img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Orden, istorija i politika

Kako su se Poljska i Ukrajina našle u najvećem sukobu od početka rata

23. jun 2026, 13:29 Jacek Lepjarc / DW
Karol Navrocki i Volodimir Zelenski Foto: AP photo / Czarek Sokolowski, File
Predsednik Karol Navrocki i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u Varšavi u decembru 2025.
Copied

Poljski predsednik Karol Navrocki oduzeo je Volodimiru Zelenskom Orden belog orla, što je izazvalo oštru reakciju Kijeva i otvorilo najdublju krizu u odnosima dve zemlje od početka rata u Ukrajini

Sukob oko istorije eskalira: poljski predsednik Karol Navrocki oduzima Volodimiru Zelenskom najviše poljsko odlikovanje, a Kijev reaguje ogorčeno. U pozadini je i predizborna kampanja u Poljskoj.

Poljska i Ukrajina dugo su bile najbliži saveznici. Politička i vojna podrška iz Poljske u velikoj meri doprinela je tome da se Ukrajina uspešno odbrani na početku sveobuhvatne ruske invazije koja je započela u februaru 2022. Ali, višemesečni spor oko prošlosti sada dve susedne države gura u sve dublju krizu, piše Dojče vele.

U petak uveče (19. jun 2026.) poljski predsednik Karol Navrocki objavio je na platformi Iks da ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom oduzima „Orden belog orla“, najviše državno odlikovanje Republike Poljske. Time je ostvario pretnju koju je izneo još pre nekoliko nedelja tokom spora oko imenovanja jedne ukrajinske vojne jedinice „Herojima UPA“.

U Kijevu je ta odluka izazvala oštre reakcije. „Mislili smo da je Orden belog orla posvećen ukrajinskoj naciji i našoj vojsci. Tako je tada rečeno. Danas sam gospodinu predsedniku Poljske vratio orden“, napisao je Zelenski u subotu (20. jun) na svojim društvenim mrežama. Zahvalio je Poljskoj na dosadašnjoj podršci i solidarnosti, i dodao da oko toga neće više da se spori kad Katarina II, Musolini i Gerhard Šreder i dalje mogu da budu nosioci tog odlikovanja. Zelenski je pritom bez komentara objavio fotografije na kojima se vidi kako orden privatnom ukrajinskom poštansko-paketnom službom šalje nazad Navrockom.

Kasnije je u intervjuu za ukrajinsku Televiziju 1+1 optužio poljskog kolegu da je sve to uradio iz predizbornih razloga. „Predsednik Karol Navrocki bori se za poziciju svoje stranke u odnosu na premijera (Donalda Tuska). To je isto ono što je radio Orban. To je pogrešan put. Mislim da će završiti loše.“

Ukrajina reagovala gotovo jednoglasno

Tokom vikenda gotovo kompletan ukrajinski politički vrh reagovao je jedinstveno. Trojica od četvorice još živih bivših ukrajinskih predsednika vratila su svoja poljska odlikovanja – Leonid Kučma, Viktor Juščenko i Petro Porošenko. Proruski nastrojeni Viktor Janukovič pobegao je u Rusiju još 2014. godine. Poljska odlikovanja vratili su i šef kabineta predsednika Ukrajine Kirilo Budanov, kao i ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga.

„Navrocki je postao neko ko uništava pozitivnih postignuća koja smo ostvarili poslednjih godina. Nije slučajno što mu aplaudiraju u Moskvi“, izjavio je šef ukrajinske diplomatije.

„Nijedan predsednik druge države neće nam diktirati našu istoriju“, poručio je Sibiga i najavio „recipročan odgovor“, ne iznoseći pojedinosti.

Potpuno različiti pogledi na UPA

Reč je o najtežem sukobu između Varšave i Kijeva od početka ruskog rata protiv Ukrajine. Povod je bila odluka Zelenskog s kraja prošlog meseca (26. maj) kojom je jednoj specijalnoj jedinici ukrajinskih oružanih snaga, na njen zahtev, dozvoljeno da nosi počasno ime „Heroji UPA“. Time je izričito odata počast borcima Ukrajinske ustaničke vojske (UPA), koja je sve do 1950-ih godina pružala oružani otpor sovjetskom režimu u Ukrajini. Taj otpor danas zauzima centralno mesto u ukrajinskoj kulturi sećanja i jedan je od njenih ključnih elemenata.

U Poljskoj se, međutim, na UPA gleda sasvim drugačije. Tokom Drugog svetskog rata, u borbi za nezavisnu Ukrajinu, jedinice UPA su od 1943. počinile brojne masakre nad poljskim stanovništvom u zapadnoukrajinskoj Voliniji. Procenjuje se da su ubile oko 100.000 civila. U kasnijim odmazdama poljskih partizana ubijeno je do 20.000 Ukrajinaca. Poljski parlament je 2016. godine zločine UPA proglasio da genocid.

Narušen proces suočavanja s prošlošću

Pitanje tumačenja te istorije već decenijama izaziva političke i diplomatske sporove između Poljske i Ukrajine, koji su nakon početka rata 2022. godine bili samo privremeno potisnuti u drugi plan. Prošle godine Zelenski je ipak pristao na poljski zahtev da se dozvoli otvaranje volinjskih masovnih grobnica s poljskim žrtvama radi ekshumacije. Ukrajinsko Ministarstvo kulture početkom juna 2026. izdalo je i prva odobrenja za otvaranje tih lokaliteta.

Čini se da je poljski predsednik sada zadao ozbiljan udarac tom opreznom procesu suočavanja s prošlošću. „Postoje granice koje se u poljsko-ukrajinskim odnosima ne smeju preći“, naglasio je Navrocki u video-poruci objavljenoj u petak na platformi Iks. Pritom je zapretio blokadom pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji.

„Ujedinjena Evropa izgrađena je na odbacivanju totalitarizama i kulta nasilja. Ta načela moraju da važe za sve. Za one koji to ne razumeju, ne može biti mesta u Evropskoj uniji. Poljska to sigurno neće dozvoliti“, dodao je Navrocki.

Navrocki ne želi popuštanje napetosti

Njegov prethodnik Andžej Duda dodelio je Zelenskom Orden belog orla 2023. godine. Duda je vojni savez s Ukrajinom smatrao jednim od prioriteta poljske spoljne politike. Poljska politička i vojna pomoć od 2022. bila je od ključne važnosti za Ukrajinu, a zemlja je primila i milione ukrajinskih ratnih izbeglica.

Ali raspoloženje se poslednjih meseci pogoršava. Ukrajina i ukrajinske izbeglice sve se više pretvaraju u temu unutrašnjopolitičkih sukoba. Posebno desno orijentisani birači kritikuju socijalna davanja za Ukrajince u Poljskoj i dovode u pitanje vojnu pomoć Varšave Kijevu.

Bartoš Vjelinski, komentator lista Gazeta viborča, smatra da Navrocki iz unutrašnjopolitičkih razloga ne želi dopustiti smirivanje odnosa između Varšave i Kijeva. U pozadini je sukob desno-konzervativnog predsednika s vladajućom koalicijom levog centra, pri čemu on želi da omogući povratak desno-konzervativne i krajnje desne opozicije na vlast nakon parlamentarnih izbora 2027. godine.

Tusk u dilemi

Potez Karola Navrockog doveo je proevropskog premijera Donalda Tuska u nezgodan položaj. On takođe mora da potpiše odluku o oduzimanju odlikovanja. Ako to uradi, narušiće odnose s komšijom na istoku, čiji je vojni uspeh protiv Rusije važan i za bezbednost Poljske. Ako pak odbije da potpiše, poljska desnica proglasiće ga za izdajnika koji ignoriše osećanja Poljaka.

Tusk se zato od izbijanja krize trudi da ograniči štetu. I on počasni naziv „Heroji UPA“ smatra skandalom koji vređa osećanja Poljaka, ali istovremeno kritikuje oštru reakciju Navrockog.

„Pojačavanje sukoba od strane političara u Ukrajini i Poljskoj strateška je greška zbog koje obe strane gube – ekonomski, geopolitički i u pogledu ugleda“, upozorio je Tusk u nedelju na platformi Iks. „Jedini koji se raduje poljsko-ukrajinskom sukobu jeste Putin.“

U međuvremenu su istaknuti poljski intelektualci i aktivisti civilnog društva tokom vikenda Volodimiru Zelenskom dodelili posebno za tu priliku izmišljeni „Civilni orden budućnosti“. „Poljski predsednik podstiče rusku propagandu“, napisali su u svom apelu. „Kao građani Republike Poljske dodeljujemo svoju medalju. Tako pokazujemo da mnogi Poljaci ne žele da se okrenu protiv Ukrajinaca.“

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Ukrajina Poljska sukob
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Rusija bombardovala Kijev

Rusko-ukrajinski sukob

05.avgust 2026. I.M.

Masivan ruski vazdušni napad na Kijev: Najmanje 15 mrtvih i 24 ranjenih

Najmanje 15 ljudi je poginulo, a još najmanje 22 osobe su povređene u velikom ruskom napadu balističkim raketama i dronovima na Kijev i okolinu, saopštile su ukrajinske vlasti

Patriot

Rat na Bliskom istoku

05.avgust 2026. I.M.

U ratu sa Iranom SAD su ispucale 80 odsto raketa-presretača

Zalihe američkih raketa THAAD, Patriot, Tomahawk i ATACMS su u ratu sa Iranom gotovo potrošene, što izaziva veliku zabrinutost u Pentagonu

Borba protiv korupcije

04.avgust 2026. M. L. J.

Odakle mu nova „bembara“: Australijanci prijavljuju neobjašnjivo bogate komšije

Policija savezne države Viktorija u Australiji i NGO Crime Stoppers pozvali su Australijance da prijave ljude koji su nelogično bogati. Da li su slične mere protiv "neobjašnjivog bogatstva" pojedinaca zamislive u Srbiji?

Rat Rusije i Ukrajine

04.avgust 2026. M. L. J.

Ukrajinski dron na plaži ubio sedmoro ljudi među kojima i troje dece

Ukrajinski dron je eksplodirao na prometnoj plaži na jugu Rusije i ubio sedmoro ljudi, uključujući troje dece, saopštile su lokalne ruske vlasti

Zgrišta nakon šumskog požara u državi Vašington

Šumski požari u SAD

04.avgust 2026. A.I.

Vašington gori: Evakusino 65.000 ljudi, izogorelo preko 700 objekata

Tri Velika šumska požara bukte u američkoj saveznoj državi Vašington. Desetine hiljada ljudi je evakusinao, na stotine objekata izgorelo

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure