img
Loader

Nemanja Rujević

Diplomirao novinarstvo u Beogradu i kao student počeo na radiju Studio B. Od 2009. radi za nemački javni servis Dojče vele, a od 2013. piše za "Vreme" gde takođe uređuje njuzleter "Međuvreme". Istraživačke priče je objavljivao za BIRN, "Zidojče cajtung", "De Grune Amsterdamer", "Dejli Maverik". Dobitnik nagrade NUNS-a za istraživačko novinarstvo.

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna

“Studenti me jesu pitali da li bih hteo da budem na listi i ja sam potvrdno odgovorio”, kaže rektor Vladan Đokić u razgovoru za “Vreme”. Pričali smo o udarima na univerzitet, njegovim odlascima u Brisel i tome da li se boji da studentski pokret skreće udesno. A na konstataciju da će morati otići sa mesta rektora ako postane poslanik ili, ko zna, premijer, profesor Đokić kaže: “Videćemo da li će i kada doći taj trenutak. Može da bude pre, a možda i posle završetka mog rektorskog mandata”

Nemačka

Oni dolaze

Desničarska Alternativa za Nemačku je po anketama najjača stranka u zemlji. Kao da sudbinski ide ka vlasti jer su ekonomski i drugi problemi Nemačke dublji nego što se mislilo. U toj atmosferi, ne pomaže ni sanitarni kordon koji ostale stranke prave oko desnice

Dobrica Veselinović, ZLF

Bojim se tučnjave svih protiv sviju

Moguće je da izbori u Srbiji ništa ne reše, već da budu usputna stanica koja će ishodovati ozbiljnim haosom na ulicama, kaže za “Vreme” Dobrica Veselinović, poslanik ZLF. Još se nada “jedinstvenom frontu”, a ako ga ne bude, onda dogovoru opozicije u zadnji tren

Inače, Aleksić kaže da i oni kao stranka poručuju istraživanja. Takvih, koja se rade samo za oči naručilaca je, prema saznanjima “Vremena”, nikad više. Uostalom, danas se istraživanje može sprovesti za desetak hiljada evra, a uvek će imati metodološko ograničenje. Na pitanja Crte, iako su išli licem u lice, htelo je da odgovori svega 24 odsto građana. To znači da su, da bi došli do 2.324 ispitanika, morali da pokucaju na deset hiljada vrata te, u neku ruku, Srbija ostaje crna kutija. Nije ni anketarima lako iako su vremena finansijski berićetna. Inače, iz Crte su imali odgovor za Vučića. “Predsednik Srbije Aleksandar Vučić voli da čita istraživanja, ali on se ne bavi ovim poslom”, rekao je Vojislav Mihailović, politikolog i direktor istraživanja u Crti. “Da naši podaci nisu tačni i da su stvari zaista obrnute, mi bismo odavno imali prevremene parlamentarne izbore, jer znamo da je praksa u poslednjih deset godina da smo izbore imali na godinu-dve.” Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Vučić na istorijskom minimumu', pubdate: '2026-07-22 21:20:46', authors: authors, sections: "Vreme", tags: "CRTA,Istraživanje,Javno mnjenje", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Vučić na istorijskom minimumu', 'pageContent': 'Istraživanja javnog mnjenja su u Srbiji oduvek, ali posebno u poslednjih godinu dana, ušla u domen magijskog ili religijskog. Analitičari, novinari i političari redom se ne izjašnjavaju o izmerenom mnjenju javnosti, nego pre svega o tome da li “veruju” u istraživanje. A ta je “vera” po pravilu selektivna, u zavisnosti šta kome odgovara. Zbilja, kada se ukrsti ono što objavljuju dvorski istraživači iz Faktor plusa i ono što objavljuju, recimo, Nova srpska politička misao, Sprint insajt ili Crta – čiji čelni ljudi i istraživači belodano inače kritikuju vlast – postaje jasno da neko tu laže. I to ne malo. Jer, kad u jednom istraživanju tobože samo 15 odsto građana podržava studentske proteste, a u drugom 70 odsto, onda ne može biti govora o lošijem uzorku ili promeni trenda. Najnovije istraživanje Crte se tako baš nije svidelo predsedniku Aleksandru Vučiću, koji je naveo da to i nisu istraživači nego “propagiraju nasilje i loše vrednosti”. “Ovo im je poslednja prilika da pokušaju na prevaru nešto da dobiju. Oni pokušavaju da podignu optimizam kod onih koji bi da ruše vlast na ulici”, smatra Vučić. ZBUNJENI VUČIĆEVI FANOVI Anketa koju su tokom juna sproveli Crta i Democracy Action Lab (DAL) Univerziteta Stenford sugeriše ne samo da se srozala podrška i Vučiću, kao što se srozala ranije Srpskoj naprednoj stranci, već i da je Studentska lista – još uvek nepostojeća jer ni izbori nisu raspisani – maltene pred apsolutnom većinom. Šest od deset građana nije zadovoljno stanjem demokratije u Srbiji, a takođe šest od deset zagovara demokratiju. Među pristalicama SNS-a – a one su većinski prisutne, potvrđuje istraživanje, samo među penzionerima i ljudima sa najviše osmoletkom – tu se otkriva fina šizofrenija. Samo 38 odsto birača SNS navodi da je načelno demokratija najpoželjniji oblik vladavine, ali zato čak 92 odsto smatra da danas demokratija u Srbiji dobro funkcioniše. Dve trećine građana protivi se tome da predsednik izlazi van okvira zakona, ali kod birača SNS čak 78 odsto misli da je to opravdano. Kao pravcata vest iz ovog istraživanja moglo bi da se izdvoji to što je univerzitet ustanova sa najvišim poverenjem građana (71 odsto) i što je po tome prestigao Srpsku pravoslavnu crkvu (63). Istina, među ponuđenim odgovorima nije bilo vojske kao jedne od omiljenih institucija građana. Predsedniku veruje samo 35 odsto, ipak malo više nego Vladi i Skupštini, dok je začelje rezervisano za političke stranke načelno (19 odsto). Crta posebno ističe pad poverenja u instituciju predsednika, neraskidivu sa čovekom koji je na Andrićevom vencu punih devet godina. Jer, 2023. godine 60 odsto ljudi imalo je poverenja, u aprilu prošle godine još 40 odsto, a sada je u pitanju Vučićev minimum. Sa druge strane, premijer Đuro Macut, koji je ove sedmice u jeku kojekakvih političkih dešavanja obišao mošti Vladike Nikolaja, ne mora da brine da je odgovoran za nisko poverenje u Vladu. Jer, po anketi, čak 47 odsto građana ne zna uopšte ko je na čelu Vlade. DVA JAKA IGRAČA I KUSUR Dalje, 59 odsto ljudi podržava proteste protiv vlasti, a 62 odsto je “zabrinuto” zbog “upotrebe sile od strane policije prema građanima” na protestima. Ljudi vide korupciju kao akutni problem, a mahom je pripisuju celom “političkom sistemu”. Vučića je ipak verovatno najviše najedilo to što piše da Studentska lista ima podršku 44,9 odsto opredeljenih birača, dok Srpska napredna stranka ima svega 35,7. Ređaju se dalje pojedinačne partije pa valja reći da je istraživanje u tom pogledu teoretsko – jer teško da će ijedna od ovih stranaka sama izaći na izbore, a neke su već “bezuslovno” podržale student, no nije jasno da li bi se i ti glasovi prelili na Studentsku listu. Socijalisti bi, po Crti, jedini bili preko cenzusa (3,8), a slede Kreni-Promeni (2,8), Narodni pokret Srbije (2,2), Mi – Glas iz naroda (2), Novi DSS (1,5), Radikali (1,4), Savez vojvođanskih Mađara (1,3), Pokret slobodnih građana (1), Stranka slobode i pravde (0,9), Zavetnici (0,9), Demokrate (0,8), Zeleno-levi front i SRCE (po 0,4). ISTRAŽIVANJA KOLIKO HOĆEŠ Tu valja primetiti da opozicione stranke, mršave svaka za sebe, ukupno imaju deset odsto podrške. Takođe i da je reč samo o biračima koji uopšte imaju stav. Po istraživanju, 12,2 odsto je još neopredeljeno, 9,2 odsto neće da glasa, a 8,1 odsto odbija da odgovori na pitanje. Miroslav Aleksić, prvi čovek Narodnog pokreta Srbije, u intervjuu za ovaj broj “Vremena” upravo na to upozorava. “To je rezervoar do kojeg se mora doći. Nije suština da li će NPS imati ovoliko ili onoliko, već da nijedan opozicioni glas ne bude bačen.” Inače, Aleksić kaže da i oni kao stranka poručuju istraživanja. Takvih, koja se rade samo za oči naručilaca je, prema saznanjima “Vremena”, nikad više. Uostalom, danas se istraživanje može sprovesti za desetak hiljada evra, a uvek će imati metodološko ograničenje. Na pitanja Crte, iako su išli licem u lice, htelo je da odgovori svega 24 odsto građana. To znači da su, da bi došli do 2.324 ispitanika, morali da pokucaju na deset hiljada vrata te, u neku ruku, Srbija ostaje crna kutija. Nije ni anketarima lako iako su vremena finansijski berićetna. Inače, iz Crte su imali odgovor za Vučića. “Predsednik Srbije Aleksandar Vučić voli da čita istraživanja, ali on se ne bavi ovim poslom”, rekao je Vojislav Mihailović, politikolog i direktor istraživanja u Crti. “Da naši podaci nisu tačni i da su stvari zaista obrnute, mi bismo odavno imali prevremene parlamentarne izbore, jer znamo da je praksa u poslednjih deset godina da smo izbore imali na godinu-dve.” Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-07-22 21:20:46', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });