Međunarodni odnosi
Evropljani umesto braće nesvrstanih: Kakvu poruku Vučić šalje Zapadu?
Izostanak sa samita u Rusiji se tumači kao jasna poruku Evropi da Vučić više nije Putinova marioneta
Izostanak sa samita u Rusiji se tumači kao jasna poruku Evropi da Vučić više nije Putinova marioneta
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute upozorava na srpski secesionizam u Bosni i Hercegovini, bezbednosnu situaciju na Kosovu i pokušaje Rusije da destabilizuje region
Zahvaljujući Berlinskom procesu postepeno se ukidaju roming tarife za internet i telefonske pozive između zemalja Zapadnog Balkana. Evropska unija je u region uložila 30 milijardi evra, ali se odnos Beograda i Prištine nimalo nije poboljšao
Najbolja vremena Zapada su prošla, kaže politički ekonomista Džon Repli. A moglo bi da dođe i do bolnog sloma ukoliko se ne nauče lekcije i krene u otvorene sukobe sa Kinom
Dok se rat u Ukrajini nastavlja bez jasnog rešenja, zapadne vlade počinju da preispituju svoje prvobitne ciljeve. Prema izveštaju „Fajnenšl tajmsa", postoji mogućnost dogovora kojim bi Rusija zadržala kontrolu nad delovima okupirane teritorije, dok bi ostatak Ukrajine mogao da dobije članstvo u NATO
Berlinski proces, pokrenut pre deset godina, okuplja ministre spoljnih poslova uoči samita koji bi mogao doneti važne promene u regionalnoj saradnji Zapadnog Balkana. Iako je fokus na CEFTA sporazumu, nesuglasice između Kosova i Srbije i dalje izazivaju tenzije
Vladimir Putin najavio je proširenje ruske nuklearne doktrine, uključujući upotrebu oružja u slučaju „žestokih vazdušnih napada“. Nova doktrina povećava rizik za Zapad i snižava prag za upotrebu nuklearnog oružja
Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, izgradio je reputaciju majstora geopolitičkog balansiranja, vešto održavajući dobre odnose sa Zapadom, Rusijom i Kinom
Nakon pritisaka Kijeva na zapadne partnere da dozvole ukrajinskim snagama korišćenje oružja dugog dometa, Rusija upozorava da bi to smatrala ratnim činom
Predsednik Rusije Vladimir Putin preti da će doći do direktne konfrontacije sa Zapadom ukoliko dozvoli Ukrajini da rakete dugog dometa koristi za napade na rusku teritoriju. Kijev upravo to traži od svojih saveznika. Eskalacija sukoba je na pomolu
Američki ambasador Kristofer Hil izjavio je kako „nema sumnje" da Srbija ide ka Zapadu, a da u protestima protiv litijuma vidi i borbu protiv tog puta. Na ovu izjavu je reagovao Dragan Đilas, koji je ambasadoru uputio otvoreno pismo u kome tvrdi da je Hil dokazao „da je na Vučićevom platnom spisku”
Kosovski premijer Aljbin Kurti sve stavlja pred svršen čin akcijama na severu, kaže analitičar Marko Prelec. Procenjuje da bi moglo uslediti preuzimanje srpskih škola i bolnica
Kada je upitan o pozivu predsednika Rusije Vladimira Putina na samit BRIKS Vučić je rekao da je dobio pozivnicu, ali da tada ima važne goste iz inostranstva. “Kako to klinci kažu – gužva u šesnaestercu”, rekao je Vučić.
Politikolog Aleksandar Đokić kaže za „Vreme“ da ovaj potez može da se tumači kao konkretan signal Evropi.
„Ne verujem da bi bilo pritisaka da se samit održava u Indiji, recimo. Sad i sekretara UN kritikuju, ne zato što prisustvuje BRIKS-u, već zato što je u Rusiji. U tom smislu poruka Evropi je da Vučić nije Putinova marioneta i da ga ne prati u korak. Nije to više taj odnos kakav je bio pre 2022. godine“, kaže Đokić.
BRIKS nije prava tema?
Sagovornik Vremena ističe i da BRIKS nije velika pretnja, jer ni u poslednjih dvadeset godina nije imao nikakvih značajnih rezultata i uspeha o kojima možemo da govorimo.
„Pre bismo mogli da kažemo da je Kina ozbiljan izazivač Zapada, a ne BRIKS. Pridaje mu se prevelika pažnja. Srbija je, na primer, ove godine potpisala bilateralni sporazum sa Kinom. Što je mnogo važniji korak u ekonomskom smislu i u odnosu na EU”, kaže Đokić.
To govori o i tome, dodaje, koliko vlasti u Srbiji pokazuju nespremnost i manjak želje da Srbija radi na tome postane članica EU.
„Suština je da se preuveličava značaj BRIKS-a koji se predstavlja kao geopolitički blok protiv Zapada, a zapravo je samo skup zemalja koje nemaju zajedničku ekonomsku niti političku strategiju. Oni se sastaju u okviru neke platforme koja može da im koristi na bilateralnom nivou“, smatra Đokić.
Narod za BRIKS?
Vučić je rekao i da je u Srbiji, prema najnovijim istraživanjima, 42 odsto građana za integraciju sa EU, a 42 odsto sa grupom BRIKS.
Međutim, naš sagovornik ističe da čak i kada bi Srbija želela da postane deo BRIKS-a, ne znači da bi bila pozvana.
„Mnoge veće zemlje, poput Saudijske Arabije i Alžira, su bile odbijene”, kaže Đokić.
Vučić je dodao i da bi se odnos građana promenio u korist BRIKS ako bi on promenio način na koji se do sada izjašnjavao, odnosno ako bi prestao da se zalaže za ulazak Srbije u EU.
Na XVI Samitu BRIKS u Kazanju od 22. do 24. oktobra prvi put učestvuju nove članice asocijacije.
To su, osim Brazila, Indije, Kine, Rusije i Južne Afrike, od ove godine postale Egipat, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i Etiopija.
„U toku formiranje multipolarnog sveta“
Na ovogodišnjem samitu usvojena je završna deklaracija, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin. On je istakao da je planirano da deklaracija bude dostavljena UN-u kao zajednički dokument.
Dokument će nositi naziv Kazanjska dekleracija, po gradu Kazanj u kome se održava.
Prilikom otvaranja ovogodišnjeg Samita, Putin je poručio da je „u toku formiranje multipolarnog sveta“. Ruski predsednik je, takođe, označio tri glavne oblasti saradnje između zemalja BRIKS-a.
„Nastojali smo da ojačamo autoritet BRIKS-a, povećamo njegovu ulogu u svetskim poslovima, u rešavanju gorućih globalnih i regionalnih problema, i na svaki mogući način doprineli produbljivanju višestruke saradnje između naših država u tri glavne oblasti: u politici i bezbednosti, ekonomiji i finansijama, kulturnim i humanitarnim kontaktima“, rekao je predsednik Putin.
', title: 'Evropljani umesto braće nesvrstanih: Kakvu poruku Vučić šalje Zapadu?', pubdate: '2024-10-24 11:45:23', authors: authors, sections: "Vesti", tags: "Aleksandar Vučić,BRIKS,Rusija,Srbija,Vladimir Putin", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Evropljani umesto braće nesvrstanih: Kakvu poruku Vučić šalje Zapadu?', 'pageContent': 'Aleksandar Vučić izostao je sa samita BRIKS-a u Rusiji poručivši da ima važna diplomatska posla sa predstavnicima Evropska unije, ali i da ih nema, kaže, ne bi išao u Kazanj.
Srbiju u Kazanju predstavlja četvoro ministara – Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić, Nenad Popović i Adriana Mesarović.
Vučić je u sredu uveče ugostio poljskog i grčkog premijera, Donalda Tuska i Kirijakosa Micotakisa, i rekao da je to prilika da sagovornici razmene mišljenja o aktuelnim dešavanjima u Evropi.
Predsednik je najavio i da će ukupan broj svetskih državnika sa kojima se sastao do kraja godine biti čak 70, što je predsednica Skupštine Ana Brnabić istakla na društvenoj mreži Iks, naglasivši „da se ovakve stvari nikada nisu dešavale u našoj zemlji” i da će se Vučićevo doba pamtiti kao „zlatno doba Srbije”.
Да се, пред данашњу посету Београду премијера Пољске, Доналда Туска, и премијера Грчке, Киријакоса Мицотакиса, подсетимо само неких од најважнијих светских лидера који су, током ове године, посетили нашу земљу захваљујући значају и угледу који смо стекли мудром политиком @avucic.…
— Ana Brnabic (@anabrnabic) October 23, 2024
Kada je upitan o pozivu predsednika Rusije Vladimira Putina na samit BRIKS Vučić je rekao da je dobio pozivnicu, ali da tada ima važne goste iz inostranstva. “Kako to klinci kažu – gužva u šesnaestercu”, rekao je Vučić.
Politikolog Aleksandar Đokić kaže za „Vreme“ da ovaj potez može da se tumači kao konkretan signal Evropi.
„Ne verujem da bi bilo pritisaka da se samit održava u Indiji, recimo. Sad i sekretara UN kritikuju, ne zato što prisustvuje BRIKS-u, već zato što je u Rusiji. U tom smislu poruka Evropi je da Vučić nije Putinova marioneta i da ga ne prati u korak. Nije to više taj odnos kakav je bio pre 2022. godine“, kaže Đokić.
BRIKS nije prava tema?
Sagovornik Vremena ističe i da BRIKS nije velika pretnja, jer ni u poslednjih dvadeset godina nije imao nikakvih značajnih rezultata i uspeha o kojima možemo da govorimo.
„Pre bismo mogli da kažemo da je Kina ozbiljan izazivač Zapada, a ne BRIKS. Pridaje mu se prevelika pažnja. Srbija je, na primer, ove godine potpisala bilateralni sporazum sa Kinom. Što je mnogo važniji korak u ekonomskom smislu i u odnosu na EU”, kaže Đokić.
To govori o i tome, dodaje, koliko vlasti u Srbiji pokazuju nespremnost i manjak želje da Srbija radi na tome postane članica EU.
„Suština je da se preuveličava značaj BRIKS-a koji se predstavlja kao geopolitički blok protiv Zapada, a zapravo je samo skup zemalja koje nemaju zajedničku ekonomsku niti političku strategiju. Oni se sastaju u okviru neke platforme koja može da im koristi na bilateralnom nivou“, smatra Đokić.
Narod za BRIKS?
Vučić je rekao i da je u Srbiji, prema najnovijim istraživanjima, 42 odsto građana za integraciju sa EU, a 42 odsto sa grupom BRIKS.
Međutim, naš sagovornik ističe da čak i kada bi Srbija želela da postane deo BRIKS-a, ne znači da bi bila pozvana.
„Mnoge veće zemlje, poput Saudijske Arabije i Alžira, su bile odbijene”, kaže Đokić.
Vučić je dodao i da bi se odnos građana promenio u korist BRIKS ako bi on promenio način na koji se do sada izjašnjavao, odnosno ako bi prestao da se zalaže za ulazak Srbije u EU.
Na XVI Samitu BRIKS u Kazanju od 22. do 24. oktobra prvi put učestvuju nove članice asocijacije.
To su, osim Brazila, Indije, Kine, Rusije i Južne Afrike, od ove godine postale Egipat, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i Etiopija.
„U toku formiranje multipolarnog sveta“
Na ovogodišnjem samitu usvojena je završna deklaracija, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin. On je istakao da je planirano da deklaracija bude dostavljena UN-u kao zajednički dokument.
Dokument će nositi naziv Kazanjska dekleracija, po gradu Kazanj u kome se održava.
Prilikom otvaranja ovogodišnjeg Samita, Putin je poručio da je „u toku formiranje multipolarnog sveta“. Ruski predsednik je, takođe, označio tri glavne oblasti saradnje između zemalja BRIKS-a.
„Nastojali smo da ojačamo autoritet BRIKS-a, povećamo njegovu ulogu u svetskim poslovima, u rešavanju gorućih globalnih i regionalnih problema, i na svaki mogući način doprineli produbljivanju višestruke saradnje između naših država u tri glavne oblasti: u politici i bezbednosti, ekonomiji i finansijama, kulturnim i humanitarnim kontaktima“, rekao je predsednik Putin.
', 'pageDate': '2024-10-24 11:45:23', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });