se staraju da svi budu siti, odeveni i emocionalno kako-tako namireni"
Kao što je Vuk Karadžić predstavio svetu srpski jezik, i istoriju i kulturu Srba, za Rome je to učinio Rajko Đurić
"Odrastao sam u vreme kada ljudi nisu primećivali različitost, makar je mi kao deca nismo primećivali. Ali početkom devedesetih sve se menja. (…) Mene je ubistvo Duška Jovanovića 1997. osvestilo da treba da postanem politički i društveno aktivan, ali sam diskriminaciju uočavao i pre toga. Počev od toga da čujem na ulici da se detetu preti: ‘budi dobar ili će Cigani da te pokupe’, jer koliko nam god to izgledalo bezazleno, nekima i simpatično, od takvih rečenica sve počinje"
Prva žena doktor nauka u modernoj Evropi bila Romkinja Sofija Kovalevskaja; autor jedne od najprevođenijih knjiga na svetu, Hodočasnikova putovanja, bio je engleski Rom Džon Banjan; Romi u svojim redovima imaju i dobitnika Nobelove nagrade za medicinu. Ovako se može nabrajati unedogled…
Srbija je jedina zemlja u regionu koja nije uvela niti jednu posebnu meru socijalne politike prema najugroženijim građanima tokom vanrednog stanja i prvog talasa krize. Među njima dominiraju Romi
Zvanično, prema popisu iz 2011. godine, u Srbiji živi nešto manje od 150.000 Roma. Nezvanično, prema podacima nevladinih organizacija, ta brojka je barem tri puta veća, a jedan od razloga za to stanje jeste taj što se Romi ne izjašnjavaju kao Romi – da bi sebi dali veću šansu da uspeju u Srbiji. Diskriminacija prema njima raste, sistemski problemi se ne rešavaju, a pandemija je dodatno otežala situaciju
Crkva se nalazi i deluje u konkretnom društvu za koje snosi odgovornost u smislu imperativa služenja (diakonije) drugima i izvan konfesionalnih, crkvenih granica pripadnosti. Smatram da kršćanske zajednice mogu služiti društvu u vremenu pandemije i vanrednih situacija u Srbiji kroz insistiranje na istini i ljubavi u javnoj komunikaciji, suzbijanje antropofobije, straha od drugih i zalaganje da se uzme u obzir pluralizam fenomena čovjeka
"Naša pravoslavna vera i ljubav prema svima u ovakvim situacijama su bili na ispitu. Od nas se očekivalo da se molimo za one koji su u potrebi i nemoći i da činimo sve što je u našoj moći, pa čak i više, žrtvujući se za potrebite, projavljujući svoje milosrđe i čovekoljublje, ali na odgovoran način, kako bi bilo najviše na korist našim korisnicima, a ne ugrožavajući ničije zdravlje"
Da li su kuranski principi – poput brige za obespravljene i ugrožene ali i zalaganje za opšti boljitak društava u kojima žive, te odbrana tih društava od nepravednog vladara – u današnje vreme živuća realnost ili su postali samo "mrtvo slovo" na papiru? Koji fenomeni su važni da bismo razumeli odsustvo islamskog društvenog aktivizma? Kako postići da verujući muslimani omoguće ponovno uspostavljanje atmosfere u kojoj će cvetati mnogostrukost mišljenja i slavljenje različitosti?
Briga za drugoga je, razume se, višestruka, odnosno može se, u zavisnosti od konkretnih okolnosti, iskazati na mnogo načina. Međutim, jedan od opštevažećih trebalo bi da bude da se, kao hrišćani, trudimo da, u onoj meri u kojoj to od nas zavisi, čuvamo jedni druge od moguće zaraze odnosno da poštujemo osnovne higijenske mere. U ovoj situaciji to jeste delo ljubavi
I u pandemiji možeš voleti i pružati… Ovo je priča o fokolarima i besplatnom darivanju na primeru jednog od njih
Delta holding nije učestvovao na ponovljenom tenderu za kupovinu Sava centra. Ponuđena cena od 21,9 miliona evra i ulaganje od 60 miliona evra, koje naši konsultanti smatraju neophodnim, čine ovu investiciju neisplativom u razumnom roku
Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“
I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer
Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina
Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda
Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih
Aleksandar Vučić pomilovao je četvoricu aktivista SNS-a koji su u napadu na studente krajem januara studentkinji Ani polomili vilicu. Portal 021.rs imao je uvid u detalje događaja u Novom Sadu te večeri
Nakon prebijanja i masovnih hapšenja u sredu, Studenti u blokadi su u petak najavili blokadu celog Novog Sada od šest i Beograda od sedam ujutru. Kako je izgledao dan celodnevnih blokada, mogli ste da pročitate u blogu „Vremena“
I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer
Inženjeri za stručni nadzor za deonicu puta od Pakovraća do Požege odbili su da potpišu dokumente bez kojih je nemoguće da građevinski inspektori izdaju potvrdu da je deonica završena
Građani i studenti sedmog dana od ranih jutarnjih časova nastavili su sa novim blokadama. Traže raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, oslobađanje svih koji su uhapšeni 28. juna tokom vidovdanskog protesta, kao i uklanjanje šatora ispred Narodne skupšine i raspuštanje skupa u Pionirskom parku. Kako su izgledale blokade u subotu (5. jul) mogli ste da pročitate u blogu „Vremena"