Upali su u filijalu izraelskog proizvođača oružja u Nemačkoj i uništili računare. Sada se „petorci iz Ulma“ sudi za „članstvo u kriminalnoj organizaciji“. A oni kažu da su hteli da zaustave „genocid“
Papa Lav XIV obeležava prvu godinu pontifikata uz vidljive simbolične promene u odnosu na papu Franju, ali i bez jasnog teološkog programa. Ipak, njegov sukob sa Donaldom Trampom stavio ga je u centar međunarodne pažnje
Godinu dana nakon formiranja koalicione vlade Fridriha Merca, čak 86 odsto građana nezadovoljno je radom nemačke vlade, dok krajnje desna Alternativa za Nemačku beleži istorijski rast podrške
Ovogodišnja vojna parada 9. maja u Moskvi biće održana u znatno skromnijem formatu, bez vojne tehnike i dela vojnih jedinica. Kremlj kao razlog navodi bezbednosne pretnje, dok analitičari ukazuju na posledice rata u Ukrajini
Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea
Mogući politički pad Viktora Orbana otvorio je pitanje sudbine sistema koji je više od decenije oblikovao mađarske institucije, medije i ekonomiju po meri jedne partije i jednog lidera
Dok pregovori između Sjedinjene Američke Države i Iran tapkaju u mestu, sve je više znakova da unutrašnje podele u Teheranu određuju njihov tok i domet
U sudanskom gradu El Fašir, gde je prošlog oktobra ubijeno desetine hiljada civila, istražitelj Ujedinjenih nacija upozorava da zločini imaju sve odlike genocida
Američka pomorska blokada Irana, uvedena nakon eskalacije sukoba, ima za cilj politički pritisak na vlast u Teheranu, ali njene posledice najviše pogađaju obične građane
U Austriji, Češkoj i Slovačkoj pronađene su teglice dečje hrane sa otrovom za pacove, a nemački proizvođač Hipp saopštava da je reč o pokušaju ucene. Policija traga za nepoznatim počiniocem, dok su nadležne službe pokrenule hitne mere zaštite potrošača
U Sjedinjenim Američkim Državama počeo je povraćaj carina koje je Vrhovni sud proglasio nezakonitim, a reč je o potencijalnih do 175 milijardi dolara za više od 330.000 pogođenih firmi
U Sjedinjenim Američkim Državama ponovo je otvorena rasprava o standardima potrošnje vode u domaćinstvima, nakon što je predsednik Donald Tramp predložio ublažavanje propisa koji ograničavaju količinu vode koju koriste toaleti
U Libiji je počela velika međunarodna vojna vežba „Flintlock 2026“, koju predvodi Komanda SAD za Afriku (AFRICOM), a u kojoj učestvuje oko 30 zemalja iz Evrope i Afrike. Vežba po prvi put okuplja i suparničke libijske snage, dok Sjedinjene Države poručuju da je cilj stabilizacija i eventualno ujedinjenje zemlje i njene vojske
U Sudanu već tri godine traje rat između zaraćenih vojnih frakcija, dok milioni ljudi zavise od humanitarne pomoći, a prekid vatre i dalje nije na vidiku
Od bekstva Nikole Gruevskog 2018. do slučajeva iz Poljske, Mađarska je tokom vlasti Viktora Orbana pružala zaštitu političarima optuženim za korupciju. Nova vlast najavljuje prekid te prakse
Nakon američke odluke o blokadi iranskih luka, Kina je upozorila da bi potez mogao dodatno eskalirati tenzije na Bliskom istoku i ugroziti globalne energetske tokove
Nakon promene političke vlasti u Mađarskoj, Peter Mađar najavljuje povratak evropskim integracijama, jačanje pravne države i obračun sa korupcijom iz prethodnog perioda. Kako Mađar to namerava da uradi?
Predizborna kampanja u Mađarskoj bila je usijana, a mnogi se nadaju da bi na izborima u nedelju 12. aprila mogla da se okonča era Viktora Orbana koja traje već 16 godina
Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije
Poseta Donalda Trampa Mlađeg Banjaluci, je političko-marketinški događaj koji Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa Miloradom Dodikom na čelu pokušava da pretvori u dokaz da je Republika Srpska ponovo „u igri“ na važnim adresama
Bivši američki ambasador pri NATO upozorava da je savez u najdubljoj krizi u istoriji, dok sukobi između Donalda Trampa i Evrope otvaraju pitanje – može li NATO bez SAD
Izvor: DWPravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Alarmantan broj sajber napada: Šteta viša od 200 milijardi evra',
pubdate: '2026-05-13 08:00:02',
authors: authors,
sections: "Svet",
tags: "AI,Nemačka,Sajber napadi,Tehnologija,Veštačka inteligencija",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Alarmantan broj sajber napada: Šteta viša od 200 milijardi evra',
'pageContent': '„Nivo pretnje u sajber-prostoru ostaje konstantno visok“, kaže ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU), političar zadužen za bezbednost u Nemačkoj. Povod za to njegovo upozorenje je Izveštaj o sajber-kriminalu za 2025. godinu, koji je u utorak (12. maj) u Berlinu objavila Savezna kriminalistička policija (BKA), piše DW.
Više od 900 sajber-napada dnevno
Potpredsednica BKA Martina Link takođe ocenjuje da su nalazi tog izveštaja alarmantni. Ona procenjuje finansijsku štetu na približno 202 milijarde evra. To odgovara otprilike 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Primarne mete tih napada su preduzeća, vladine agencije i kritična infrastruktura poput elektrana ili bolnica.
Ukupan broj napada koje je zvanično registrovala policija – od zlonamernog softvera tajno implantiranog na računare, pa do krađe podataka i pražnjenja bankovnih računa – iznosio je 334.000. To je u proseku više od 900 napada dnevno. Nemačka je posebno unosna meta za sajber-kriminalce, jer, uprkos krizi, to je i dalje treća najveća nacionalna ekonomija na svetu.
Napadi skoro uvek iz inostranstva
Dve trećine tih zločina počinjeno je iz inostranstva ili sa lokacija koje se nisu mogle definitivno identifikovati. „Ti napadi su uvek prekogranični, skoro uvek su međunarodni“, naglašava potpredsednica BKA, Link. Kao i ministar unutrašnjih poslova, i ona smatra da je brzi napredak veštačke inteligencije (VI) najveći izazov.
Čak i pojedinci koji nisu stručni brzo mogu da steknu specifične sposobnosti koristeći VI, kaže Dobrint. „Jezički kapaciteti veštačke inteligencije omogućavaju istovremeno delovanje u veoma različitim regionima sveta, jer ona može da generiše besprekoran tekst na različitim jezicima.“ Rezultat su veb-stranice ili imejlovi koji deluju autentično, a koje sajber-kriminalci koriste da namame svoje žrtve na lažni trag.
[caption id="attachment_4908122" align="aligncenter" width="1280"] Kakva je uloga AI-a u sajber napadima?[/caption]
Ministar Dobrint: „Nismo bespomoćni“
Uprkos sve većim opasnostima, ministar Aleksander Dobrint ostaje uveren u borbu protiv sajber-kriminala: „Nismo bespomoćni“, poručuje i ujedno kao dokaz ističe uspešnu saradnju sa drugim zemljama. Kao glavni dokaz služi mu veliki udar protiv međunarodno umreženih sajber-kriminalaca – nazvan „Operacija Kraj igre 2.0“ (Operation Endgame 2.0).
U toj akciji vlasti iz sedam zemalja uspešno su udružile snage kako bi neutralisale jedan od najopasnijih zlonamernih programa koji postoje.
Nemačka je u toj operaciji sarađivala sa Danskom, Francuskom, Velikom Britanijom, Kanadom, Holandijom i SAD. Pored toga, bili su uključeni i policijski i pravosudni organi Evropske unije. Izdate su međunarodne poternice za oko 20 osumnjičenih, od kojih većina potiče iz Rusije.
Više ovlašćenja za BKA?
„Naše uspešne mere protiv sajber-kriminala pokazuju da je policijska akcija efikasna – međutim, one ne smeju da stvore lažni osećaj sigurnosti u vezi sa veoma dinamičnim pejzažom pretnji u sajber-prostoru“, upozorava potpredsednica BKA, Link. Njena agencija je trenutno ovlašćena samo da istražuje zločine, ali joj nedostaju ovlašćenja da preduzima preventivne mere protiv neposrednih pretnji. „Da se izrazimo pomalo cinično: moramo da sačekamo dok se šteta ne počini – dok ’dete ne upadne u bunar’ – pre nego što možemo zaista da preduzmemo akciju.“
Ministar unutrašnjih poslova Dobrint namerava da to promeni što je pre moguće. U tom cilju, savezna vlada će uskoro u Bundestagu podneti zakonski predlog kako bi se uspostavio neophodan pravni okvir za aktivnu sajber-odbranu. „Naš cilj je da poremetimo i uništimo infrastrukturu napadača. To znači: dobijanje pristupa njihovim digitalnim sistemima.“
[caption id="attachment_4634373" align="aligncenter" width="925"] Šteta od sajber napada je iznad 200 milijardi evra u Nemačkoj[/caption]
Ravnopravni s počiniocima?
Štaviše, Dobrint se zalaže za sveobuhvatno zadržavanje IP-adresa računara i za implementaciju automatizovanih mogućnosti analize podataka. Država ne sme ostati samo posmatrač u digitalnom svetu, tvrdi ministar unutrašnjih poslova, opravdavajući tako svoje dalekosežne zahteve. Cilj je, kako naglašava, da se osigura da vlasti budu tehnički i pravno opremljene da deluju ravnopravno sa počiniocima – i da uzvrate udarac.
Ali Dobrintovi planovi već dugo su kontroverzni. „Savezna vlada uvodi masovni nadzor na mala vrata“, kritikovala je poslanica Levice, Klara Binger, nacrt predloga o zadržavanju IP-adresa koji je izašao na videlo u aprilu. Binger, koja je među poslanicima te opozicione stranke u Bundestagu zadužena za unutrašnju politiku, opisala je to kao „frontalni napad na osnovna digitalna prava preko 80 miliona ljudi“.
Izvor: DWPravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-05-13 08:00:02',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});