img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sačekuša u Poljskoj

Ubistvo ruskog umetnika koji se izrugivao Putinu: Šta se do sada zna?

18. jun 2026, 11:29 Tacijana Harhalik / DW
Ruski umetnik ubijen u Poljskoj Foto: AP / File
Semjon Skrepecki
Copied

Ruski opozicioni umetnik Semjon Skrepecki, poznat po karikaturama Vladimira Putina i drugih ruskih i beloruskih lidera, ubijen je u Bjala Podlaski, saopštile su poljske vlasti

Ruski opozicioni umetnik Semjon Skrepecki bio je poznat po svojim oštrim političkim karikaturama Vladimira Putina. Ubijen je u Poljskoj, piše Dojče vele.

Pet hitaca ispaljenih iz neposredne blizine usred bela dana – tako je ubijen Semjon Skrepecki, prema saopštenju poljskog javnog tužilaštva. Ruski opozicioni umetnik ubijen je 15. juna u gradu Bjala Podlaska, nedaleko od beloruske granice.

Niko još nije uhapšen

Osumnjičeni počinilac još nije uhapšen, izjavio je Marcin Kozak, portparol javnog tužilaštva u Lublinu. Prema navodima vlasti, Skrepeckog je ubila neidentifikovana osoba u blizini njegovog stana u Bjala Podlaska 15. juna oko 9:50 časova. Tri od pet hitaca pogodila su Skrepeckog dok je već ležao na zemlji. Preminuo je na licu mesta, a počinilac je pobegao. Na licu mesta pronađeno je pet čaura i metak kalibra 9 mm Luger.

To je ista vrsta municije koja je korišćena u tzv. „Ubistvu u Tirgartenu“ 2019. godine u Berlinu, kada je poginuo čečenski komandant Zelimhan Hangošvili. Maksim Kuzminov, ruski pilot helikoptera koji je prebegao u Ukrajinu, takođe je ubijen 2024. u Španiji oružjem istog kalibra, naveo je nezavisni ruski portal Agentstvo.

Politički motivisano ubistvo?

Sve indikacije ukazuju na političko ubistvo, rekao je poljski premijer Donald Tusk na konferenciji za novinare 17. juna. Napomenuo je, međutim, da je potrebno sačekati da se prikupe dokazi i konkretni tragovi. Ako je ubistvo izvršeno po naređenju Rusije, to bi bio veoma ozbiljan slučaj od međunarodnog značaja, rekao je Tusk. „To bi bio državni terorizam“, dodao je.

Poljski mediji opisuju Skrepeckog kao „kritičara Putina“ i pitaju se da li je ubistvo bilo naručeno. „Izgledalo je kao pogubljenje“, rekao je za poljski novinski portal Onet jedan zvaničnik upoznat sa okolnostima slučaja.

Beloruski performans-umetnik Vlad Bohan, koji je bio u kontaktu sa Skrepeckim neposredno pre njegove smrti, takođe veruje da bi ubistvo moglo da bude politički motivisano. Ono je poslužilo „ne samo da eliminiše pojedinca, već i da zastraši. To šalje signal onima koji se bave sličnim aktivnostima“, rekao je Bohan za DW.

Poslednja objava na Telegramu – snimci ekrana sa pretnjama

Pravo ime Semjona Skrepeckog bilo je Robert Kuzovkov. Rođen je u Rusiji 1981. godine, a do 2021. godine živeo je u Altajskom regionu u Sibiru. Nakon toga je pobegao u Poljsku, plašeći se političkog progona. Tamo mu je dodeljen status zaštite.

Skrepecki je bio najpoznatiji po svojim političkim karikaturama ličnosti kao što su ruski predsednik Vladimir Putin, čečenski lider Ramzan Kadirov, pokojni ruski opozicioni političar Aleksej Navaljni ili beloruski lider Aleksandar Lukašenko. Takođe je organizovao protestne akcije u raznim evropskim gradovima. Poslednji post koji je Skrepcki objavio na svom Telegram-kanalu, samo nekoliko sati pre smrti, bili su snimci ekrana koji prikazuju pretnje koje je dobio nakon svog poslednjeg protesta ispred ruske ambasade u Berlinu 12. juna.

Tokom tog protesta, umetnik je držao jednu od svojih karikatura. Slika je prikazivala sovjetskog diktatora Josifa Staljina kako u naručju drži ruskog predsednika Vladimira Putina – prikazanog kao bebu. Ruska zastava virila je iz rupe na Skrepeckijevim pantalonama i vukla se po zemlji. On je potom bacio zastavu u kantu za smeće.

Kolege: Skrepecki je stalno dobijao pretnje

„Mislim da je posle te akcije u Berlinu neko dao naređenje da ga eliminišu“, spekuliše Andrej, aktivista iz beloruske dijaspore u Bjaloj Podlaski. Andrej ne želi javno da otkrije svoje pravo ime – iz bezbednosnih razloga. Upoznao je Skrepeckog 2021. godine. U to vreme, Skrepecki je više puta učestvovao u antiratnim protestima koje su organizovali Belorusi i Ukrajinci u gradu.

Andrej je poslednji put video umetnika prethodne nedelje. Imao je utisak da je Skrepecki „pomalo uplašen“. Istovremeno, u intervjuu za DW, on Bjalu Podlasku opisuje kao miran i bezbedan grad, napominjući da je Skrepecki upravo zato izabrao da tamo živi. „Ovde nema tajni. Poznajete svaki automobil, svakog čoveka“, kaže Andrej. „Skrepecki ima petoro dece, a njegova žena je trenutno trudna s njihovim šestim detetom. Za veliku porodicu život je lakši u malom gradu poput ovog.“

Prema rečima beloruskog performans-umetnika Vlada Bohana, Skrepecki se u poslednje vreme intenzivno fokusirao na organizovanje novih uličnih akcija: „Razgovarali smo manje od 24 sata pre ubistva. Pričao je o novim idejama i predlagao da nešto uradimo zajedno – u Varšavi ili Berlinu. Želeo je da nastavi da radi i pravio je planove.“

Međutim, Bohan kaže i da je Skrepecki stalno dobijao pretnje – s raznih strana. Pošto se nije uzdržavao ni od kritika ukrajinskih vlasti, njegovi lični podaci – uključujući adresu i naloge na društvenim mrežama – navodno su završili u kontroverznoj ukrajinskoj bazi podataka. Godinama je onlajn-platforma „Mirotvorec“ održavala neku vrstu javnog registra pojedinaca za koje se smatra da predstavljaju „pretnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine“.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Rusija Poljska Ubistvo Semjon Skrepacki
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Svet

13.novembar 2026. A.I.

Haos sa čvorcima u Rimu: Rimljani jedva izdržavaju pod kišom ptičjeg izmeta

Čvorci prave haos u delovima Rima. Ptičji izmet svakodnevno pljušti po Rimljanima. Ne mogu da ih rasteraju ni trubama, pa se gradom kreću sa kišobranima

Maskirani članovi Službe za imigraciju i carinu (ICE)

Svet

13.novembar 2026. B. B.

Služba za imigraciju obara rekorde: U 2026. u SAD već deportovano 483.200 migranata

Broj deportovanih u SAD u fiskalnoj godini završenoj 30. septembra veći je za oko devet odsto u odnosu na prethodni rekord od 442.640 deportacija

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure