img
Loader

Nemanja Rujević

Diplomirao novinarstvo u Beogradu i kao student počeo na radiju Studio B. Od 2009. radi za nemački javni servis Dojče vele, a od 2013. piše za "Vreme" gde takođe uređuje njuzleter "Međuvreme". Istraživačke priče je objavljivao za BIRN, "Zidojče cajtung", "De Grune Amsterdamer", "Dejli Maverik". Dobitnik nagrade NUNS-a za istraživačko novinarstvo.

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Vučićev režim pojačava stisak, čuva svoju bazu glasača i izaziva podele u antirežimskom taboru, kaže za “Vreme” Radomir Lazović, poslanik Zeleno-levog fronta. I dalje se nada zajedničkoj listi sa studentima ili barem prestanku zađevica

Pendreci

Iz Njuzletera

Otkud nama pendrek

Kad srpska policija već tuče narod, da barem narod bude upoznat sa čudesnom etimologijom reči „pendrek“

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

Preplavljivanje medija i društvenih mreža snimcima koje je generisala veštačka inteligencija vodi tome da ljudi u sve sumnjaju, kaže za “Vreme” Sandra Ristovska, profesorka na Univerzitetu Kolorada. Da li istina može da pobedi

Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Oni koji je poznaju kažu da je “plaćeni ubica” novinarstva na direktnoj vezi sa Vučićem. Oni koji će je tek upoznati, kao direktorku RTS-a, boje se da će javni servis pasti još niže. Da li će, posle seče glava na B92 i dubioznog posla sa Tanjugom, ovo biti nova uloga Manje Grčić u glajhšaltovanju medija

Penjanje u Tajpeju

Prst do smrti

Aleks Honold se u živom prenosu uzverao na neboder od 508 metara bez užeta. Bilo bi to dosadnih 90 minuta da nije jedne “sitnice” – svakog trena je mogao da pogine. Kako od blizine smrti nastaje spektakl

Predsednik Srbije aleksandar Vučić i mađarski premijer Viktor Orba jedu burek u pekari u Subotici

Nemački mediji

Hrvati drhte od mađarskog preuzimanja NIS-a

Mađarski MOL će, po svemu sudeći, od ruskog Gazpromnjefta kupiti većinski udeo u NIS-u. U Hrvatskoj zbog toga strahuju za svoj naftovod i rafineriju, jedan je od komentara u nemačkoj štampi. Drugi je da Mađarska i Srbija prave enegergestke aranžmane mimo EU, po sopstvenim pravilima

Sloboda govora

Sve se može reći, ali pošto?

U novoj knjizi Strahoćutnja, nemački filozof Rihard David Preht sažima šta sve u modernom, krhkom svetu ograničava slobodu govora – od uzbuđivanja na društvenim mrežama do polucenzure u klasičnim medijima. Iako je Srbija u drukčijoj galaksiji od Prehtove publike, neke poente važe univerzalno

[caption id="attachment_4989881" align="aligncenter" width="1366"] Arheološki park u Pompeji[/caption]
Bazirano na otkriću skeleta

Slika, već na prvi pogled delo veštačke inteligencije, pokazuje čoveka koji se sklanja dok drži činiju iznad glave, sa gorućim Vezuvom u pozadini.

Bazirana je na nedavnom otkriću ostataka odraslog muškarca, tik izvan jedne od južnih kapija grada, koji su bili pored maltera od terakote koji je navodno koristio za zaštitu.

Arheolozi veruju da je muškarca ubila kiša vulkanskog kamenja, u ranim satima drugog dana erupcije, dok je pokušavao da pobegne prema moru. Takođe je nosio lampu i deset bronzanih novčića, navodi se.

https://www.youtube.com/shorts/8zCEfLCRfUE
Nestao pod vulkanom

Nekada napredni grad Pompeja, oko 25 km jugoistočno od Napulja, zakopan je u erupciji Vezuva 79. godine dok su zgrade, objekti i grafiti ostali ispod metara pepela.

Ponovo je otkriven u 18. veku, a sada je jedno od svetskih najznačajnijih arheoloških nalazišta i jedno od najpopularnijih turističkih mesta u Italiji koje godišnje poseti preko četiri miliona ljudi.

Izvor: Rojters, Arheološki park Pompeji

  Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja', pubdate: '2026-04-28 07:32:33', authors: authors, sections: "Mozaik", tags: "Arheološki park,Pompeja,Veštačka inteligencija", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja', 'pageContent': 'Slike koje generiše veštačka inteligencija danas su igračka dokonih. Mogu da služe za montaže koje nekome mogu da upropaste život. Ili medijima da uštede na fotografima i ilustratorima. Ali, može i drukgačije.

„Ako se koristi kako treba, veštačka inteligencija može da doprinese obnovi klasičnih nauka, ilustrujući klasični svet na način da se u njega uroni“, kaže Gabrijel Zuhtrigel iz Arheološkog parka Pompeja.

Naime, tamošnji arheolozi su prvi put iskoristili veštačku inteligenciju da rekonstruišu izgled jedne od žrtava erupcije vulkana koja je uništila ovaj grad pre gotovo 2.000 godina.

[caption id="attachment_4989881" align="aligncenter" width="1366"] Arheološki park u Pompeji[/caption]
Bazirano na otkriću skeleta

Slika, već na prvi pogled delo veštačke inteligencije, pokazuje čoveka koji se sklanja dok drži činiju iznad glave, sa gorućim Vezuvom u pozadini.

Bazirana je na nedavnom otkriću ostataka odraslog muškarca, tik izvan jedne od južnih kapija grada, koji su bili pored maltera od terakote koji je navodno koristio za zaštitu.

Arheolozi veruju da je muškarca ubila kiša vulkanskog kamenja, u ranim satima drugog dana erupcije, dok je pokušavao da pobegne prema moru. Takođe je nosio lampu i deset bronzanih novčića, navodi se.

https://www.youtube.com/shorts/8zCEfLCRfUE
Nestao pod vulkanom

Nekada napredni grad Pompeja, oko 25 km jugoistočno od Napulja, zakopan je u erupciji Vezuva 79. godine dok su zgrade, objekti i grafiti ostali ispod metara pepela.

Ponovo je otkriven u 18. veku, a sada je jedno od svetskih najznačajnijih arheoloških nalazišta i jedno od najpopularnijih turističkih mesta u Italiji koje godišnje poseti preko četiri miliona ljudi.

Izvor: Rojters, Arheološki park Pompeji

  Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-04-28 07:32:33', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });