img
Loader
avatar

R.V.

Promo

Lidl: Plata za prodavce uvećana za više od 20 procenata

Kompanija Lidl Srbija najavila je novi ciklus povećanja zarada i unapređenja benefita za svoje zaposlene u 2026. godini. Na godišnjem nivou, a uključujući predstojeće januarsko povećanje, zarade najvećeg broja zaposlenih na operativnim pozicijama u Lidlu će se uvećati za više od 20 odsto. Ovim potezom, kompanija potvrđuje svoju stratešku posvećenost obezbeđivanju konkurentnih uslova rada i stabilnosti za svoje zaposlene

PR

Zajedno u humanitarnoj misiji „Hrana za sve“

MAXI poziva građane da se pridruže humanitarnoj misiji „Hrana za sve” i tokom praznika pruže podršku bankama hrane volontiranjem na terenu ili humanitarnim donacijama. Zajedno, građani, poslovni partneri i MAXI nastavljaju da grade zajednicu u kojoj solidarnost zauzima posebno mesto jer, dobro ima smisla samo kada se deli.

Podkast

„Ova situacija“: Trajaće dok bude trebalo

Predsednik Bodrožić, Slobodan Georgiev i Filip Švarm i ove nedelje za sve prijatelje zdravog razuma u podkastu Vremena tumače povišenu društvenu i moralnu temperaturu u Srbiji, pitaju se dokle ćemo ovako, kud sve ovo ide i kad će se ova država urazumiti

Podkast

„Ova situacija“: Strah vlasti od 1. novembra

U ovonedeljnoj epizodi podkasta Vremena „Ova situacija“, predsednik Bodrožić, Filip Švarm i Sloba Georgijev tumače poruke i signale posle sastanka Vučić – Fon der Lajen i analiziraju kako je propala Vučićeva „politika vrdanja"

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pred razbijenim ogledalom

Novi broj „Vremena“

Vrdalama Vučić: Ceh plaća Srbija

„Politika vrdanja“ u koju je Aleksandar Vučić uvukao Srbiju puca na sve strane, piše „Vreme“ u novom broju. Predsednik države nije dobro izvrdao ni Putina, ni Trampa, ali ni Merca ili Erdogana

Podkast

„Ova situacija“: Vrela jesen

Novu sezona podkasta Vremena „Ova situacija“ otvara izvorna postava: Filip Švarm, Sloba Georgijev i predsednik Željko Bodrožić koji analiziraju krah spoljne politike Aleksandra Vučića, potencijalnu energetsku krizu i šta nas sve čeka ove jeseni

Intervju: Ana Dragutinović Ghumashyan

“Lidl. Isplati se.” je poruka koja prevazilazi ekonomsku isplativost

Kompanija Lidl pokrenula je prvu internacionalnu kampanju pod sloganom “Lidl. Isplati se.”. Ovim potezom, ide korak dalje u izgradnji svog globalnog identiteta – prevazilazeći prepoznatljiv odnos povoljnih cena i visokog kvaliteta, otvarajući širu priču o kvalitetu, poverenju i emocionalnoj vrednosti koju donosi potrošačima. Na domaćem tržištu, Lidl je već godinama među omiljenim trgovinskim lancima, i sa više od 80 prodavnica širom Srbije, potrošači ga doživljavaju ne samo kao pouzdan izbor za svakodnevnu kupovinu, već i kao brend koji iz godine u godinu potvrđuje da je njihov partner u svakodnevnom životu

Podkast

„Ova situacija“: Best of

„Ova situacija“, podkast nedeljnika Vreme, u novoj epizodi donosi kolaž najzanimljivijih delova iz prethodnih razgovora. Podsećamo na ključne trenutke i analize koje su obeležile protekli period – teme koje i dalje odjekuju i danas

Istovremeno, pobuna kao da se stišala, a međusobice kritičara vlasti pojačale. Gde je pobuna, između optimizma i defetizma? To je naslovna tema novog „Vremena“ koje je na kioscima od ovog četvrtka (26. mart).

Zoran Pavlović, profesor psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, kaže da vlast svoje protivnike crta kao „talibane“ koje je legitimno tući i hapsiti. A u isto vreme te „talibane“ huška jedne na druge.

„Stalno ponavljanje poruke da su ‘protesti propali’ (iz režimskih ustiju), tj. da ‘nema nade’ (iz antirežimskih) proizvodi nešto što liči na naučenu bespomoćnost: ljudi počinju da veruju da njihov angažman (više) nema efekta, pa se povlače i time zapravo potvrđuju upravo ono u šta su počeli da sumnjaju: odustaju jer misle da su u man jini, te tako na kraju i postanu manjina“, kaže Pavlović.

„Ovo je posebno važno jer su protesti u Srbiji već prošli fazu masovne mobilizacije. U takvim situacijama, režimi često prelaze sa otvorene represije na neku vrstu psihološke demobilizacije“, dodaje on za „Vreme“.

Očekivane razlike

Dragan Popadić, profesor socijalne psihologije na istom fakultetu, kaže da odsustvo nade i energije verovatno postoji kod preteranih optimista koji su verovali da će erupcija nezadovoljstva i protesta sama po sebi dovesti do smene vlasti.

„Dok je raniji zahtev ujedinjavao građane, pa su sve druge razlike među njima bledele kao nebitne, zahtev za izborima i priprema za njih su logikom stvari kad-tad morali dovesti do toga da izađu na videlo znatne razlike u političkim stavovima, pa i u interesima različitih grupa među građanima, studentima i strankama“, kaže Popadić.

„Okretanje ka izborima kao cilju dalo je i priliku vlastima da aktivira sav svoj uvežbani repertoar stvaranja sukoba i zamućivanja vode. Ukratko, situacija jeste zamršena, ali je daleko od defetizma“, dodaje.

Bunt se uvek obnavlja

Kulturološkinja Aleksandra Đurić Bosnić podseća da je proizvođenjem beskrajnog niza sukoba unutar opozicionog polja i širenjem defetizma režim i tokom prethodnih 14 godina uspevao da uguši proteste, doduše – samo privremeno.

„I ovde je reč o već viđenoj tehnici dezorijentacije, obeshrabrivanja i sluđivanja građana, do te mere da im primisao o odustajanju od borbe za slobodnu državu, ukoliko je nemoguće da se vladajuća hidra promeni, deluje kao racionalan izbor. Za režim, to jeste poželjna i projektovana reakcija“, kaže ona.

Zato, kaže, krajnje je vreme da se svi koji su protiv vlasti dogovore o međusobnom nenapadanju, a da se onda „neutrališu defetističke pasaže“ u režiji vlasti. „Oni koji to ne učine biće suočeni sa reakcijom javnosti, u vidu osude zbog nedostatka odgovornosti, upravo prema javnom interesu“, dodaje ona.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

', title: 'Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?', pubdate: '2026-03-26 06:49:36', authors: authors, sections: "Vreme", tags: "Nedeljnik Vreme,Lokalni izbori,Novi broj", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?', 'pageContent': '

Srbiju čekaju valjda najskuplji lokalni izbori u istoriji izbora. Vlast je pokrenula baš sve što može – radi glasanja u Sevojnu, Kuli, Boru i još sedam relativno malih mesta.

Istovremeno, pobuna kao da se stišala, a međusobice kritičara vlasti pojačale. Gde je pobuna, između optimizma i defetizma? To je naslovna tema novog „Vremena“ koje je na kioscima od ovog četvrtka (26. mart).

Zoran Pavlović, profesor psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, kaže da vlast svoje protivnike crta kao „talibane“ koje je legitimno tući i hapsiti. A u isto vreme te „talibane“ huška jedne na druge.

„Stalno ponavljanje poruke da su ‘protesti propali’ (iz režimskih ustiju), tj. da ‘nema nade’ (iz antirežimskih) proizvodi nešto što liči na naučenu bespomoćnost: ljudi počinju da veruju da njihov angažman (više) nema efekta, pa se povlače i time zapravo potvrđuju upravo ono u šta su počeli da sumnjaju: odustaju jer misle da su u man jini, te tako na kraju i postanu manjina“, kaže Pavlović.

„Ovo je posebno važno jer su protesti u Srbiji već prošli fazu masovne mobilizacije. U takvim situacijama, režimi često prelaze sa otvorene represije na neku vrstu psihološke demobilizacije“, dodaje on za „Vreme“.

Očekivane razlike

Dragan Popadić, profesor socijalne psihologije na istom fakultetu, kaže da odsustvo nade i energije verovatno postoji kod preteranih optimista koji su verovali da će erupcija nezadovoljstva i protesta sama po sebi dovesti do smene vlasti.

„Dok je raniji zahtev ujedinjavao građane, pa su sve druge razlike među njima bledele kao nebitne, zahtev za izborima i priprema za njih su logikom stvari kad-tad morali dovesti do toga da izađu na videlo znatne razlike u političkim stavovima, pa i u interesima različitih grupa među građanima, studentima i strankama“, kaže Popadić.

„Okretanje ka izborima kao cilju dalo je i priliku vlastima da aktivira sav svoj uvežbani repertoar stvaranja sukoba i zamućivanja vode. Ukratko, situacija jeste zamršena, ali je daleko od defetizma“, dodaje.

Bunt se uvek obnavlja

Kulturološkinja Aleksandra Đurić Bosnić podseća da je proizvođenjem beskrajnog niza sukoba unutar opozicionog polja i širenjem defetizma režim i tokom prethodnih 14 godina uspevao da uguši proteste, doduše – samo privremeno.

„I ovde je reč o već viđenoj tehnici dezorijentacije, obeshrabrivanja i sluđivanja građana, do te mere da im primisao o odustajanju od borbe za slobodnu državu, ukoliko je nemoguće da se vladajuća hidra promeni, deluje kao racionalan izbor. Za režim, to jeste poželjna i projektovana reakcija“, kaže ona.

Zato, kaže, krajnje je vreme da se svi koji su protiv vlasti dogovore o međusobnom nenapadanju, a da se onda „neutrališu defetističke pasaže“ u režiji vlasti. „Oni koji to ne učine biće suočeni sa reakcijom javnosti, u vidu osude zbog nedostatka odgovornosti, upravo prema javnom interesu“, dodaje ona.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

', 'pageDate': '2026-03-26 06:49:36', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });