img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Orden, istorija i politika

Kako su se Poljska i Ukrajina našle u najvećem sukobu od početka rata

23. јун 2026, 13:29 Jacek Lepjarc / DW
Karol Navrocki i Volodimir Zelenski Foto: AP photo / Czarek Sokolowski, File
Predsednik Karol Navrocki i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u Varšavi u decembru 2025.
Copied

Poljski predsednik Karol Navrocki oduzeo je Volodimiru Zelenskom Orden belog orla, što je izazvalo oštru reakciju Kijeva i otvorilo najdublju krizu u odnosima dve zemlje od početka rata u Ukrajini

Sukob oko istorije eskalira: poljski predsednik Karol Navrocki oduzima Volodimiru Zelenskom najviše poljsko odlikovanje, a Kijev reaguje ogorčeno. U pozadini je i predizborna kampanja u Poljskoj.

Poljska i Ukrajina dugo su bile najbliži saveznici. Politička i vojna podrška iz Poljske u velikoj meri doprinela je tome da se Ukrajina uspešno odbrani na početku sveobuhvatne ruske invazije koja je započela u februaru 2022. Ali, višemesečni spor oko prošlosti sada dve susedne države gura u sve dublju krizu, piše Dojče vele.

U petak uveče (19. jun 2026.) poljski predsednik Karol Navrocki objavio je na platformi Iks da ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom oduzima „Orden belog orla“, najviše državno odlikovanje Republike Poljske. Time je ostvario pretnju koju je izneo još pre nekoliko nedelja tokom spora oko imenovanja jedne ukrajinske vojne jedinice „Herojima UPA“.

U Kijevu je ta odluka izazvala oštre reakcije. „Mislili smo da je Orden belog orla posvećen ukrajinskoj naciji i našoj vojsci. Tako je tada rečeno. Danas sam gospodinu predsedniku Poljske vratio orden“, napisao je Zelenski u subotu (20. jun) na svojim društvenim mrežama. Zahvalio je Poljskoj na dosadašnjoj podršci i solidarnosti, i dodao da oko toga neće više da se spori kad Katarina II, Musolini i Gerhard Šreder i dalje mogu da budu nosioci tog odlikovanja. Zelenski je pritom bez komentara objavio fotografije na kojima se vidi kako orden privatnom ukrajinskom poštansko-paketnom službom šalje nazad Navrockom.

Kasnije je u intervjuu za ukrajinsku Televiziju 1+1 optužio poljskog kolegu da je sve to uradio iz predizbornih razloga. „Predsednik Karol Navrocki bori se za poziciju svoje stranke u odnosu na premijera (Donalda Tuska). To je isto ono što je radio Orban. To je pogrešan put. Mislim da će završiti loše.“

Ukrajina reagovala gotovo jednoglasno

Tokom vikenda gotovo kompletan ukrajinski politički vrh reagovao je jedinstveno. Trojica od četvorice još živih bivših ukrajinskih predsednika vratila su svoja poljska odlikovanja – Leonid Kučma, Viktor Juščenko i Petro Porošenko. Proruski nastrojeni Viktor Janukovič pobegao je u Rusiju još 2014. godine. Poljska odlikovanja vratili su i šef kabineta predsednika Ukrajine Kirilo Budanov, kao i ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga.

„Navrocki je postao neko ko uništava pozitivnih postignuća koja smo ostvarili poslednjih godina. Nije slučajno što mu aplaudiraju u Moskvi“, izjavio je šef ukrajinske diplomatije.

„Nijedan predsednik druge države neće nam diktirati našu istoriju“, poručio je Sibiga i najavio „recipročan odgovor“, ne iznoseći pojedinosti.

Potpuno različiti pogledi na UPA

Reč je o najtežem sukobu između Varšave i Kijeva od početka ruskog rata protiv Ukrajine. Povod je bila odluka Zelenskog s kraja prošlog meseca (26. maj) kojom je jednoj specijalnoj jedinici ukrajinskih oružanih snaga, na njen zahtev, dozvoljeno da nosi počasno ime „Heroji UPA“. Time je izričito odata počast borcima Ukrajinske ustaničke vojske (UPA), koja je sve do 1950-ih godina pružala oružani otpor sovjetskom režimu u Ukrajini. Taj otpor danas zauzima centralno mesto u ukrajinskoj kulturi sećanja i jedan je od njenih ključnih elemenata.

U Poljskoj se, međutim, na UPA gleda sasvim drugačije. Tokom Drugog svetskog rata, u borbi za nezavisnu Ukrajinu, jedinice UPA su od 1943. počinile brojne masakre nad poljskim stanovništvom u zapadnoukrajinskoj Voliniji. Procenjuje se da su ubile oko 100.000 civila. U kasnijim odmazdama poljskih partizana ubijeno je do 20.000 Ukrajinaca. Poljski parlament je 2016. godine zločine UPA proglasio da genocid.

Narušen proces suočavanja s prošlošću

Pitanje tumačenja te istorije već decenijama izaziva političke i diplomatske sporove između Poljske i Ukrajine, koji su nakon početka rata 2022. godine bili samo privremeno potisnuti u drugi plan. Prošle godine Zelenski je ipak pristao na poljski zahtev da se dozvoli otvaranje volinjskih masovnih grobnica s poljskim žrtvama radi ekshumacije. Ukrajinsko Ministarstvo kulture početkom juna 2026. izdalo je i prva odobrenja za otvaranje tih lokaliteta.

Čini se da je poljski predsednik sada zadao ozbiljan udarac tom opreznom procesu suočavanja s prošlošću. „Postoje granice koje se u poljsko-ukrajinskim odnosima ne smeju preći“, naglasio je Navrocki u video-poruci objavljenoj u petak na platformi Iks. Pritom je zapretio blokadom pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji.

„Ujedinjena Evropa izgrađena je na odbacivanju totalitarizama i kulta nasilja. Ta načela moraju da važe za sve. Za one koji to ne razumeju, ne može biti mesta u Evropskoj uniji. Poljska to sigurno neće dozvoliti“, dodao je Navrocki.

Navrocki ne želi popuštanje napetosti

Njegov prethodnik Andžej Duda dodelio je Zelenskom Orden belog orla 2023. godine. Duda je vojni savez s Ukrajinom smatrao jednim od prioriteta poljske spoljne politike. Poljska politička i vojna pomoć od 2022. bila je od ključne važnosti za Ukrajinu, a zemlja je primila i milione ukrajinskih ratnih izbeglica.

Ali raspoloženje se poslednjih meseci pogoršava. Ukrajina i ukrajinske izbeglice sve se više pretvaraju u temu unutrašnjopolitičkih sukoba. Posebno desno orijentisani birači kritikuju socijalna davanja za Ukrajince u Poljskoj i dovode u pitanje vojnu pomoć Varšave Kijevu.

Bartoš Vjelinski, komentator lista Gazeta viborča, smatra da Navrocki iz unutrašnjopolitičkih razloga ne želi dopustiti smirivanje odnosa između Varšave i Kijeva. U pozadini je sukob desno-konzervativnog predsednika s vladajućom koalicijom levog centra, pri čemu on želi da omogući povratak desno-konzervativne i krajnje desne opozicije na vlast nakon parlamentarnih izbora 2027. godine.

Tusk u dilemi

Potez Karola Navrockog doveo je proevropskog premijera Donalda Tuska u nezgodan položaj. On takođe mora da potpiše odluku o oduzimanju odlikovanja. Ako to uradi, narušiće odnose s komšijom na istoku, čiji je vojni uspeh protiv Rusije važan i za bezbednost Poljske. Ako pak odbije da potpiše, poljska desnica proglasiće ga za izdajnika koji ignoriše osećanja Poljaka.

Tusk se zato od izbijanja krize trudi da ograniči štetu. I on počasni naziv „Heroji UPA“ smatra skandalom koji vređa osećanja Poljaka, ali istovremeno kritikuje oštru reakciju Navrockog.

„Pojačavanje sukoba od strane političara u Ukrajini i Poljskoj strateška je greška zbog koje obe strane gube – ekonomski, geopolitički i u pogledu ugleda“, upozorio je Tusk u nedelju na platformi Iks. „Jedini koji se raduje poljsko-ukrajinskom sukobu jeste Putin.“

U međuvremenu su istaknuti poljski intelektualci i aktivisti civilnog društva tokom vikenda Volodimiru Zelenskom dodelili posebno za tu priliku izmišljeni „Civilni orden budućnosti“. „Poljski predsednik podstiče rusku propagandu“, napisali su u svom apelu. „Kao građani Republike Poljske dodeljujemo svoju medalju. Tako pokazujemo da mnogi Poljaci ne žele da se okrenu protiv Ukrajinaca.“

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Poljska sukob Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Donald Tramp

Seksualno zlostavljanje

15.јул 2026. M. L. J.

Predsednik SAD osuđeni seksualni zlostavljač: Koliku je odštetu Tramp isplatio spisateljici E. Džin Kerol

Predsednik SAD Donald Tramp isplatio je spisateljici E. Džin Kerol pet miliona dolara odštete, tri godine pošto je proglašen krivim za seksualno zlostavljanje i klevetu

Vrućina

15.јул 2026. M. L. J.

Rekordan broj smrtnih slučajeva: Koliko je života u junu odneo toplotni talas na zapadu Evrope

Junski toplotni talas usmrtio je rekordan broj ljudi širom Zapadne Evrope, što ga čini jednom od najsmrtonosnijih klimatskih katastrofa na kontinentu

Tramp

Iran

15.јул 2026. M. L. J.

Tramp ponovo preti Iranu: „Uništićemo sve njihove elektrane i mostove“

Američki predsednik Donald Tramp zapretio je da će napasti iranske mostove i elektrane ako se Teheran ne vrati pregovorima. U međuvremenu, SAD ponovo blokiraju iranske luke i nastavljaju sa ciljanim vazdušnim udarima

Rat u Ukrajini

15.јул 2026. M. L. J.

Jun je bio najsmrtonosmiji mesec za ukrajinske civile od 2022.

Jun je bio najsmrtonosniji mesec za ukrajinske civile od aprila 2022. godine, saopštile su Ujedinjene nacije. UN je osudio razarajući uticaj intenziviranih ruskih napada na gradove daleko od linija fronta

Marta Kos

Evropska unija

14.јул 2026. B. B.

Marta Kos: Vodeći kandidati za proširenje EU su Ukrajina, Moldavija, Albanija i Crna Gora

„Naša vodeća četiri kandidata - Ukrajina, Moldavija, Albanija i Crna Gora stupaju velikim koracima napred“, kaže evropska komesarka za proširenje Marta Kos

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure