Našoj zemlji je ovih dana verovatno dosta plamena koji bukti, ali jedan praznik kao i svake godine tradicionalno se obeležava upravo paljenjem vatre. Deca po selima i gradovima za Petrovdan pale lile – najčešće koru trešnje ili breze na dugačkom prutu – i mašući njima trčkaraju sa drugarima
Praznik Petrovdan, posvećen Svetim apostolima Petru i Pavlu, obeležava se u jednom delu Srbije paljenjem lila.
Negde se vatra pali čak tri večeri – ne samo 12. jula, već i uoči praznika, i dan nakon praznika, ukoliko su roditelji uspeli deci da sačuvaju još po neku lilu.
One se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze, koja se pripoji na kraj dugog pruta.
Privatna arhivaLila napravljena od oguljene kore divlje trešnje
Šta je lilanje?
Lilanje je narodni običaj koji podrazumeva obredni, magijsko – religijski ritual paljenja lila (luč, baklja). Ovaj običaj najčešće vezujemo za Zapadnu Srbiju, okolinu Šapca, Valjeva, Loznice, Ivanjice, Sjenice i Nove Varoši, ali su slične pojave zabeležene i u drugim delovima zemlje, oko drugih praznika, piše u Etnološko-antropološkom pojmovniku Etnografskog instituta SANU.
Objašnjava se da lilanje nije deo tradicije samo srpskog sela, već i drugih slovenskih, evropskih, ali i drevnih društava. Tako su rimski pastiri u čast božanstva Palesa izvodili sličan ritual pod nazivom Parilia.
Ovaj običaj predstavlja ritual zaštite domaćinstava i zajednica, koje ovladavanjem vatrom nastoje da ukažu na moć i povezanost svojih pripadnika. Kolektiv se povezuje, a demoni teraju od zajednice.
Lilanje između magije i hrišćanstva
Lilanje je starije od hrišćanstva, ali ima svoju i narodnu i hrišćansku, crkvenu interperetaciju, kao što je slučaj u Loznici.
U seoskim zajednicama običaj poprima ili odražava magijsko – religijsku formu i funkciju. S druge strane, sveštenici u Loznici ohrabruju okupljanje naroda i lilanje oko crkava, ali običaj vide kao memorijalni ritual posvećen hrišćanskim mučenicima koji su pre mnogo vekova spaljivani zbog privrženosti svojoj veri, piše u Pojmovniku SANU.
Prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, paljenje vatre i lila simbolizuje vremena kada su antihrišćanski carevi progonili i mučili hrišćane, vezujući ih za drvene stubove, natapajući ih smolom i paleći ih. Njihova goruća tela tada su osvetljavala trgove kao danas vatra i lile.
Lilanje je od 2017. godine uvršteno u nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
Lile, lile, dogodine bile
Deca i omladina pale lile i razigrano ih nose po selu, pevajući pesmicu „Lile, lile, dogodine bile“.
Čak i oni najmlađi, naravno uz pomoć roditelja, baka ili deka, učestvuju u ovom običaju, zadivljeni plamenom koji gori pred njima.
Vatra za lile trebalo bi da se pali na mestima gde se narod okuplja, kao što su trgovi i raskršća. Ipak, sve češće je svaka porodica sa decom zapali ispred svoje kuće.
Privatna arhiva Lilanje
Nekada se, nažalost, pale gume i koristi ulje da rasplamsa tu vatru, pa se nad selima nadvije gust crni dim.
Osim lila, koje se danima pred praznik prodaju po centrima sela, mogu se paliti i kandila, ali i biljka rogoz.
Privatna arhivaRogoz umesto lile
LilaLo festival
U Loznici se svake godine održava LilaLo festival posvećen lilanju i tradiciji.
Od 10. do 13. jula posetiocima se nudi bogat program. Glavni dan, 12. jul, obeležava se u Tršiću i banji Koviljači.
Na samom paljenju lila okupi se veliki broj građana, i atmosfera je drugačija nego u selima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U vreme kralja Aleksandra, zadatak štampe bio je da na sve načine veliča rad vlade i ministara, čak i kada je bilo očigledno da se istina prikriva. O zloupotrebama policije i žandarmerije se nije smelo pisati čak ni onda kada su bile evidentne, a cenzori su u svemu videli opasnost, pa i u bajkama
Od tri festivala specijalizovana za animaciju u Srbiji, ove godine je opstao samo jedan – Animator fest u Jagodini. Ovo njegovo izdanje je dobar recept kako opstati u nemogućim uslovima
Novak Đoković je i sedmi put osvojio turnir u Pekingu, uz učinak od 34:0, što je rekord po broju uzastopnih pobeda na jednom turniru u konkurenciji tenisera
O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića
Dvadeseti Festival evropske poezije je pokazao da pesnici odavno nisu ono što su nekad bili. Sad pišu o strahu od fašizna, ekološkom uništenju, nepravdi, ljudima koji ubijaju životinje, o VI...
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.