img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sačekuša u Poljskoj

Ubistvo ruskog umetnika koji se izrugivao Putinu: Šta se do sada zna?

18. jun 2026, 11:29 Tacijana Harhalik / DW
Ruski umetnik ubijen u Poljskoj Foto: AP / File
Semjon Skrepecki
Copied

Ruski opozicioni umetnik Semjon Skrepecki, poznat po karikaturama Vladimira Putina i drugih ruskih i beloruskih lidera, ubijen je u Bjala Podlaski, saopštile su poljske vlasti

Ruski opozicioni umetnik Semjon Skrepecki bio je poznat po svojim oštrim političkim karikaturama Vladimira Putina. Ubijen je u Poljskoj, piše Dojče vele.

Pet hitaca ispaljenih iz neposredne blizine usred bela dana – tako je ubijen Semjon Skrepecki, prema saopštenju poljskog javnog tužilaštva. Ruski opozicioni umetnik ubijen je 15. juna u gradu Bjala Podlaska, nedaleko od beloruske granice.

Niko još nije uhapšen

Osumnjičeni počinilac još nije uhapšen, izjavio je Marcin Kozak, portparol javnog tužilaštva u Lublinu. Prema navodima vlasti, Skrepeckog je ubila neidentifikovana osoba u blizini njegovog stana u Bjala Podlaska 15. juna oko 9:50 časova. Tri od pet hitaca pogodila su Skrepeckog dok je već ležao na zemlji. Preminuo je na licu mesta, a počinilac je pobegao. Na licu mesta pronađeno je pet čaura i metak kalibra 9 mm Luger.

To je ista vrsta municije koja je korišćena u tzv. „Ubistvu u Tirgartenu“ 2019. godine u Berlinu, kada je poginuo čečenski komandant Zelimhan Hangošvili. Maksim Kuzminov, ruski pilot helikoptera koji je prebegao u Ukrajinu, takođe je ubijen 2024. u Španiji oružjem istog kalibra, naveo je nezavisni ruski portal Agentstvo.

Politički motivisano ubistvo?

Sve indikacije ukazuju na političko ubistvo, rekao je poljski premijer Donald Tusk na konferenciji za novinare 17. juna. Napomenuo je, međutim, da je potrebno sačekati da se prikupe dokazi i konkretni tragovi. Ako je ubistvo izvršeno po naređenju Rusije, to bi bio veoma ozbiljan slučaj od međunarodnog značaja, rekao je Tusk. „To bi bio državni terorizam“, dodao je.

Poljski mediji opisuju Skrepeckog kao „kritičara Putina“ i pitaju se da li je ubistvo bilo naručeno. „Izgledalo je kao pogubljenje“, rekao je za poljski novinski portal Onet jedan zvaničnik upoznat sa okolnostima slučaja.

Beloruski performans-umetnik Vlad Bohan, koji je bio u kontaktu sa Skrepeckim neposredno pre njegove smrti, takođe veruje da bi ubistvo moglo da bude politički motivisano. Ono je poslužilo „ne samo da eliminiše pojedinca, već i da zastraši. To šalje signal onima koji se bave sličnim aktivnostima“, rekao je Bohan za DW.

Poslednja objava na Telegramu – snimci ekrana sa pretnjama

Pravo ime Semjona Skrepeckog bilo je Robert Kuzovkov. Rođen je u Rusiji 1981. godine, a do 2021. godine živeo je u Altajskom regionu u Sibiru. Nakon toga je pobegao u Poljsku, plašeći se političkog progona. Tamo mu je dodeljen status zaštite.

Skrepecki je bio najpoznatiji po svojim političkim karikaturama ličnosti kao što su ruski predsednik Vladimir Putin, čečenski lider Ramzan Kadirov, pokojni ruski opozicioni političar Aleksej Navaljni ili beloruski lider Aleksandar Lukašenko. Takođe je organizovao protestne akcije u raznim evropskim gradovima. Poslednji post koji je Skrepcki objavio na svom Telegram-kanalu, samo nekoliko sati pre smrti, bili su snimci ekrana koji prikazuju pretnje koje je dobio nakon svog poslednjeg protesta ispred ruske ambasade u Berlinu 12. juna.

Tokom tog protesta, umetnik je držao jednu od svojih karikatura. Slika je prikazivala sovjetskog diktatora Josifa Staljina kako u naručju drži ruskog predsednika Vladimira Putina – prikazanog kao bebu. Ruska zastava virila je iz rupe na Skrepeckijevim pantalonama i vukla se po zemlji. On je potom bacio zastavu u kantu za smeće.

Kolege: Skrepecki je stalno dobijao pretnje

„Mislim da je posle te akcije u Berlinu neko dao naređenje da ga eliminišu“, spekuliše Andrej, aktivista iz beloruske dijaspore u Bjaloj Podlaski. Andrej ne želi javno da otkrije svoje pravo ime – iz bezbednosnih razloga. Upoznao je Skrepeckog 2021. godine. U to vreme, Skrepecki je više puta učestvovao u antiratnim protestima koje su organizovali Belorusi i Ukrajinci u gradu.

Andrej je poslednji put video umetnika prethodne nedelje. Imao je utisak da je Skrepecki „pomalo uplašen“. Istovremeno, u intervjuu za DW, on Bjalu Podlasku opisuje kao miran i bezbedan grad, napominjući da je Skrepecki upravo zato izabrao da tamo živi. „Ovde nema tajni. Poznajete svaki automobil, svakog čoveka“, kaže Andrej. „Skrepecki ima petoro dece, a njegova žena je trenutno trudna s njihovim šestim detetom. Za veliku porodicu život je lakši u malom gradu poput ovog.“

Prema rečima beloruskog performans-umetnika Vlada Bohana, Skrepecki se u poslednje vreme intenzivno fokusirao na organizovanje novih uličnih akcija: „Razgovarali smo manje od 24 sata pre ubistva. Pričao je o novim idejama i predlagao da nešto uradimo zajedno – u Varšavi ili Berlinu. Želeo je da nastavi da radi i pravio je planove.“

Međutim, Bohan kaže i da je Skrepecki stalno dobijao pretnje – s raznih strana. Pošto se nije uzdržavao ni od kritika ukrajinskih vlasti, njegovi lični podaci – uključujući adresu i naloge na društvenim mrežama – navodno su završili u kontroverznoj ukrajinskoj bazi podataka. Godinama je onlajn-platforma „Mirotvorec“ održavala neku vrstu javnog registra pojedinaca za koje se smatra da predstavljaju „pretnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine“.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Poljska Rusija Semjon Skrepacki Ubistvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Humanoidni roboti na AI konferenciji u Šangaju, u julu 2026.

Peta industrijska revolucija

25.avgust 2026. B. B.

Dva koraka ispred konkurencije: Kako u Kini roboti planski zamenjuju sve stariju radnu snagu

Humanoidni roboti pevaju, đuskaju, rukuju se, igraju tenis. Ali to je samo šou. Iza zabave odvija se tiha revolucija mašina koje će zameniti ljudsku radnu snagu. Kina je u tome dva koraka ispred svih

Vrućina

Ekstremne vrućine

25.avgust 2026. I.M.

U Evropi najmanje 35.000 smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotnim talasima

Najmanje 35.000 ljudi više nego što je uobičajeno preminulo je tokom četiri uzastopna toplotna talasa širom Evrope, a konačan broj žrtava mogao bi biti znatno veći jer podaci za avgust još nisu kompletirani

ALJBIN KURTI

Kosovo

24.avgust 2026. Zilke Hane/ARD/DW

Kosovo u političkom ćorsokaku: Najgora kriza od završetka rata

Političari na Kosovu ne mogu da se dogovore. Čak tri izbora zaredom su održana, ali parlament nije izabrao predsednika

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski predaje zastavu vojne jedinice tokom ceremonije povodom Dana nezavisnosti Ukrajine u Kijevu

Rat u Ukrajini

24.avgust 2026. B. B.

Velika Britanija će pomoći Ukrajini da napravi rakete dugog dometa

Raketa SCALP je francuska verzija britanske rakete Storm Shadow, visokoprecizne rakete koja se lansira iz vazduha i ima domet veći od 250 kilometara

Elizabet Tomas, nekadašnja zatvorenica

SAD

24.avgust 2026. R. V.

U Alabami drže robijaše što duže mogu u zatvoru kako bi ih, kao robove, prodavali korporacijama

Prema dvogodišnjoj istrazi agencije AP objavljenoj 2024. godine, više od 500 privatnih kompanija koristilo je rad zatvorenika u Alabami tokom prethodnih nekoliko godina

Komentar
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Požari

Komentar

Petnaest godina i još mesec dana požara

Petnaest godina ove vlasti se ogledaju u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić sedi za stolom pod šatorom, pred njim meze, sokovi i mikrofovni televizija

Pregled nedelje

Portparoli razočaranih birača

Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure