img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Religija

Beogradski nadbiskup u konklavi: Most između Istoka i Zapada

06. мај 2025, 08:30 Dijana Roščić/DW
Foto: AP
Vatikan
Copied

Vojvođanski Mađar, most između Istoka i Zapada, kardinal Laslo Nemet ulazi u konklavu 7. maja. Nije favorit, ali njegov dijalog i vizija katoličke crkve bliski su papi Franji

Među oko 130 kardinala koji će u sredu, 7. maja, ući u konklavu, nalazi se i nadbiskup Beograda Ladislav (Laslo) Nemet. Njegovo latinsko ime koje se koristi Vatikanu je Ladislaum.

Iako sigurno nije među favoritima, zahvaljujući svojim kvalitetima i bogatom iskustvu u dijalogu, prvi kardinal sa srpskim državljanstvom mogao bi ipak da igra određenu ulogu u konklavi: čovek po meri pape Franje, koji ga je u Kardinalski kolegijum uvrstio prilikom poslednjih imenovanja, početkom decembra 2024, navodi Katolička novinska agencija (kna), a prenosi Dočje vele.

Laslo Nemet (68) je izuzetna ličnost, pravi mostograditelj: rođen u porodici vojvođanskih Mađara, odrastao u Jugoslaviji i trenutno aktivan u Srbiji, posreduje između Istoka i Zapada, Slovena i Mađara, pravoslavlja i katoličanstva, piše kna.

Kao potpredsednik Saveta evropskih biskupskih konferencija dobro poznaje prilike u Evropi, kao i realnost hrišćanske manjinske crkve. Pored maternjeg mađarskog i srpskohrvatskog jezika, Nemet govori i poljski, nemački, engleski i italijanski.

Katolička novinska agencija ističe da s njim u izboru novog pape učestvuje jedan predstavnik „istorijskog austrougarskog Beča“. Jer, Bečki kardinal Kristof Šenborn napunio je u januaru 80 godina, pa ne može učestvovati u konklavi.

Pionir reformskog projekta i decentralizacije Katoličke crkve

Laslo Nemet spada u red predvodnika i pionira reformskog projekta sinodalnosti u katoličkoj crkvi, koji je pokrenuo papa Franja navodi kna.Jedna dijecezanska sinoda u njegovom ranijem biskupskom sedištu u Zrenjaninu započeta je znatno pre nego što je krenuo sinodalni proces Vatikana.

Sinodalnost podrazumeva da se odluke ne donose samo na vrhu, već kroz dijalog, učešće i konsultacije svih članova crkvene zajednice.

Ovaj mađarski Srbin, kako piš kna, važi za jednog od najglasnijih zagovornika decentralizacije Katoličke crkve, sa različitim regionalnim oblicima i raznovrsnim izražajima katoličkog života. Istovremeno podstiče razmišljanje o pojačanoj kontinentalnoj saradnji i dijalogu lokalnih crkava u vidu „evropske crkvene skupštine“.

Kardinal podržava studentske proteste

Kao student je bio duboko impresioniran time kako je papa Jovan Pavle II, isticanjem ljudskog dostojanstva, i politički bio izuzetno uticajan.

Nemet se zalaže za verske slobode i za mir putem diplomatije, umesto naoružavanjem – i upozorava na „ideologiju neoliberalne tržišne privrede“. Podržava aktuelne studentske proteste protiv vlade u Beogradu, piše katolička novinaska agencija

I unutar Katoličke crkve se često javljao za reč. Prema njegovim rečima, u vremenu polarizacije, crkva mora biti posrednica i ne sme prepustiti debatu neofundamentalistima i identitetskim populistima.

Od Odžaka do Vatikana

Nemet je rođen 7. septembra 1956. u Odžacima, u Vojvodini, tada FNR Jugoslaviji. Njegova porodica je pripadala je katoličkoj mađarskoj manjini, zbog čega je kao dete i mladić često bio ismevan – kako je kasnije pričao, navodi kna. Pohađao je katoličku gimnaziju u Subotici, a 1977. je postao član reda Societas Verbi Divini, Stejlerski misionar ili, kako ih često nazivaju -Verbita.

Taj red je osnovan 1875. u mestu Stejl u Holandiji, po kome su i dobili ime. Verbiti, deluju u više od 70 zemalja, uključujući i Srbiju. Poznati su po tome što posebno neguju interkulturalni dijalog i angažman među narodima i religijama, i imaju zapaženu ulogu u obrazovanju sveštenika i veroučitelja, kao i duhovnom životu i savetovanju katoličkih vernika.

Master studije završio je na Katoličkom univerzitetu u Poljskoj. Za sveštenika je zaređen u Odžacima 17. aprila 1983. Prve dve godine svešteničke službe proveo je u Hrvatskoj. Zatim je do 1987. studirao u Rimu, a onda je usledio je trogodišnji boravak na Filipinima.

U Rimu je 1994. doktorirao u oblasti dogmatike, i preselio se u Beč gde je radio kao predavač, kao i u vatikanskom predstavništvu međunarodnih organizacija. Posle deset godina u Austriji, seli se u Mađarsku gde je tri godine predvodio mađarski ogranak Verbita, a bio je i generalni sekretar Mađarske biskupske konferencije.

Papa Benedikt XVI ga je 2008. imenovao za biskupa, najpre u Zrenjaninu. Od 2016. Nemet je predsednik „Međunarodne biskupske konferencije Svetih Ćirila i Metodija“, koja obuhvata Srbiju, Kosovo, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.

Već je bio potpredsednik Saveta evropskih biskupskih konferencija, kada ga je papa Franja 2022. postavio za beogradskog nadbiskupa. Laslo Nemet je od januara 2025. i član vatikanskog tela za ekumenske odnose.

Tagovi:

Vatikan Konklava Rimokatolička crkva Papa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Vašington post

Kriza u poznatom listu

08.фебруар 2026. I.M.

Izvršni direktor Vašington posta podneo ostavku posle otpuštanja trećine redakcije

Tri dana nakon što je Vašington post objavio otpuštanje trećinu svoje redakcije izvršni direktor Vašington posta Vil Luis podneo je ostavku

Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure