img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Javni dug

Nova ekonomija: Da li nas posle izbora čeka urušavanje privrede

15. јул 2026, 09:06 M. L. J.
Evro, inflacija Foto: Freepik / @wirestock
Evropska centralna banka povećala referentnu kamatnu stopu
Copied

Šta građani Srbije mogu da očekuju da će se dogoditi sa njihovim novčanicima nakon što se izbori završe, u zemlji u kojoj zaduživanje zavisi od zapadnih kamatnih stopa, energetika od Rusa a investicije od Kine

Priča o javnom dugu Srbije može da pomogne u ovim neizvesnim vremenima da građani vide ko im „radi o glavi“ i šta bi moglo da ih sačeka nadalje u ekonomiji, piše Nova ekonomija.

U zemlji kojoj zaduživanje zavisi od zapadnih kamatnih stopa, energetika od Rusa i a investicije od Kine – šta se može očekivati? Zemlju čudesnog duga koji bi bio izuzetno visok da nije fiksnog kursa dinara. Vidi se to lepo i po kampanji za predstojeće izbore – ne pominju se projekti pruge do Budimpešte i Niša uopšte, a ni velika solarna elektrana. Umesto toga vlast je spala na još otvaranja puteva,  Expo i manje od milijarde investicija iz Kine u narednim godinama.

Nema ni pomena o jačanju novih stranih direktnih investicija (SDI), pominje se isključivo lična i javna potrošnja koja će voditi rast. Da li ekonomija za koju su očekivanja već u dva navrata ove godine spuštena nadole može da podnese rastući javni dug? Ekonomisti kažu da ima još dovoljno mesta. Međunarodni monetarni fond (MMF) sa kojim zemlja ima savetodavni aranžman kaže da „rastući pritisci na tekuću potrošnju i ambiciozna agenda javnih investicija usporavaju tempo smanjenja duga“. Kako dodaju, na srednji rok bilo bi dobro postepeno preći na „fleksibilniji“ režim kursa.

 

„Vlast u Srbiji koristi visoku stopu inflacije koja ‘pumpa’ nominalni BDP, što im odgovara za prikazivanje uspeha. Rast BDP-a se održava kroz enormni skok domaće potrošnje (povećanje plata i penzija) i investicije poput onih vezanih za Expo, o kojima javnost ima veoma malo uvida. Svi smo ‘zarobljenici’ fiksno precenjenog dinara. Ova strategija je kao ‘alhemija’ ili ‘čarobna formula’ koja održava privid stabilnosti, ali nosi rizik od ekonomske ‘implozije’ nakon eventualne promene vlasti“, objašnjava Đorđe Đukić, profesor na Ekonomskom fakultetu.

On je stava da zbog postavki kursa javni dug nije ugrožen. U maju je javni dug iznosio 43,7 odsto BDP-a, ali „iako je nominalno nizak, eksterni dug je povećan za oko dve milijarde evra“, kaže Đukić.

Iskustvo Mađarske i Rumunije

Implozija koja bi mogla da nam se desi posle eventualne promene vlasti se akumulirala loše vođenom ekonomskom politikom, a verovatno i korupcijom prethodnih godina. Ni MMF ne gleda blagonaklono na potrošnju pred izbore, jer kako kažu, „potencijalno može da potkopa dugogodišnju posvećenost vlasti zdravim makroekonomskim politikama i odloži strukturne reforme“.
Profesor Đukić nam daje i komparaciju sa dve države sa kojima Srbija može da se poredi u ekonomskom smislu, a koje su nedavno prošle kroz promenu vlasti. U oba slučaja konstatovani su deficiti u državnoj kasi, a valute su oslabile. Prema njegovom mišljenju, nije isključeno da nakon promene vlasti u Srbiji, ukoliko do nje dođe, zateknemo sličnu situaciju u budžetu, jer jedan od najvećih problema u zemlji je transparentnost u potrošnji.

Đukić poredi monetarne politike i kurs

Ciljana inflacija: Obe zemlje, i Rumunija i Mađarska, koriste koncept ciljane inflacije i, za razliku od Srbije, aktivno koriste promenu ključne kamatne stope kao alat za postizanje te inflacije.

Realni efektivni kurs: U Mađarskoj je u aprilu zabeležen pad realno efektivnog kursa na 92,9 (ispod baze od 100), što ukazuje na pad vrednosti forinte u funkciji podsticanja privrednog rasta.

U Rumuniji je indeks u maju iznosio oko 120, što je za 20 odsto više u odnosu na baznu 2005. godinu, ali se time ipak izbeglo ekstremno negativno dejstvo precenjene valute kakvo se vidi u nekim drugim primerima.

Rumunija i Mađarska su, uz Poljsku, Bugarsku i Hrvatsku, prema profesoru Đukiću, zemlje sa kojima ima smisla porediti Srbiju. Za ovu grupu zemalja Svetska banka je revidirala rast naniže za 2026. godinu u odnosu na 2025. godinu. Rumunija se nalazi u političkoj krizi i obelodanjen je ogroman budžetski deficit. Prognozira se veoma nizak rast od svega 0,1 odsto do 0,2 odsto 2026. godine.

Deficit

Biće neophodno preduzimanje „drastičnih ili brutalnih mera“ za redukciju nagomilanog budžetskog deficita, prema rečima sagovornika. U Mađarskoj je takođe nedavno obelodanjen značajan budžetski deficit, koji se nakon izbora nalazi se na blagoj uzlaznoj putanji. Najoptimističnije prognoze rasta mađarske ekonomije kreću se između 1,2 odsto i dva odsto, što delom zavisi od efekata korišćenja EU fondova koji bi mogli nastupiti sledeće godine, kaže Đukić.

Đukić ističe da su u Rumuniji i Mađarskoj institucije i statistika otvoreno prikazale tešku situaciju i deficite, umesto da ih prikrivaju, što se navodi kao primer koji bi građani Srbije trebalo da poznaju kao scenario koji može uslediti nakon promene vlasti.

Da bude jasno, javni dug Srbije zaista nije ugrožen, ali je rast BDP-a već dva puta revidiran nadole i to od strane MMF-a, ali i drugih institucija. S obzirom da udeo javnog duga u BDP-u opada sa rastom BDP-a, zemlje mogu da zapadnu u probleme onda kada rast privrede podbaci. Očekivanja su za ovu godinu da će rast biti 2,8 odsto od MMF-a, a oko tri odsto od strane vlasti. U oktobru prošle godine, projekcija je bila da će BDP Srbije u 2026. porasti za 3,6 odsto da bi u januaru to korigovali na tri odsto i ponovo u aprilu ove godine na 2,8 odsto.

Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Šef šefova i u ekonomiji: Aleksandar Vučić

„U kontekstu globalne i naftne krize, rast BDP-a iznad dva odsto smatra se uspehom, dok bi rast iznad 2,5 odsto u ovim okolnostima bio „super“ rezultat. Iako su najave o rastu preko tri odsto optimistične, njihovim ostvarenjem bi se postigao značajan uspeh. Što se tiče rizika od NIS-a, prema poslednjim godišnjim podacima proizvodnja derivata nafte iznosila bi 0,8 odsto BDP-a, i eksploatacija nafte i gasa 0,1 odsto, zajedno oko 0,9 odsto. To znači da bi toliki bio godišnji pad BDP-a ako bi NIS stao cele godine. Naravno, to se neće desiti, ali svaki mesec ugašene rafinerije smanjuje rast BDP-a za oko 0,1 procentni poen“, navodi Vasko Kelić, ekonomista sa Instituta društvenih nauka i odbornik Zeleno-levog fronta.

Sagovornik smatra da je nemoguće da javni dug brzo dostigne nivo od 60 odsto, osim u slučaju drastičnih scenarija sličnih onima pre fiskalne konsolidacije. Stabilnost javnog duga direktno zavisi od održavanja planiranog privrednog rasta, a Kelić upozorava i da energetski šokovi imaju odloženi efekat koji se kasnije preliva na inflaciju i smanjenje potrošnje zbog skupljih resursa.

I MMF prepoznaje rizike što se tiče nepredviđenih situacija koje bi mogle da ugroze potrošnju iz državne kase, a za koje su vlasti predvidele odgovore ukoliko do takvih problema i dođe. Tako smo od MMF-a saznali da to uključuje reprioritizaciju investicionih projekata (0,3 procenta BDP-a) i smanjenje potrošnje na nebitne robe i usluge (0,2 procenta BDP-a). U teškom scenariju sa stalno visokim cenama energije, vlasti mogu razmotriti dodatne privremene i bolje ciljane mere podrške, uključujući proširenje Programa za energetski ranjiva domaćinstva i subvencionisanje javnih komunalnih preduzeća za daljinsko grejanje.
Fond kaže i da su vlasti u Srbiji identifikovale projekte koji bi mogli biti odloženi, što je ostalo potpuno nepoznato javnosti u zemlji. Beogradgradski planovi

Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Ministar finansija Siniša Mali

MMF u slučaju crnog scenarija očekuje rast BDP-a Srbije od dva odsto i za ovu, ali i narednu godinu dok bi prosečna inflacija išla na 6,2 ove i 7,5 odsto naredne godine. Inače ekonomisti kada rade očekivanja za naredni period računaju na moguće pozitivne i negativne razvoje situacija u pojedinim segmentima. Ali prema i jednom i drugom mogućem scenariju, inflacija će biti viša i jača tek od narednog perioda, što zbog toga što treba da prođe određeno vreme da bi se tržišni skok cena imputa prelio u cene proizvoda, a što zbog toga što će od septembra biti niža baza za poređenje, s obzirom na to da je prošle godine tog meseca uvedeno ograničenje na marže. Samim tim inflatorni udar nam sledi i očekuje se da će trajati do proleća naredne godine, očekuje MMF. Za razliku od njih Narodna banka Srbije „predviđa privremeni skok inflacije krajem godine“.

Energetski šok i investicije

Ukoliko energetski šok potraje, očuvanje fiskalnog sidra zahtevaće sprovođenje mera za nepredviđene situacije koje su utvrdile vlasti, uključujući racionalizaciju tekuće potrošnje i strogo određivanje prioriteta investicionih projekata, tvrdi MMF, a na osnovu onoga što je čuo od srpskih vlasti u razgovorima.
S obzirom da smo videli da energetski šok za Srbiju i dalje traje, zbog NIS-a, a da će uvećane cene tek da se osete, jasno je i da su srpske vlasti prekršile već data obećanja međunarodnom zajmodavcu da neće biti dodatne potrošnje oko izbora. A da se od nekih projekata odustane i da se racionalizuje potrošnja da se ne bi deficit dodatno širio, to će verovatno ostati kao amanet narednim vlastima.

Srbija veoma zavisi od kretanja u nemačkoj privredi. Đukić upozorava i na sumorne prognoze rasta jer zvanična procena nemačke vlade za tekuću godinu predviđa rast od svega 0,5 odsto. Rast od 0,9 odsto prognozira se tek za 2027. godinu, pa se i pozitivan impuls za srpsku privredu iz Nemačke može očekivati tek naredne godine.

Kako kažu iz Fonda, očekuje se da će se neto priliv stranih direktnih investicija donekle oporaviti 2026. godine, ali će ostati ispod nivoa iz 2020–24. godine kao procenat BDP-a. Spoljna neizvesnost (posebno u automobilskom sektoru) i dalje postoji, investicije u rudarski sektor nastavljaju da se ublažavaju, a strani investitori smatraju da su trenutni podsticaji vlasti za promociju investicija manje atraktivni. Hitno su potrebne reforme kako bi se povećala produktivnost, poboljšalo upravljanje i poslovno okruženje i rešili nedostaci u kritičnoj infrastrukturi. Potrebna je i nova strategija za promociju investicija, navodi MMF.

A hitnost se odnosi na akciju sprskih vlasti koja je ove godine, kao i svih prethodnih, bila usmerena samo na dobijanje izbora ili ostanak na vlasti. I pored dosta primedbi što od stranih, što od domaćih ekonomista da je rast na subvencijama iscrpljen, političari na pozicijama nisu hteli da se bave ovom temom, već su ponudili  EXPO. Kratkotrajne investicije ne menjaju dugoročnu investicionu poziciju zemlje, pa će i ovaj problem sačekati neke nove vlasti.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Ekonomske mere Izbori
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Putnički vot Soko na stanici

Srbijavoz

15.јул 2026. A.I.

Koliko su poskupele karte za voz?

Od danas, 15. jula, poskupele su i vozne karte. Koliko na kojim relacijama i da li je prevoz vozom i dalje najjeftiniji?

Zaštita potrošača

14.јул 2026. Marija L. Janković

Pritužbe na rad kurirskih službi: Je li kriv kurir ili neko drugi

Kurirske službe lepo zarađuju u Srbiji - ukupno 320 miliona evra za godinu dana. Šta je sa njihovim obavezama? Jer, mnogi potrošači se žale na nepravilnosti u radu, a ne znaju kome da se obrate

Energenti

14.јул 2026. M. L. J.

„Nadljudska“ Vučićeva borba protiv bankrota države: „Najveća briga mi je cena nafte“

Aleksandar Vučić je rekao da trenutno njaviše razmišlja o ekonomskom napretku Srbije i da mu je najveća briga cena nafte. Režimski tabloidi su ovu izjavu preneli uz naslove o „nadljudskoj borbi“ predsednika

Krediti za stan

13.јул 2026. M. L. J.

Stambeni vakuum: Talas prevremene otplate „starih kredita“ za stan

Stan koji je pre deset godina vredeo 70.000 evra, danas se u Beogradu prodaje za više od 200.000. To je uslovilo povećanje broja prevremenih otplata „starih kredita“ za stan

Wizz air

Vazduhoplovstvo

13.јул 2026. I.M.

Viz er predao 21.000 potpisa: Ugrožena baza u Beogradu i 200 radnih mesta

Mađarska niskotarifna avio-kompanija Viz er zatražila je dijalog sa državnim institucijama nakon što je Direktoratu civilnog vazduhoplovstva predala više od 21.000 potpisa građana za očuvanje baze u Beogradu

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure