img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Starost i bolest

Kad kuk ne izdrži

12. јул 2006, 18:48 Branka Kaljević
Copied

Zbog starosti stanovništva i manjka prevencije, stručnjaci predviđaju da će se u sledećoj deceniji broj preloma udvostručiti i da se ovim problemom ozbiljnije mora pozabaviti celo društvo a ne samo hirurzi ortopedi

PROBLEM ORGANIZACIJE: Prof. dr Borislav Dulić

Posle nekoliko godina čekanja jedna naša starija sugrađanka dospela je na prvo mesto liste za opraciju kuka u jednoj beogradskoj bolnici. U tom trenutku odeljenje ortopedije pomenute bolnice je krečeno i ona je, kao hronični bolesnik, otišla u drugu beogradsku bolnicu u nadi da će rešiti svoj težak zdravstveni problem. Rešila ga je tako što je za ugradnju veštačkog kuka morala da plati 205.000 dinara (novac je skupila rodbina kreditima i ko zna kakvim još dovijanjem) pošto lekari i administracija u bolnici ne priznaju listu čekanja iz druge bolnice. Apsurd kakvih je u Srbiji bezbroj. Pogotovo kada su u pitanju bolesni ljudi.

S obzirom na starost stanovništva Srbije u kojoj je, prema poslednjem popisu (2002), prvi put broj onih iznad 60 godina premašio broj mlađih od 18 godina, stručnjaci upozoravaju da prelom kuka kao teška telesna povreda polako poprima obeležja epidemije. Predviđaju i da će se u sledećoj deceniji broj preloma udvostručiti i da se ovim problemom hitno mora pozabaviti celo društvo, a ne samo ortopedi hirurzi.

SINDROM: Pominje se i potreba utvrđivanja strategije u koju bi bile uključene prevencija, hirurška intervencija, fizikalna terapija i institucije za zbrinjavanje starih lica.

I dok se Evropa i SAD, koje takođe „boluju“ od sindroma starog stanovništva, nacionalnim strategijama uveliko pripremaju da ovaj problem saniraju, kod nas je tek ove godine Fond za zdravstveno osiguranje uz saglasnost Ministarstva zdravlja kvotu veštačkih kukova sa dve povećao na tri hiljade, i obećao da će bolnicama nadoknaditi kupovinu svakog potrebnog veštačkog kuka preko ovog broja.

Sagovornik „Vremena“ prof. dr Borislav Dulić iz Instituta za ortopedsku hirurgiju i traumatologiju kaže da je problem vrlo akutan i da je neophodan novi pristup u lečenju, prevenciji i edukaciji stanovništva: „Ono što radimo danas, nije dobro ni efikasno. To ne znači da nemamo sposobne hirurge, već je problem u organizaciji. Ponekad su u pitanju i najbanalnije stvari kao što je manjak implantata zbog čega operaciju ne možemo da obavimo odmah. Pacijenta sa prelomom kuka trebalo bi operisati u prvih 48 sati. Po pravilu, u pitanju su stari ljudi pa često već imaju i neko hronično oboljenje koje se mora brzo sanirati da bi pacijent izdržao operaciju. Svako odlaganje operacije povećava opasnost od novih komplikacija: dekubitusa, urinarne infekcije, zapaljenja pluća i drugih komplikacija. Dokazano je da odlaganje operacije povećava smrtnost pacijenata koja se kod nas, na godišnjem nivou, kreće oko 30 odsto. Američko iskustvo pokazuje da je uvođenjem protokola o blagovremenoj operaciji interhospitalna smrtnost smanjena sa 5,0 na 1,8 odsto. Nema nikakvog razloga da se i mi ne organizujemo bolje. To bi podrazumevalo da u našoj bolnici imamo jednu operacionu salu samo za saniranje preloma kukova, da timovi lekara rade i operišu i subotom i nedeljom.“

Prema nekim statistikama, Institut za ortopedsku hirurgiju i traumatologiju koji dežura 24 sata dnevno na lečenje godišnje primi između 600 i 700 pacijenata sa prelomom kuka. Samo u Beogradu operacije ove vrste obavljaju se i u bolnici na Banjici, Zemunu i Bežanijskoj kosi, Gradskoj bolnici i VMA. U saniranju preloma kuka što je, inače, skupa intervencija, ne koriste se samo proteze. Znatan broj preloma rešava se tzv. fiksacijom specijalnim pločama i šrafovima. Međutim, kod starijih ljudi uglavnom se primenjuje sistem proteza.

SIMPTOMI: Dr Dulić upozorava da je u poslednjih nekoliko decenija broj osoba sa prelomom kuka dramatično porastao u svetu pa i kod nas. Ovim povredama su mnogo podložnije žene nego muškarci (4:1). Glavni razlog je gubitak koštane mase tj. osteoporoza: „U postmenopuzalnom periodu žene mogu izgubiti i do dva odsto koštane mase u toku jedne godine. Ako taj period traje deset godina, to znači 20 odsto koštane mase manje. Mogućnost preloma se uvećava što je čovek stariji. Broj preloma kuka kod žena povećava se posle šezdesete godine, a kod muškaraca nešto kasnije. U poznijim godinama za prelom kuka dovoljan je i banalan pad u kući, zbog slabog vida ili vrtoglavice. Kosti su u tom životnom dobu istrošene i lome se gotovo same od sebe.“

Prvi znak postojanja ozbiljnijeg stadijuma osteoporoze može da bude prelom ručnog zgloba: „To je alaramantan signal da se počne terapija ublažavanja posledica osteoporoze. Ona se lekovima neće izlečiti, ali bi na dužu stazu mogla da pomogne pacijentima da ne dožive sledeći prelom“, kaže dr Dulić.

Da li iz neobaveštenosti ili iz nekog drugog razloga, ljudi u većini slučajeva ništa ne preduzimaju. Posle preloma ruke često je slučaj da se polomi jedan pa drugi kuk, uglavnom sa brzim smrtnim ishodom.

Stručnjaci upozoravaju da pacijent sa prelomom kuka prolazi kroz stanje slično agoniji. To su imobilni i nepokretni ljudi. Teško se oporavljaju.

Sa tridesetogodišnjim lekarskim iskustvom, naš sagovornik tvrdi da se „potpun oporavak na funkcionalno stanje pre preloma kuka događa samo kod 20 odsto pacijenata. Ostali se oporave samo donekle, a jedan broj njih i posle dobro urađene operacije i sprovedene rehabilitacije nije sposoban da više živi sam. Neke osobe hodaju samo uz pomoć pomagala, a neke su osuđene na stalnu tuđu negu i pomoć. Dakle, problem nije samo medicinski, već socijalno i ekonomski opterećuje i društvo i porodicu. U svetu čitavi timovi rade na rešavanju ovog problema. U Americi su, na primer, urađena velika istraživanja na ovu temu. Tako se došlo do podataka da 13 odsto starih Amerikanaca zbog preloma ‘troši’ 36 odsto hospitalizacija ili 49 odsto svih dana provedenih u bolnici i 50 odsto radnih sati lekara. Za ublažavanje ovog problema ozbiljno se istražuju razna preventivna sredstva i pomagala. I mi bismo ovaj veliki problem mogli ublažiti prevencijom i edukacijom stanovništva što kod nas gotovo i ne postoji. Da ne govorim o potrebi bolje organizacije na klinikama.“

PREVENCIJA: Broj preloma kuka mogao bi se smanjiti borbom protiv osteoporoze i takozvanom prevencijom pada.

Značajniju ulogu u prevenciji mogli bi imati lekari opšte prakse koji bi upućivali pacijente na rutinske preglede gustine kostiju i potom određivali odgovarajuću terapiju. Pacijenti moraju biti obavešteni; na primer uzimanje kalcijuma bez vitamina D u obezbeđivanju čvrstine kostiju ne daje željene efekte. Ili, da borbu protiv osteoporoze treba početi u četrdesetim godinama života, zdravom ishranom i rekreacijom.

Ma kako to čudno zvučalo, raspremanje kuće u prevenciji od preloma ima i te kako važnu ulogu. Lekari savetuju da se sklone nepotrebne stvari i upozoravaju da se najveći broj preloma događa upravo u stanovima. Razlog su klizavi podovi, tepisi, pragovi, raspored nameštaja, neodgovarajuće osvetljenje. Broj rizika od preloma kuka dodatno se povećava ako osoba živi sama.

Sticajem okolnosti, ortopedski hirurg je prvi koji dolazi u kontakt sa pacijentom koji ima izraženu osteoporozu. On dolazi sa prelomom, a da prethodno nikada nije bio kod interniste ili endokrinologa koji bi se pozabavio problemom osteoporoze. Jedna operacija kuka društvo u proseku košta 100.000 dinara, a suma varira u zavisnosti od vrste proteze. Cena lekarskog rada je standardno niska i nepromenjiva.

Dolazak u bolnicu je početak muka i za pacijente i za doktore. Često nema odgovarajućih implantata, ili fale delovi, ili nema mogućnosti za brze dopunske analize. Ne tako retko pacijenti sa prelomom kuka u bolnici čekaju na operaciju i po mesec dana.

Sagovornik „Vremena“ optimistički tvrdi da je i u postojećim ekonomskim uslovima moguće poboljšanje lečenja ovih pacijenata: „Ključna stvar je društveno definisanje strategije u borbi protiv preloma kuka. Deo toga je i dobra i kompletna organizacija zbrinjavanja ovih pacijenata od trenutka kada se prima u bolnicu do izlaska. To, pored ostalog, podrazumeva dobru snabdevenost bolnica, u svakom trenutku ispravne medicinske aparate i ukidanje državne štednje na lekarskom kadru.“

Na naše pitanje da li je uopšte nekome, osim porodici, stalo do lečenja i boljeg tretmana starih ljudi dr Dulić kaže da, bar što se lekara tiče, to se ne dovodi u pitanje: „Postoji etika i ona se mora poštovati.“

Trenutno stanje daje drugačiju sliku: samo pominjanje godina pacijenta, prvo u hitnoj pomoći a zatim u bolnici, izaziva najblaže rečeno neprijatno gunđanje. Podsećanja radi, medicinska nauka u celom svetu bori se da zaustavi starenje i produži ljudski vek. Kod nas uglavnom važi pravilo: umro star čovek, pa šta?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Navijači Partizana su na Aeodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu dočekali trenera Željka Obradovića.

Željko Obradović

22.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović odlaskom u Panatinaikos podelio navijače Partizana

Obradović je u Panatinaikos pozvao i Bogdana Bogdanovića, što je podelilo navijače Partizana

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Košarka

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Željko Obradović ima novi klub: Nakon Partizana vratio se i u Panatinaikos

Srpskom treneru biće ovo prvi angažman nakon što je u novembru 2025. podneo ostavku u Partizanu

Iloj Rum nakon utakmice Kurasao - Nemačka

Svetsko prvenstvo 2026.

21.јун 2026. Aleksa Petrovski

Kurasao osvojio prvi bod na Svetskom prvenstvu: Golman Rum oborio rekord

Reprezentativci Kurasaa su istorijski uspeh posvetili preminulom saigraču 

Žena se hladi uz fontanu u Beogradu

Vremenska prognoza

21.јун 2026. I.M.

Prvi dan leta donosi tropske temperature do 35 stepeni

Srbija je ušla u leto uz pretežno sunčano vreme i visoke temperature, ali meteorolozi upozoravaju da bi popodne moglo doneti lokalne pljuskove sa grmljavinom i gradom

Pehar za osvajača Svetskog prvenstva

Svetsko prvenstvo 2026.

19.јун 2026. Aleksa Petrovski

Fudbal u senci Bele kuće: Kako je Svetsko prvenstvo izgubilo moć kompromisa

Brojnim navijačima zabranjen je ulazak u SAD zbog ,,migracionog rizika”

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure