img
Loader

Nemanja Rujević

Diplomirao novinarstvo u Beogradu i kao student počeo na radiju Studio B. Od 2009. radi za nemački javni servis Dojče vele, a od 2013. piše za "Vreme" gde takođe uređuje njuzleter "Međuvreme". Istraživačke priče je objavljivao za BIRN, "Zidojče cajtung", "De Grune Amsterdamer", "Dejli Maverik". Dobitnik nagrade NUNS-a za istraživačko novinarstvo.

Nemačka

Oni dolaze

Desničarska Alternativa za Nemačku je po anketama najjača stranka u zemlji. Kao da sudbinski ide ka vlasti jer su ekonomski i drugi problemi Nemačke dublji nego što se mislilo. U toj atmosferi, ne pomaže ni sanitarni kordon koji ostale stranke prave oko desnice

Dobrica Veselinović, ZLF

Bojim se tučnjave svih protiv sviju

Moguće je da izbori u Srbiji ništa ne reše, već da budu usputna stanica koja će ishodovati ozbiljnim haosom na ulicama, kaže za “Vreme” Dobrica Veselinović, poslanik ZLF. Još se nada “jedinstvenom frontu”, a ako ga ne bude, onda dogovoru opozicije u zadnji tren

Junajted grupa: Sudbina N1, Nova S i ostalih

Zaposleni i neraspoređeni

Ovih dana se prelama sudbina N1 i drugih medija “Junajted grupe”. Ako budu upodobljeni, novinari neće imati kuda da odu, a publika će ostati bez jedine dve velike kritičke televizije. Sada Brent Sadler, direktor-urednik ovih medija, za “Vreme” prvi put javno iznosi neke odgovore

U svakom sazivu parlamenta, često i u Vladi, sede brojni profesori Univerziteta.
Lista nije gotova
Na konkretno pitanje da li bi mu lako palo da napusti mesto rektora zbog druge funkcije, Đokić je za „Vreme“ rekao: „Videćemo da li će i kada doći taj trenutak. Može da bude pre, a možda i posle završetka mog rektorskog mandata.“ Mandat rektora Đokiću inače ističe sledeće godine. Inače, studentska lista nije gotov,a premda je verovatno već kontaktirana većina onih koje su određeni plenumi želeli da predlože. Kako je sada poznato iz slučaja Bojane Maljević, koja se povukla sa liste, proces „vetiranja“ tek treba da počne, a možda će biti i „trajan“, sve do samog proglašenja liste. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je izbore za jesen, ali je ranije najave više puta prekršio. U teoriji, parlamentarni izbori bi mogli da se održe tek krajem iduće, najkasnije početkom 2028. godine. Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Kada bi Đokić morao da podnese ostavku na mesto rektora?', pubdate: '2026-07-17 09:44:32', authors: authors, sections: "Vesti", tags: "Izbori,Studentska lista,Vladan Đokić", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Kada bi Đokić morao da podnese ostavku na mesto rektora?', 'pageContent': 'Rektor Vladan Đokić prvi put je u razgovoru za „Vreme“ potvrdio da su ga pobunjeni studenti već pitali da bude na studentskoj listi i da je on odgovorio potvrdno. „Odavno sam rekao da bi mi bila čast, zadovoljstvo i ponos da budem na studentskoj listi. Iza toga stojim i danas“, rekao je on. Čelnici režima već godinu dana prozivaju Đokića jer se „bavi politikom“ i traže da podnese ostavku na mesto rektora. No, u kojem trenutku bi rektor zbilja morao da podnese ostavku?
Upitnik oko mesta poslanika
Statut Beogradskog univerziteta kaže da rektor ne može da bude lice „izabrano, postavljeno ili imenovano na funkciju u državnom organu, organu autonomne pokrajine ili lokalne samouprave, u organu političke stranke“. Pravnici sa kojima je pričalo „Vreme“ kažu da rektor nikako ne može u isto vreme da bude predsednik države ili premijer, dok je pitanje da li sme da bude poslanik. Naime, ovako napisan član Statuta podrazumeva „državne organe“, a u Ustavu se Narodna skupština ne navodi eksplicitno kao „državni organ“ nego kao „najviše predstavničko telo“. No, kako kažu stručnjaci, nema nikakve dileme da bi Đokić i sa pozicije rektora mogao da bude kandidat i učestvuje u kampanji Studentske liste. Tu listu bi zvanično trebalo da preda grupa građana, ali čak i kada bi je predavale stranke rektor nije u sukobu interesa sve dok sam nije funkcioner u stranci.
Macut, čovek hiljadu zanata
Zakon o sprečavanju korupcije predviđa da „javni funkcioner, čija javna funkcija zahteva rad sa punim radnim vremenom ili stalni rad“ ne obavlja bilo koju drugu delatnost. Od toga su izuzeti naučno istraživanje, obrazovanje, kultura, umetnost, sport i humanitarni rad. Agencija za sprečavanje korupcije funkcionerima može da odobri i druge delatnosti. Tako je, recimo, premijer Đuro Macut i dalje profesor, a radi i u privatnoj klinici. Kako čovek sve to da postigne drugo je pitanje o kojem je „Vreme“ već pisalo. Mediji bliski vlasti bez ikakvog smisla u vezi sa rektorom Đokićem citiraju Zakon o visokom obrazovanju koji kaže: „Na visokoškolskoj ustanovi nije dozvoljeno političko, stranačko ili versko organizovanje i delovanje.“ To bi bilo relevantno samo kad bi Đokić i neki profesori nasred fakulteta držali političke mitinge i spremali kampanju. Sa druge strane, naravno da nije zabranjeno da studenti, profesori i drugi zaposleni na Univerzitetu učestvuju u političkom životu. U svakom sazivu parlamenta, često i u Vladi, sede brojni profesori Univerziteta.
Lista nije gotova
Na konkretno pitanje da li bi mu lako palo da napusti mesto rektora zbog druge funkcije, Đokić je za „Vreme“ rekao: „Videćemo da li će i kada doći taj trenutak. Može da bude pre, a možda i posle završetka mog rektorskog mandata.“ Mandat rektora Đokiću inače ističe sledeće godine. Inače, studentska lista nije gotov,a premda je verovatno već kontaktirana većina onih koje su određeni plenumi želeli da predlože. Kako je sada poznato iz slučaja Bojane Maljević, koja se povukla sa liste, proces „vetiranja“ tek treba da počne, a možda će biti i „trajan“, sve do samog proglašenja liste. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je izbore za jesen, ali je ranije najave više puta prekršio. U teoriji, parlamentarni izbori bi mogli da se održe tek krajem iduće, najkasnije početkom 2028. godine. Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-07-17 09:44:32', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });