Rat u Iranu izazvao je ogromne probleme u snabdevanju naftom, a kao rezultat toga cene avionskog goriva naglo rastu. Avio-kompanije počele su da ukidaju letove, povlače avione iz flote i povećavaju cene karata
Mlazno gorivo dostiglo je rekordne cene. Sa oko 85-90 dolara, cene su skočile na 150-200 dolara po barelu.
Mnoge avio-kompanije širom sveta bile su primorane da uvedu hitne mere kako bi se izborile sa rastućim troškovima goriva, koje obično čini 20-40 odsto njihovih operativnih troškova.
Evropa ima zalihe avionskog goriva za svega šest nedelja
Evropa nabavlja skoro 50 odsto avionskog goriva iz Persijskog zaliva. Većina tog goriva, da bi do Evrope došla, transportuje se kroz Ormuski moreuz, koji je zbog rata u Iranu bio praktično zatvoren.
Rafinerije u svim velikim izvoznim zemljama, poput Koreje, Indije i Kine, takođe u velikoj meri zavise od uvoza sirove nafte sa ovog područja.
Čak i ponovnim otvaranjem moreuza, za vreme primirja između SAD i Irana, problem nije odmah rešen. Potrebno je vreme da tankeri stignu širom sveta. Evropa je dobila poslednju poznatu isporuku avionskog goriva iz Persijskog zaliva, koja je krenula pre početka rata – put je trajao nekoliko nedelja. A to je samo transport. Pored toga, treba ponovo pokrenuti naftna polja i rafinerije, kao i otkloniti nastalu štetu.
Foto: AP Photo/Kamran Jebreili, FileZbog blokade Ormuskog moreuza otežan je transport nafte
„Evropi je ostalo avionskog goriva za još oko šest nedelja“, izjavio je izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku (IAE), ekonomista i energetski stručnjak Fatih Birol.
Birol je u širem intervjuu za Asošijeted pres predočio posledice trenutnih sukoba na Bliskom istoku, odnosno „najveće energetske krize“ sa kojom se svet suočio.
Upozorio je da je situacija teška i da će što duže traje, posledice po globalnu ekonomiju i inflaciju širom sveta biti veće.
Kriza se već oseća
Avio-kompanije širom sveta već uveliko uvode različite mere usled nadolazeće nestašice. Visoka cena goriva tera ih da ukidaju manje profitabilne linije i povlače starije, manje efikasne avione iz upotrebe.
Lufthansa povlači 27 aviona iz flote, a najavila je i dodatno smanjenje kapaciteta u zimskom rasporedu letova.
Nacionalna avio-kompanija Holandije ukida 80 povratnih letova sa aerodroma u Amsterdamu, a Er Frans planira poskupljenje karata. Problemi koje je letonski prevoznik Er Baltik svakako imao i pre trenutne krize, sada se dodatno produbljuju.
I američke kompanije Delta Erlajns i Junajted Erlajns osećaju krizu – povećavaju naknada za prtljag i smanjuju broj neprofitabilnih letova.
Foto: Christoph Soeder/dpa via APAvio-kompanije širom sveta uvode hitne mere
Problemi sa visokim cenama goriva ne pogađaju samo tradicionalne avio-kompanije.
Niskobudžetna kompanija iziDžet saopštila je da su joj troškovi goriva porasli za gotovo 29 miliona evra samo u martu.
Portal za avijaciju, Open skaj preneo je da je Er Srbija u martu najavila povećanu doplatu kod taksi za gorivo, što će se odraziti na cene avionskih karata.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Lidlova akumulatorska bušilica PARKSIDE ponovo je privukla pažnju svetske javnosti nakon što je, posle Airbusa A380, uspela da pokrene i čuveni London Eye. Poduhvat je izveden u okviru akcije „THE ROTATION“, a organizatori navode da je njime postavljen novi Ginisov svetski rekord
Odluku o povećanju minimalne cene rada će doneti Vlada Srbije, jer sindikati nisu prihvatili predlog Vlade, smatrajući da je iznos od 600 evra nedovoljan
Država je uvela novo pravilo za penzionere koji čekaju izradu penzionerske kartice. Iako je kartica pompezno najavljivana, mnogi penzioneri je ne koriste
Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna
Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.